Pravni Portal meni

Pravna redakcija Profi Sistem Com-a

ZOUP

Cena sudske presude

Cena sudske presude

Srušena predrasuda o enormnom broju procesa koje vode građani naše zemlje. Osnovni razlog – preskupe sudske takse i visoke advokatske tarife. Čak 63 odsto populacije najradije bi izbeglo suđenje, ako je ikako moguće.

Uvreženo verovanje da se Srbi međusobno mnogo sude nije ništa drugo nego predrasuda! Ovo je pokazalo istraživanje Svetske banke iz kog se vidi da je potražnja za sudskim uslugama kod nas duplo manja nego u EU.

Mereno prema broju stanovnika, srpski sudovi dobijaju oko 13,8 novih predmeta na 100 stanovnika. Istovremeno, Srbija ima gotovo duplo više sudija u odnosu na broj stanovnika nego članice EU (više od 39 sudija na 100.000 stanovnika). Pravosuđe kod nas prosečno dobija 350 novih predmeta po sudiji, dok je evropski prosek 840.

Prema stručnjacima Svetske banke, glavni razlog zašto građani sve manje traže pravdu pred sudom jeste to što su za većinu cene sudskih taksa i advokatske tarife previsoke.

Rešavanje čak i najjednostavnijih predmeta je finansijski nepristupačno za mnoge. Građani daju sve od sebe da izbegnu sudove. Skoro 63 odsto populacije navodi da će, ako imaju spor koji treba da bude rešen na sudu, ipak pokušati da izbegne sud – konstatuje Svetska banka.

Što se tiče advokatskih tarifa, advokati su plaćeni po ročištu ili podnesku, što ih ohrabruje u otezanju sporova. Tarife su određene na osnovu propisane “Advokatske tarife”, koja zabranjuje da se cene usluga umanjuju za više od 50 odsto od propisanih. Ovakav aranžman nije u skladu sa evropskom praksom, a propisane tarife su prenaduvane i nerealne, kažu u ovoj međunarodnoj instituciji. U praksi mnogi advokati naplaćuju manje od propisanog minimuma, jer korisnici drugačije nisu spremni da plate. Advokatske cene dodatno rastu zbog odlaganja i neefikasnosti u procesuiranju predmeta.

PREVIŠE SUDIJA

Svetska banka smatra da je u Srbiji prevelik broj sudija i predlaže moratorijum na prijem novih. O ovom zahtevu će se tek razgovarati, jer se sudijska udruženja ne slažu s međunarodnim ocenama. Inače, rashod za sudove je 0,66 odsto BDP, što je više nego u bilo kojoj zemlji EU.

– Akcioni plan za sprovođenje Nacionalne strategije za reformu pravosuđa očigledno se naslanja na ove preporuke, jer sugeriše da se ukinu tarife i da cena bude stvar dogovora između advokata i klijenta – kaže Slobodan Šoškić, predsednik Advokatske komore Beograda. – Pravilo da se ne može naplatiti manje od polovine cene predviđene tarifom uveli smo da sprečimo nelojalnu konkurenciju među advokatima i da oni koji to sebi mogu da priušte ne idu sa “damping” cenama. To bi ugušilo većinu advokata i uvelo haos u jednu sređenu oblast.

U Ministarstvu pravde kažu da je problem skupih suđenja moguće rešiti. Zakon o medijiciji, čija je primena počela u januaru, i Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, čiji se nacrt nalazi u fazi javne rasprave, doprineće smanjenju troškova građana na sudu. U skupštinskoj proceduri je i Predlog zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, koji će sprečiti da sudski procesi traju godinama, time i smanjiti izdatke. Primena tih propisa dovešće do efikasnijeg rada pravosuđa, manjeg broja ročišta i kraćih sudskih postupaka, a time i manjih troškova. Posebna pažnja biće posvećena disciplinovanju stranaka, kako se ne bi zloupotrebljavali propisi i odugovlačila suđenja unedogled.

Podaci vezani za broj predmeta u Srbiji su takođe “naduvani”, kažu u Svetskoj banci. Mnoge materije se računaju kao “predmet”, a u drugim sistemima se ne vode tako. Na primer, krivična istraga se računa kao jedan predmet, suđenje koje sledi kao drugi, žalbeni postupak kao treći, izvršni kao četvrti…

Izvor: Večernje Novosti.

Ostavite komentar

Profi Sistem baner