Pravni Portal meni

Pravna redakcija Profi Sistem Com-a

ZOUP

Metodologija obračuna naknade za slučaj nezaposlenosti

Metodologija obračuna naknade za slučaj nezaposlenosti

Usled zauzimanja pravnog shvatanja Vrhovnog kasacionog suda oko metodologije obračuna naknade za slučaj nezaposlenosti pozabavićemo se navedenom naknadom, kako sa stanovišta određenja pojma i uslova za ostvarivanje tako i samog načina njenog obračuna koji primenjuje Nacionalna služba za zapošljavanje, a koji je bio predmet mnogobrojnih sporova i zauzimanja različitih stavova sudova o navedenom pitanju, što je i bio povod za zahtevanje mišljenja Vrhovnog kasacionog suda.

Pojam

Pravo zaposlenog na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti predviđeno je Zakonom o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti (“Sl. glasnik RS”, broj 36/2009, 88/2010 i 38/2015).

Navedena novčana sredstva se obezbeđuju iz obaveznog osiguranja za slučaj nezaposlenosti propisanim Zakonom o doprinosima za obavezno osiguranje (“Sl. glasniku RS”, broj 84/2004, 61/2005, 62/2006, 5/2009, 52/2011, 101/2011, 47/2013, 108/2013, 57/2014, 68/2014-dr. zakon i 112/2015).

Naime, doprinosi u smislu ovog zakona su pored doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranja i doprinosa za zdravstveno osiguranje i doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

Obveznici doprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti su osiguranici u skladu sa zakonom koji uređuje sistem obaveznog osiguranja za slučaj nezaposlenosti, i to:

1) zaposleni;

2) izabrana, imenovana i postavljena lica koja ostvaruju razliku zarade, odnosno plate;

3) lica koja obavljaju privremene i povremene poslove po ugovoru;

4) lica koja ostvaruju naknadu zarade po zakonu koji uređuje finansijsku podršku porodici sa decom;

5) lica koja ostvaruju naknadu zarade po zakonu koji uređuje obavezno zdravstveno osiguranje;

6) preduzetnici;

7) osnivači, odnosno članovi privrednog društva;

8) drugi osiguranici, u skladu sa zakonom koji uređuje sistem obaveznog osiguranja za slučaj nezaposlenosti.

Obavezno osiguranje za slučaj nezaposlenosti je deo sistema obaveznog socijalnog osiguranja građana kojim se obezbeđuju prava za slučaj nezaposlenosti na načelima obaveznosti, uzajamnosti i solidarnosti.

Obaveznim osiguranjem obezbeđuju se prava za slučaj nezaposlenosti, i to:

  1. novčana naknada;
  2. zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje u skladu sa zakonom;
  3. druga prava u skladu sa zakonom.

Koji su uslovi za ostvarivanje prava na novčanu naknadu?

Obavezno osigurano lice ima pravo na novčanu naknadu ako je bilo osigurano najmanje 12 meseci neprekidno ili s prekidima u poslednjih 18 meseci. Pod neprekidnim osiguranjem smatra se i prekid obaveznog osiguranja kraći od 30 dana.

Nezaposleni ima pravo na novčanu naknadu u slučaju prestanka radnog odnosa ili prestanka obaveznog osiguranja, po osnovu:

1. prestanka radnog odnosa otkazom od strane poslodavca, u skladu sa propisima o radu, i to:

1) ako usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili dođe do smanjenja obima posla, u skladu sa zakonom, osim lica koja su se, u skladu sa odlukom Vlade o utvrđivanju programa rešavanja viška zaposlenih, svojevoljno opredelila za novčanu naknadu ili posebnu novčanu naknadu – u većem iznosu od visine otpremnine utvrđene Zakonom o radu,

2) ako zaposleni ne ostvaruje rezultate rada, odnosno nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi;

2. prestanka radnog odnosa na određeno vreme, privremenih i povremenih poslova, probnog rada;

3. prestanka funkcije izabranih, imenovanih i postavljenih lica, ukoliko nije ostvareno pravo na mirovanje radnog odnosa ili naknadu plate, u skladu sa zakonom;

4. prenosa osnivačkih prava vlasnika, odnosno člana privrednog društva;

5. otvaranja stečaja, pokretanja likvidacionog postupka i u drugim slučajevima prestanka rada poslodavca, u skladu sa zakonom;

6. premeštaja bračnog druga, u skladu sa posebnim propisima;

7. prestanka radnog odnosa u inostranstvu, u skladu sa zakonom, odnosno međunarodnim sporazumom.

Nezaposleni kome je radni odnos, odnosno osiguranje prestalo njegovom voljom ili krivicom, odnosno ako je radni odnos prestao svojevoljnim opredeljivanjem za otpremninu, novčanu naknadu ili posebnu novčanu naknadu po odluci Vlade o utvrđivanju programa rešavanja viška zaposlenih, u većem iznosu od visine otpremnine utvrđene Zakonom o radu, može ostvariti pravo na novčanu naknadu ako ponovo bude osigurano 12 meseci neprekidno ili 18 meseci sa prekidima.

Od kada nezaposleni ima pravo na novčanu naknadu?

Novčana naknada pripada nezaposlenom od prvog dana od dana prestanka obaveznog osiguranja, ako se prijavi i podnese zahtev Nacionalnoj službi u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa ili prestanka osiguranja.

Ukoliko nezaposleni podnese zahtev nakon isteka roka od 30 dana, pravo na naknadu mu pripada od dana podnošenja zahteva.

Zaposleni gubi pravo na novčanu naknadu ukoliko zahtev podnese po isteku vremena za koje bi mupravo n anovčanu naknadu pripadalo.

U rokove za podnošenje zahteva ne računa se vreme za koje je nezaposleni po propisima o zdravstvenom osiguranju bio privremeno sprečen za rad.

Koliko traje pravo na novčanu naknadu?

Novčana naknada isplaćuje se nezaposlenom:

  1. tri meseca, ako ima staž osiguranja od jedne do pet godina;
  1. šest meseci, ako ima staž osiguranja od pet do 15 godina;
  1. devet meseci, ako ima staž osiguranja od 15 do 25 godina;
  1. dvanaest meseci, ako ima staž osiguranja duži od 25 godina.

Godinom staža osiguranja, smatra se navršenih 12 meseci za koje je obveznik doprinosa bio obavezno osiguran.

Izuzetno, novčana naknada pripada nezaposlenom u trajanju od 24 meseca, ukoliko nezaposlenom do ispunjavanja prvog uslova za ostvarivanje prava na penziju, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, nedostaje do dve godine.

Ispunjenost uslova za ostvarivanje prava na penziju, po osnovu staža osiguranja, nezaposleni dokazuje pojedinačnim aktom organizacije nadležne za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Korisnik novčane naknade dužan je da se lično javlja Nacionalnoj službi radi obaveštavanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja i posredovanja u zapošljavanju svakih 30 dana, u skladu sa individualnim planom zapošljavanja.

Isplata novčane naknade se nastavlja za vreme:

  1. trajanja dodatnog obrazovanja i obuke, u skladu sa individualnim planom zapošljavanja;
  1. privremene sprečenosti za rad utvrđene prema propisima o zdravstvenom osiguranju, ali ne duže od 30 dana od dana nastanka privremene sprečenosti;
  1. porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada zbog posebne nege deteta, prema propisima iz oblasti rada ili drugim propisima kojima se reguliše odsustvo sa rada.

Kako se utvrđuje vidina novčane naknade i kako se vrši obračun?

Na sajtu Nacionalne službe za zapošljavanje je data informacija koja ima za cilj da pojasni zakonske odredbe na osnovu kojih se utvrđuje iznos novčane naknade kao i zakonske odredbe koje se primenjuju prilikom obračuna novčane naknade za isplatu. Ona ne može zameniti rešenje kojim se odlučuje po zahtevu nezaposlenog i koje se donosi u upravnom postupku.

Prenosimo informaciju u celosti:

Osnovica za utvrđivanje visine novčane naknade

Odredbom člana 69. Zakona o zapošljavnju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti  (“Službeni glasnik RS” br. 36/09,88/10 i 38/15) propisano je da je  osnovica za utvrđivanje visine novčane naknade  prosečna zarada, odnosno plata ili naknada zarade, odnosno naknada plate koja je nezaposlenom isplaćena u skladu sa zakonom u poslednjih 12 meseci koji prethode mesecu u kojem je prestalo osiguranje.

Ako zarada nije isplaćena ili je isplaćena u iznosu nižem od osnovice na koju je obračunat doprinos, osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini osnovica na koju je obračunat doprinos za obavezno osiguranje za slučaj nezaposlenosti i za koji je podneta pojedinačna poreska prijava nadležnom organu, u skladu sa zakonom.

Ako nezaposlenom u  period iz stava 1. ovog člana nije obračunat doprinos za obavezno osiguranje za slučaj nezaposlenosti i nije podneta pojedinačna poreska prijava nadležnom organu u skladu sa zakonom, visina novčane naknade utvrđuje se u najnižem iznosu, u skladu sa zakonom.

Utvrđivanje visine novčane naknade

Odredbom člana 70. istog zakona propisano je da se:

Novčana naknada utvrđuje u visini od 50% osnovice iz člana 69. ovog zakona.

Novčana naknada iz stava 1. ovog člana  ne može  biti viša od 160% niti niža od 80% minimalne zarade utvrdjene u skladu sa propisima o radu za mesec u kojem se vrši isplata novčane naknade.

Novčana naknada iz stava 2. ovog člana  određuje se na osnovu broja radnih časova za mesec za koji se vrši isplata novčane naknade.

Pravo na zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje

Odredbom člana 78. istog zakona propisano je da korisnik novčane naknade ima pravo na zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje za vreme ostvarivanja prava na novčanu naknadu.

Doprinosi za zdravstveno i penzijsko i invalidsko osiguranje su sadržani u novčanoj naknadi i plaćaju se na teret lica koje prima novčanu naknadu.

Osnovica na koju se plaćaju doprinosi je iznos novčane naknade.

Obračun i uplatu doprinosa za osiguranje iz stava 1. ovog člana vrši Nacionalna služba

Parametri za utvrđivanje visine novčane naknade

Kako je propisano članom 70. Zakona, prilikom svakog obračuna za isplatu, iznos novčane  naknade utvrđen rešenjem, upoređuje se sa  minimalnim i maksimalnim iznosima novčane naknade.

Kako je minimalna zarada parameter za utvrđivanje visine novčane naknade  navodimo elemente  za utvrđivanje  minimalne zarade:

Minimalna cena rada po času, važeća na dan isplate novčane naknade;

Broj radnih časova za mesec za koji se vrši isplata novčane naknade;

Važeće stope doprinosa i poreza  za obračun zarade i to:

doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje;

doprinosa za zdravstveno osiguranje;

doprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti;

poreza;

Iznos poreskog oslobođenja.

Prilikom obračuna novčane naknade za isplatu, vrši se upoređivanje iznosa utvrđenog rešenjem, sa iznosom minimalne i maksimalne novčane naknade. Novčana naknada utvrđuje se u “bruto” iznosu, a isplaćuje korisniku umanjena za iznos doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje. Odredbom člana 7. stav 1. tačka 12. i člana 8. stav 1. tačka 12. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ( “Službeni glasnik RS” br. 84/04…112/15) propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko  i doprinosa za zdravstveno osiguranje  “Lica koja ostvaruju novčanu naknadu po zakonu koji uređuje zapošljavanje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti”.  Stopa doprinosa po kojima se plaća doprinosi iz osnovice koju čini novčana naknada po propisima o zapošljavanju, za penzijsko i invalidsko osiguranje trenutno  iznosi 26%, a stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje  iznosi 10,30%.

U nastavku su na sajtu dati Primeri obračuna novčane naknade:

U prilogu dajemo primere obračuna novčane naknade  za oktobar 2015.godine,  koja je izvršena 24.11.2015. godine

Minimalna zarada se utvrđuje primenom sledećih parametara:

Minimalna cena rada po času, važeća na dan isplate novčane naknade: 121 RSD

Broj radnih časova za mesec za koji se vrši isplata novčane naknade. Oktobar 2015 godine : 176

Stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje: 14,00%

Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje: 5,15%

Stopa doprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 0,75%

Stopa poreza 10,00%

Iznos poreskog oslobođenja: 11.433,00 RSD

Iz navedenog proizlazi da je:

100% minimalne  (“bruto”)zarade  na dan 24.11.2015. godine: 28.748,50 RSD

80% minimalne (“bruto”) zarade: 22.998,80 RSD

160% minimalne (“bruto”) zarade: 45.997,60 RSD

Primer 1.  Minimalna novčana naknada

Prosečna zarada ili osnovica  iz člana 69. Zakona o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti: 30.000 RSD

50%  osnovice: 15.000 RSD (u naknadi su sadržani doprinosi za zdravstveno i PIO osiguranje)

Kako je novčana naknada utvrđena rešenjem u iznosu od 15.000 din. manja od 80% minimalne zarade to će se novčana naknada obračunati u iznosu od 22.998,00 din, a isplatiti umanjena za iznos doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 26% i zdravstveno osiguranje  po stopi od 10,30% ( 8.347,76 din) u iznosu od 14.650,24 din.

Primer 2.  Novčana naknada utvrđena rešenjem u iznosu višem od minimalne, a nižem od maksimalne novčane naknade

Prosečna zarada ili osnovica   iz člana 69. Zakona o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti: 70.000 RSD

50%  osnovice –  35.000 RSD( u naknadi su sadržani doprinosi za zdravstveno i PIO osiguranje)

Kako je novčana naknada utvrđena rešenjem u iznosu od 35.000 din. viša od 80%, a niža od 160%  minimalne (“bruto”) zarade to će se novčana naknada obračunati u iznosu utvrđenom rešenjem, a isplatiti umanjena za iznos doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 26% i zdravstveno osiguranje  po stopi od 10,30%  zdravstveno osiguranje ( 12.705,00 din)  u iznosu od 22.295 din.

Primer 3.  Novčana naknada utvrđena rešenjem u iznosu višem od iznosa maksimalne novčane naknade

Prosečna zarada ili osnovica  iz člana 69. Zakona o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti: 100.000 RSD

50%  osnovice –  50.000 RSD (u naknadi su sadržani doprinosi za zdravstveno i PIO osiguranje)

Kako je novčana naknada utvrđena rešenjem  u iznosu od 50.000 din. viša od 160%,minimalne (“bruto”) zarade to će se novčana naknada obračunati u iznosu  od 45.997,60 din, a isplatiti umanjena za iznos doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje obračunatog po stopi od 26%  i doprinosa za zdravstveno osiguranje obračunatog po stopi od 10,30% ( 16.697,13 din)  u iznosu od 29.300,47 din.

Šta je potrebno podneti za ostvarivanje prava na novčanu naknadu?

Na sajtu Nacionalne službe za zapošljavanje detaljno je objašnjeno sve o potrebnim dokazima u predmetima novčane naknade.

Pravno shvatanje Vrhovnog kasacionog suda

Objavljeno je pravno shvatanje Građanskog odeljenja Vrhovnog kasacionog suda, br. Spp 14/2016, Spp 17/2016, Spp 18/2016 i Spp 21/2016 utvrđeno na sednici 23. januara 2017. god.

Osnovni sudovi u Aranđelovcu, Prijepolju, Nišu i Smederevu su dostavili Vrhovnom kasacionom sudu zahteve za rešavanje spornog pravnog pitanja:

– Metodologije obračuna naknade za nezaposlene i to da li se minimalna zarada kao polazni element za obračun novčane naknade za slučaj nezaposlenosti obračunava kao minimalna zarada bez poreza i doprinosa (neto) ili minimalna zarada sa porezom i doprinosima koji se plaćaju iz zarade (bruto).

– Osnovni sud u Prijepolju je postavio i pitanje razgraničenja nadležnosti upravnog organa i suda opšte nadležnosti za isplatu novčane naknade po ovom osnovu.

Shvatanje Vrhovnog kasacionog suda o navedenom pitanju kao i celokupan tekst obrazloženja možete pogledati ovde.

OVDE

 

Izvor: sajt Nacionalne službe za zapošljavanje

Izvor: sajt Vrhovnog kasacionog suda

 

Izvor: izvod i Zakona preuzet iz iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com-a.

Ostavite komentar

Profi Sistem baner