Pravni Portal meni

Pravna redakcija Profi Sistem Com-a

ZOUP

Izmena 11 članova Ustava kojima bi se obezbedila veća nezavisnost tužilaštava

Izmena 11 članova Ustava kojima bi se obezbedila veća nezavisnost tužilaštava

Pet organizacija koje se bave pravosuđem predložilo je u zajedničkom dokumentu promene 11 članova Ustava kojima bi se obezbedila veća nezavisnost tužilaštava i iz njih definitivno isterala politika.

Pregovori u okviru poglavlja 23 u procesu pridruživanja EU Srbiju usmeravaju ka definitivnoj reformi sistema koja u krajnjoj liniji zahteva i ustavne promene. Koalicija udruženja – Društvo sudija Srbije, CEPRIS, Jukom, Beogradski centar za ljudska prava i Udruženje tužilaca Srbije – svoj su predlog ustavnih promena počeli upravo od uvođenja nezavisnosti tužilaštva u najznačajniji državni akt.

– Vršenje nadležnosti tužilaštava je apsolutno nemoguće ukoliko bi ono stajalo pod nadzorom izvršne ili neke druge vlasti jer se vršenje funkcije u javnom interesu ne sme mešati sa zaštitom interesa trenutne vlade ili partije – navodi se u predlogu u koji je “Blic” imao uvid.

U predlogu ustavnih izmena navodi se i na prvi pogled niz “kozmetičkih” promena, ali zapravo one najbolje ilustruju novi pristup tužilaštvima: Republičko bi postalo Vrhovno tužilaštvo, Državno veće Savet tužilaca (DVT), a zamenici tužilaca postali bi i “jezički” javni tužioci – odgovorni u potpunosti za postupanje u predmetu koji im je dodeljen.

Takva decentralizacija donosi i novi izbor tužilaca i konačni kraj pogubne prakse njihovog izbora u Skupštini, ocenjuje struka.

Izbor javnih tužilaca i glavnih javnih tužilaca treba da bude u nadležnosti tužilačkog saveta kao profesionalnog tela koje nije politizovano. Iz DVT bili bi uklonjeni ministar pravde i predstavnik odbora za pravosuđe – navodi se u nacrtu izmena.

Udruženi pravnici napominju i da se izmenama zabranjuje reizbor republičkog tužioca, ali i glavnih tužilaca kako bi se sprečilo pravljenje “profesionalnih šefova” .

Inače, sadašnja ustavna rešenja koja se odnose tužilastvo propisuju:

Javno tužilaštvo

Položaj i nadležnost

Član 156

Javno tužilaštvo je samostalan državni organ koji goni učinioce krivičnih i drugih kažnjivih dela i preduzima mere za zaštitu ustavnosti i zakonitosti.

Javno tužilaštvo vrši svoju funkciju na osnovu Ustava, zakona, potvrđenog međunarodnog ugovora i propisa donetog na osnovu zakona.

Osnivanje i organizacija

Član 157

Osnivanje, organizacija i nadležnost javnog tužilaštva uređuju se zakonom.

Republičko javno tužilaštvo je najviše javno tužilaštvo u Republici Srbiji.

Republički javni tužilac

Član 158

Republički javni tužilac vrši nadležnost javnog tužilaštva u okviru prava i dužnosti Republike Srbije.

Republičkog javnog tužioca, na predlog Vlade, po pribavljenom mišljenju nadležnog odbora Narodne skupštine, bira Narodna skupština.

Republički javni tužilac bira se na period od šest godina i može biti ponovo biran.

Republičkom javnom tužiocu prestaje funkcija ako ne bude ponovo izabran, kada sam to zatraži, nastupanjem zakonom propisanih uslova ili razrešenjem iz zakonom predviđenih razloga.

Odluku o prestanku funkcije Republičkom javnom tužiocu donosi Narodna skupština, u skladu sa zakonom, pri čemu odluku o razrešenju donosi na predlog Vlade.

Javni tužioci i zamenici javnih tužilaca

Član 159

Funkciju javnog tužilaštva vrši javni tužilac.

Javnog tužioca bira Narodna skupština, na predlog Vlade.

Mandat javnog tužioca traje šest godina i može biti ponovo biran.

Zamenik javnog tužioca zamenjuje javnog tužioca pri vršenju tužilačke funkcije i dužan je da postupa po njegovim uputstvima.

Narodna skupština, na predlog Državnog veća tužilaca, bira za zamenika javnog tužioca lice koje se prvi put bira na ovu funkciju.

Mandat zameniku javnog tužioca koji je prvi put izabran na funkciju traje tri godine.

Državno veće tužilaca, u skladu sa zakonom, bira zamenike javnih tužilaca za trajno obavljanje funkcije, u istom ili drugom javnom tužilaštvu.

Državno veće tužilaca odlučuje i o izboru zamenika javnih tužilaca koji su na stalnoj funkciji u drugo ili više javno tužilaštvo.

Odgovornost

Član 160

Republički javni tužilac odgovoran je za rad javnog tužilaštva i za svoj rad Narodnoj skupštini.

Javni tužioci odgovaraju za rad javnog tužilaštva i za svoj rad Republičkom javnom tužiocu i Narodnoj skupštini, a niži javni tužioci i neposredno višem javnom tužiocu.

Zamenici javnog tužioca odgovaraju za svoj rad javnom tužiocu.

Prestanak funkcije javnog tužioca i zamenika javnog tužioca

Član 161

Javnom tužiocu i zameniku tužioca prestaje funkcija na njihov zahtev, nastupanjem zakonom propisanih uslova ili razrešenjem iz zakonom propisanih razloga. Javnom tužiocu funkcija prestaje i ako ne bude ponovo izabran, a zameniku javnog tužioca, ako ne bude izabran na stalnu funkciju.

Odluku o prestanku funkcije javnog tužioca, u skladu sa zakonom donosi Narodna skupština, pri čemu odluku o razrešenju donosi na predlog Vlade.

Odluku o prestanku funkcije zamenika javnog tužioca, u skladu sa zakonom, donosi Državno veće tužilaca.

Protiv odluke o prestanku funkcije javni tužilac i zamenik javnog tužioca mogu uložiti žalbu Ustavnom sudu. Izjavljena žalba isključuje pravo na podnošenje ustavne žalbe.

Postupak, osnovi i razlozi za prestanak funkcije javnog tužioca i zamenika javnog tužioca, uređuju se zakonom.

Imunitet

Član 162

Javni tužilac i zamenik javnog tužioca ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje u vršenju tužilačke funkcije, osim ako se radi o krivičnom delu kršenja zakona od strane javnog tužioca, odnosno zamenika javnog tužioca.

Javni tužilac, odnosno zamenik javnog tužioca ne može biti lišen slobode u postupku pokrenutom zbog krivičnog dela učinjenog u vršenju tužilačke funkcije, odnosno službe, bez odobrenja nadležnog odbora Narodne skupštine.

Nespojivost tužilačke funkcije

Član 163

Zabranjeno je političko delovanje javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca.

Zakonom se uređuje koje su druge funkcije, poslovi ili privatni interesi nespojivi sa tužilačkom funkcijom.

Položaj, sastav i izbor Državnog veća tužilaca

Član 164

Državno veće tužilaca je samostalan organ koji obezbeđuje i garantuje samostalnost javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca u skladu sa Ustavom.

Državno veće tužilaca ima 11 članova.

U sastav Državnog veća tužilaca ulaze Republički javni tužilac, ministar nadležan za pravosuđe i predsednik nadležnog odbora Narodne skupštine, kao članovi po položaju i osam izbornih članova koje bira Narodna skupština, u skladu sa zakonom.

Izborne članove čine šest javnih tužilaca ili zamenika javnih tužilaca sa stalnom funkcijom, od kojih je jedan sa teritorije autonomnih pokrajina, i dva ugledna i istaknuta pravnika sa najmanje 15 godina iskustva u struci, od kojih je jedan advokat, a drugi profesor pravnog fakulteta.

Mandat članova Državnog veća tužilaca traje pet godina, osim za članove po položaju.

Član Državnog veća tužilaca uživa imunitet kao javni tužilac.

Nadležnost Državnog veća tužilaca

Član 165

Državno veće tužilaca predlaže Narodnoj skupštini kandidate za prvi izbor za zamenika javnog tužioca, bira zamenike javnih tužilaca za trajno obavljanje funkcije zamenika javnog tužioca, bira zamenike javnih tužilaca koji su na stalnoj funkciji za zamenike javnog tužioca u drugom javnom tužilaštvu, odlučuje u postupku za prestanak funkcije zamenika javnih tužilaca, na način predviđen Ustavom i zakonom, vrši i druge poslove određene zakonom.

Izvor: Izvod iz propisa preuzet je iz programskog paketa “Propis Soft”Redakcija Profi Sistema Com-a.

Izvor: Sajt Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije.

Ostavite komentar

Profi Sistem baner