Pravni Portal meni

Pravna redakcija Profi Sistem Com-a

ZOUP

Mere zaštite od nasilja u porodici prema Porodičnom zakonu

Mere zaštite od nasilja u porodici prema Porodičnom zakonu

Za razliku od krivičnopravne zaštite od nasilja u porodici, u Porodičnom zakonu propisana je takođe zaštita od nasilja u porodici, gde se daje širi pojam članova porodice, a propisana je naročita hitnost postupka i poprilično svrsishodnih mera zaštite.

Značajno je istaći, da ove mere mogu egzistirati nezavisno od krivičnog gonjenja za krivično delo nasilje u porodici iz čl.194. Krivičnog zakonika, te da iste mogu biti primenjene i u slučaju kada nema elemenata krivičnog dela.

Porodični zakon daje definiciju nasilja u porodici, koja definicija se znatno razlikuje od krivične definicije formirane u dosadašnjoj praksi, tako što se nasiljem smatra daleko širi krug radnji.

Prema navedenom zakonu, nasilje u porodici, u smislu ovog zakona, jeste ponašanje kojim jedan član porodice ugrožava telesni integritet, duševno zdravlje ili spokojstvo drugog člana porodice.

Nasiljem u porodici, u smislu ovog zakona, smatra se naročito:

1.nanošenje ili pokušaj nanošenja telesne povrede;
2. izazivanje straha pretnjom ubistva ili nanošenja telesne povrede članu porodice ili njemu bliskom licu;
3. prisiljavanje na seksualni odnos;
4. navođenje na seksualni odnos ili seksualni odnos sa licem koje nije navršilo 14. godinu života ili nemoćnim licem;
5. ograničavanje slobode kretanja ili komuniciranja sa trećim licima;
6. vređanje, kao i svako drugo drsko, bezobzirno i zlonamerno ponašanje.
Konkretnije, to može biti:
Fizičko nasilje: podrazumeva korišćenje delova tela ili oružja radi pretnje, kazne, dominiranja, kontrolisanja ili povređivanja druge osobe. Vrši se na različite načine i različitim sredstvima, a za posledicu ima laku telesnu povredu ili u pojedinim slučajevima i tešku telesnu povredu. Ono obuhvata: batine, povrede oštrim i tupim predmetima, udaranje, šutiranje, davljenje, bacanje, nanošenje opekotina, gađanje raznim predmetima, lomljenje bilo kog dela tela itd.
Psihičko naslje: sastoji se u ozbiljnoj pretnji da će se napasti život ili telo člana porodice. Pretnja treba da bude ozbiljna i da izazove osećanje ugrožene sigurnosti. Psihičko nasilje se odnosi takođe na zastrašivanje, konstatno kritikovanje, potcenjivanje, različite optužbe, emocionalno ucenjivanje, stvaranje nesigurnosti kod žrtve, verbalno zlostavljanje, uznemiravanje, maltretiranje itd.
Seksualno nasilje: podrazumeva svaku povredu polne slobode i morala, svaki vid degradiranja i ponižavanja na seksualnoj osnovi, svaki vid prisiljavanja na seksualni odnos i silovanje. Onopredstavlja korišćenje prisilnih seksualnih radnji kojima se dominira, manipuliše, preti i povređuje druga osoba. Ovu vrstu nasilja često prati i fizičko i psihičko nasilje, a često se ti slučajevi nasilja vrše istovremeno.
Ekonomsko nasilje: podrazumeva oduzimanje novca i vrednih stvari, kontrolisanje zarade i primanja, zabrana članu da raspolaže svojim i zajedničkim prihodima, zabrana članu da se zaposli i ostvari sopstvene prihode, oduzimanje sredstava za rad, nametanje obaveze stalnog podnošenja detaljnih izveštaja o trošenju novca i dr.
Članovima porodice u smislu ovog zakona smatraju se:

1. supružnici ili bivši supružnici;
2. deca, roditelji i ostali krvni srodnici, te lica u tazbinskom ili adoptivnom srodstvu, odnosno lica koja vezuje hraniteljstvo;
3. lica koja žive ili su živela u istom porodičnom domaćinstvu;
4. vanbračni partneri ili bivši vanbračni partneri;
5. lica koja su međusobno bila ili su još uvek u emotivnoj ili seksualnoj vezi, odnosno koja imaju zajedničko dete ili je dete na putu da bude rođeno, iako nikada nisu živela u istom porodičnom domaćinstvu.

Prema interpretativnim odredbama čl.112.st.28. Krivičnog zakonika, članom porodice smatraju se: supružnici, njihova deca, preci supružnika u pravoj liniji krvnog srodstva, vanbračni partneri i njihova deca, usvojilac i usvojenik, hranilac i hranjenik. Članovima porodice smatraju se i braća i sestre, njihovi supružnici i deca, bivši supružnici i njihova deca i roditelji bivših supružnika, ako žive u zajedničkom domaćinstvu, kao i lica koja imaju zajedničko dete ili je dete na putu da bude rođeno, iako nikada nisu živela u istom porodičnom domaćinstvu.
Mere zaštite

Protiv člana porodice koji vrši nasilje sud može odrediti jednu ili više mera zaštite od nasilja u porodici, kojom se privremeno zabranjuje ili ograničava održavanje ličnih odnosa sa drugim članom porodice.

Mere zaštite od nasilja u porodici jesu:

1. izdavanje naloga za iseljenje iz porodičnog stana ili kuće, bez obzira na pravo svojine odnosno zakupa nepokretnosti;
2. izdavanje naloga za useljenje u porodični stan ili kuću, bez obzira na pravo svojine odnosno zakupa nepokretnosti;
3. zabrana približavanja članu porodice na određenoj udaljenosti;
4. zabrana pristupa u prostor oko mesta stanovanja ili mesta rada člana porodice;
5. zabrana daljeg uznemiravanja člana porodice.
Mera zaštite od nasilja u porodici može trajati najviše godinu dana.
Vreme provedeno u pritvoru kao i svako lišenje slobode u vezi s krivičnim delom odnosno prekršajem uračunava se u vreme trajanja mere zaštite od nasilja u porodici.
Produžavanje mere zaštite
Mera zaštite od nasilja u porodici može se produžavati sve dok ne prestanu razlozi zbog kojih je mera bila određena.

Prestanak mere zaštite

Mera zaštite od nasilja u porodici može prestati pre isteka vremena trajanja ako prestanu razlozi zbog kojih je mera bila određena.
Pokretanje postupka zaštite
Postupak za zaštitu od nasilja u porodici se pokreće tužbom.
Tužbu za određivanje mere zaštite od nasilja u porodici, kao i za produženje mere zaštite od nasilja u porodici, mogu podneti: član porodice prema kome je nasilje izvršeno, njegov zakonski zastupnik, javni tužlac i organ starateljstva.
Tužbu za prestanak mere zaštite od nasilja u porodici može podneti član porodice protiv koga je mera određena.
Postupak u sporu za zaštitu od nasilja u porodici je hitan, što znači da se prvo ročište se zakazuje u roku od 8 dana od dana kada je tužba primljena u sud.
Drugostepeni sud dužan je da donese odluku u roku od 15 dana od dana kada mu je dostavljena žalba.

Izvor: Redakcija “Profi Sistema“.

Ostavite komentar

Profi Sistem baner