Pribavljanje i otuđenje pokretnih i nepokretnih stvari u javnu svojinu
I Osnovni pojmovi Zakon o javnoj svojini („Sl. glasnik RS“, br. 72/2011, 88/2013, 105/2014, 104/2016-dr.propis, 108/2016, 113/2017 i 95/2018), uređuje pravo javne svojine i određena druga imovinska prava Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave. Treba reći da su u javnoj svojini prirodna bogatstva, dobra od opšteg interesa i dobra u opštoj upotrebi, za koja je zakonom utvrđeno da su u javnoj svojini, stvari koje koriste organi i organizacije Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, ustanove, javne agencije i druge organizacije čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave i druge stvari koje su, u skladu sa zakonom, u javnoj svojini. Stoga, jako je bitno dobro urediti postupak sticanja i prodaje (otuđenja), kako pokretnih tako i nepokrenih stvari od strane autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave, te organa i organizacija Republike Srbije itd. Kako...
DetaljnijeKoje će nove troškove i obaveze imati privredni subjekti i organi po novom Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti?
Opšti pojmovi Zbog brzog tehnološkog razvoja i globalizacije pojavili su se novi izazovi u zaštiti ličnih podataka. Ovde se posebno misli na internet, podatke koje se prikupljaju tim putem ali posebno slučajevi i mogućnosti zloupotrebe putem pojedinih sajtova, socijalnih mreža, platformi. Izuzetno značajni slučajevi jesu Google i Facebook, koji su i možda ključni za ovakvu temeljnu i obimnu izmenu u polju zaštite ovih prava. Opseg prikupljanja i razmene ličnih podataka značajno se povećao. Tehnologijom se omogućuje obrada ličnih podataka u do sada nedosegnutom obimu. Treba pre svega reći da je pravo na zaštitu podataka o ličnosti u Srbiji zajemčeno Ustavom (što govori i o značaju zaštite ovog prava) i to čl. 42., koji određuje da se prikupljanje, držanje, obrada i korišćenje podataka o ličnosti se uređuju zakonom. Zabranjena je i kažnjiva upotreba podataka o ličnosti izvan svrhe za koju...
DetaljnijeUvođenje bezbednosnog sistema za kontrolu kretanja Gradske uprave grada Beograda i zaštita podataka o ličnosti
Povodom vesti u sredstvima javnog informisanja da je Gradska uprava grada Beograda kupila bezbednosni sistem za kontrolu kretanja, te da navedeni sistem „…identifikuje građane i zaposlene na osnovu otisaka vena sa dlana…“, Poverenik je sproveo postupak nadzora nad sprovođenjem Zakona o zaštiti podataka o ličnosti od strane Uprave. U postupku nadzora utvrđeno je da je u toku proces uvođenja novog bezbednosnog sistema, odnosno omogućavanja prava pristupa zaposlenima i strankama u prostorije Gradske uprave uz upotrebu pristupnih kartica i video-interfona, bez upotrebe njihovih biometrijskih podataka. Međutim, utvrđeno je da Gradska uprava jeste predvidela upotrebu biometrijskih podataka, tj. otisaka vena sa dlana za ulazak u dve prostorije sa restriktivnim pristupom, kojima bi trenutno pristupalo samo jedno lice. U postupku nadzora utvrđeno je da nabavka opreme za obradu ovih biometrijskih podataka jeste sprovedena, te da je oprema instalirana, ali da obrada podataka...
DetaljnijeKada se postupak upisa u katastar nepokretnosti pokreće po službenoj dužnosti a kada po zahtevu stranke?
Donošenjem Zakona o postupku upisa u katastar nepokretnosti i vodova („Sl. glasniku RS“, br. 41/2018 i 95/2018), u velikoj meri je promenjen postupak upisa u katastar nepokretnosti. Ove promene ne samo da usklađuju naš sistem sa regulativom EU, već i doprinose povećanju efikasnosti i ažurnosti katastra nepokretnosti, pojednostavljenju i pojeftinjenju postupka upisa u katastar nepokretnosti i vodova. Na ovaj način izvršena je i implementacija Zakona o elektronskoj upravi (“Službeni glasnik RS”, broj 27/18) i Zakona o opštem upravnom postupku (“Službeni glasnik RS”, broj 18/16), kao i preciziranje nekih odredba Zakona u skladu sa potrebom prakse. Uvodi se poseban “elektronski šalter”, koji će od sada imati najbitniju funkciju za razmenu podataka sa strankama. Ovo pojednastovljenje i uvelikoj meri automatizacija postupka, je izuzetno bitna za sve građane u smiislu ne samo zbog lakšeg i efikasnig upisa već će to i pozitivno...
DetaljnijeNedostaci sredstva obezbeđenja i formalni nedostaci kao osnov za odbijanje ponude
I Uvod Bitni nedostaci su oblast koja ima spornih pitanja i nedoumica, pa učesnici u postupku javnih nabavki često ne mogu da razluče i jasno odrede razloge za odbijanje ponude. Nejasnoce naročito postoje u dve tačke postojeceg zakonskog rešenja. To to su nedostaci sredstava obezbeđenja i neformalni nedostaci, tj. nedostaci zbog kojih nije moguće utvrditi stvarnu sadržinu ponude ili nije moguće uporediti je drugim ponudama. Kao što je više puta napominjano, Zakon o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 124/2012, 14/2015 i 68/2015, u dalje tekstu ZJN) je dao mogućnost se ponude koje imaju nedostatke velikog suštinskog značaja mogu odbaciti. Član 106. ZJN glasi: “Bitni nedostaci ponude Član 106. Naručilac će odbiti ponudu ako: 1) ponuđač ne dokaže da ispunjava obavezne uslove za učešće; 2) ponuđač ne dokaže da ispunjava dodatne uslove; 3) ponuđač nije dostavio traženo sredstvo obezbeđenja;...
DetaljnijeNovi Zakon o opštem upravnom postupku i uticaj na javne nabavke
I Uvod Posle donošenja Zakona o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 124/2012, 14/2015 i 68/2015, u daljem tekstu ZJN), prošle godine došlo je i do usvajanja novog Zakona o opštem upravnom postupku (“Sl. glasnik RS”, br. 18/2016, u daljem tekstu ZUP), koji je počeo da se primenjuje u junu 2017. god. Iako je ZJN – lex specialis, te uređuje posebnu oblast javnih nabavki, donošenje novog (krovnog, opšteg) zakona o upravnom postupku, u velikoj meri utiče na postupke javnih nabavki. Može se reći ova novina (ZUP) ima isti uticaj kao da je izvšena nova izmena ZJN, te naručioci i ponuđači moraju da budu jako pažljivi, kako bi zbog ovih okolnosti, izbegli nezakonito postupanje i pravilno zaštitili svoja prava. Zašto je ovo tako, u kojoj meri i u čemu se sastoji ova izmena pokušaćemo da odgovorimo u tekstu ispod. II...
DetaljnijeDiskriminišući zahtevi u konkursnoj dokumentaciji
I Uvod Kako prilagoditi konkursnu dokumentaciju konkretnoj nabavci, a pritom ne ograničiti previše konkurenciju, koji su parametri, i u kojoj meri bi to bilo dozvoljeno? To su samo neka od pitanja na koja ćemo pokušati da damo odgovor u ovom tekstu. Najpre, treba istaći da sam smisao uslova – zahteva (u tehničkim specifikacijama, kao element kriterijuma ili kao dodatni uslov), jeste osnovano ograničavanje konkurencije, prilagođeno objektivnim potrebama naručioca i predmetu nabavke. Jedna strana – parametar, bi bila upravo potreba naručioca, pri određivanju mere zakonitosti zahteva u konkursnoj dokumetaciji. Druga strana ili krajnja tačka jeste načelo i zakonska obaveza naručioca da obezbedi što je moguće veću konkurenciju. Određivanje obuhvata zakonitosti, kreće se između ove dve krajnje tačke, pri čemu treba naglasiti da naručilac nije dužan da postvi zahteve tako da svako zainteresovano lice može učestovati u konkretnoj nabavci, a ne...
DetaljnijeŠta donosi novi Zakon o opštem upravnom postupku?
U skladu sa tendecijom usklađivana zakonodavstva sa pravnim sitemom evropske unije donet je i novi Zakon o opštem upravnom postuku (“Sl. glasnik RS”, br. 18/2016), iako je njegov prethodnik opstao dosta dugo i pokazao se dosta dobro u praksi. Ovo usklađiivanje odnosi se pre svega na uporedno pravna rešenja i međunarodne standarde, posebno sa načelima i pravilima Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Rim, 1950. godina, sa dodatnim protokolima) ratifikovane 2003. godine, principima Evropskog administrativnog prostora, i naročito proces pristupanja Evropskoj uniji u kojem će se reforma javne uprave analizirati i sa stanovišta normativnih rešenja. Ove promene bi trebalo doprineti unapređenju rada cele države, njenih organa i celokupne javne uprave u smislu efikasnosti delotvornosti i zakonitosti. U ovom prikazu iznećemo najbitnije novine gore pomenutog zakona. Krenimo od početka: I.OSNOVNA NAČELA Načelo zakonitosti i predvidivosti (čl. 5.)...
Detaljnije