Pravni Portal meni

Pravna redakcija Profi Sistem Com-a

ZOUP

Izdržavanje supružnika koji je učinio preljubu

Izdržavanje supružnika koji je učinio preljubu

Porodičnim zakonom (“Sl. glasnik RS”, br. 18/2005, 72/2011-dr. zakon i 6/2015), između ostalog, uređeno je i pitanje izdržavanja supružnika.

Prema članu 8. ovog zakona izdržavanje je pravo i dužnost članova porodice određenih ovim zakonom, a odricanje od prava na izdržavanje nema pravnog dejstva.

U skladu sa članom 28. supružnici su dužni da se uzajamno izdržavaju pod uslovima određenim ovim zakonom.

Članom 151. uređeno je ko ima pravo na izdržavanje, kada je u pitanju izdržavanje supružnika.

Ovim članom je propisano:

„(1) Supružnik koji nema dovoljno sredstava za izdržavanje, a nesposoban je za rad ili je nezaposlen, ima pravo na izdržavanje od drugog supružnika srazmerno njegovim mogućnostima.

(2) Nema pravo na izdržavanje supružnik koji je u vreme sklapanja ništavog ili rušljivog braka znao za uzrok ništavosti odnosno rušljivosti.

(3) Nema pravo na izdržavanje supružnik ako bi prihvatanje njegovog zahteva za izdržavanje predstavljalo očiglednu nepravdu za drugog supružnika.“

Određivanje i prestanak izdržavanja uređeni sud članovima 160. do 167. Porodičnog zakona.

Dakle, postoji nekoliko uslova da bi supružnik imao pravo na izdržavanje, a jedno od najčešćih pitanja u praksi se vezuje za situaciji kada je supružnik nezaposlen, uzimajući u obzir odredbu stava 1. člana 151. Porodičnog zakona.

Pre svega, uslovi iz stava 1. člana 151. su postavljeni kumulativno.

Prvi uslov jeste da supružnik nema dovoljno sredstava za izdržavanje, a drugi da supružnik nema dovoljno sredstava za izdržavanje. Oba uslova moraju biti ispunjena da bi supružnik imao pravo na izdržavanje, s tim da je drugi uslov postavljen alternativno, odnos uz nepostojanje sredstava za izdržavanje neophodno je da je supružnik ili nesposoban za rad ili nezaposlen.

Dok je situacija kada je neko nesposoban za rad, prilično jasna, nezaposlenost kao uslov nije dovoljno precizno određena u ovom članu.

 

Uzimajući u obzir sudsku praksu, sama nezaposlenost nije dovoljna da bi supružnik (koji nema dovoljno sredstava za izdržavanje) imao pravo na izdržavanja, ukoliko je sposoban za rad.

U presudi Vrhovnog kasacionog suda, br. Rev 28/2017 od 18. januara 2017. god. navodi se sledeće:

Tužilac nema dovoljno sredstava za sopstveno izdržavanje jer je nezaposlen, međutim radno je sposoban, pa je pravilan zaključak sudova da svojim radom može ostvariti prihode koji su mu potrebni za izdržavanje. Tužilac ne doprinosi izdržavanju zajedničkog maloletnog deteta stranaka, odnosno sve troškove izdržavanja snosi tužena, pa je suprotno navodima revizije, pravilan zaključak sudova da bi se usvajanjem tužbenog zahteva umanjio i iznos neophodan za izdržavanje deteta i na taj način ugrozila i otežala egzistencija deteta i njegove majke, ovde tužene.“

U rešenju Apelacionog suda u Nišu, 27Gž2 57/2016 od 11. februara 2016. god. stoji da nezaposlenost supružnika ne može biti jedini osnov za dosuđenje izdržavanja, već treba utvrditi činjenicu gde supružnik živi, sa kim, starost, radnu sposobnost i mogućnost da sam u potpunosti ili delimično doprinosi sopstvenom izdržavanju nekim radnim angažovanjem, i kakvim, te u tom smislu kolike su njegove mesečne potrebe za izdržavanjem.

U presudi Apelacionog suda u Novom Sadu, br. Gž2 494/2015 od 28. oktobra 2015. god. zauzet je stav da se izdržavanje dosuđuje u iznosu primerenom mogućnostima dužnika izdržavanja, a ne prema iznosu ukupnih potreba poverioca izdržavanja.

Isti sud u presudi Gž2. 158/2013 od 21. marta 2013. god. navodi da radno sposoban bračni partner koji je svojevoljno i bez opravdanog razloga napustio zajednicu života sa radno nesposobnim i obolelim partnerom, nema pravo na izdržavanje jer bi to predstavljalo očiglednu nepravdu.

Apelacioni sud u Beogradu, u presudi Gž2 434/2010 od 14. juna 2010. god. zauzima stav:

„…sud razvodi brak supružnika ako su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili ako se objektivno ne može ostvariti zajednica života supružnika pri čemu ne ispituje i ne utvrđuje tzv. krivicu za razvod braka, odnosno okolnosti ko je od supružnika i koliko doprineo poremećaju bračnih odnosa i nemogućnosti ostvarivanja zajednice života a te okolnosti nisu od značaja ni prilikom odlučivanja o zahtevu za izdržavanje jer Porodični zakon u odredbi člana 151 kojom reguliše izdržavanje supružnika i propisuje ko ima pravo na izdržavanje, odnosno obavezu izdržavanja, ne uslovljava ponašanjem supružnika za vreme trajanja braka.“

S druge strane, Vrhovni kasacioni sud, u presudi Rev 1616/2017 od 7. septembra 2017. god. koja je poslužila kao osnov za naslov ovog teksta kaže da prihvatanje zahteva za izdržavanje supružnika koji je učinio preljubu, usled čega je došlo do prestanka zajednice života i narušavanja međusobnih odnosa supružnika, predstavljalo bi očiglednu nepravdu za drugog supružnika imajući u vidu razlog koji je doveo do prestanka zajednice života.

Dakle, Vrhovni kasacioni sud je, pored svih ostalih uslova, uzeo u obzir i ponašanje supružnika koji tražio izdržavanje, a koje je takvo da je dovelo do prestanka bračne zajednice, te da bi dosuđivanje izdržavanja „preljubniku/ci“ predstavljalo očiglednu nepravdu za drugog supružnika.

Jedan komentar

  1. Potreban mi je savet u vezi razvoda. Supruga me je ostavila sa tri maloletna deteta i otišla u inostranstvo(sumnjam da je otisla kod ljubavnika).Bračni odnosi su nam narušeni oko 6 meseci,i uprkos mom insistiranju ona nije želela pomirenje! Kolike su šanse da dobijem razvod braka i starateljstvo nad decom? Deca imaju 13,9 i 6 god. Hvala

Ostavite komentar

Profi Sistem baner