Pravni Portal meni

Pravna redakcija Profi Sistem Com-a

ZOUP

Predlog Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom

Predlog Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom

Na sajtu Narodne Skupštine Republike Srbije objavljen je Predlog Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom (u daljem tekstu: Predlog) kojim se uređuje finansijska podrška porodici sa decom koja se dodeljuje radi: poboljšanja uslova za zadovoljavanje osnovnih potreba dece; usklađivanja rada i roditeljstva; posebnog podsticaja i podrške roditeljima da ostvare željeni broj dece; poboljšanja materijalnog položaja porodica sa decom, porodica sa decom sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i porodica sa decom bez roditeljskog staranja.

Brojni su razlozi za donošenje ovog zakona među kojima se, kao najznačajniji, u obrazloženju Predloga navode: poboljšanje uslova za zadovoljavanje osnovnih potreba dece, posebni podsticaji za rađanje dece i podrška materijalno ugroženim porodicama, porodicama sa decom sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i deci bez roditeljskog staranja; olakšava se postupak ostvarivanja prava; proširuje se obuhvat korisnika pri čemu se ne ugrožavaju sredstva predviđena budžetom za ove namene, i usklađuju se pojedine odredbe sa propisima EU (poglavlja 2. i 19.); uspostavlja se i dodatna zaštita dece iz posebno ranjivih grupa (deca sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, dece bez roditeljskog staranja i dece korisnika novčane socijalne pomoći); uvodi se novo pravo na ostale naknade po osnovu rođenja, nege i posebne nege deteta, koje će omogućiti velikom broju žena da po prvi put steknu mogućnost ostvarivanja prava na ostale naknade u periodu po rođenju deteta. Reč je o ženama koje nisu u radnom odnosu, već samostalno obavljaju delatnost, vlasnice su poljoprivrednog gazdinstva, ili su radno angažovane po osnovu privremenih i povremenih poslova, ugovora o delu, autorskih ugovora ili su u trenutku rođenja deteta nezaposlene i nisu ostvarile pravo na novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti, a radile su u periodu koji je od uticaja na ostvarivanje prava. Pored toga ovo pravo moći će da ostvare i žene koje su poljoprivredni osiguranici.

Na ovaj način pružiće se posebna zaštita ženama koje su radno angažovane po osnovu fleksibilnih oblika rada i koje sada neće morati da prekidaju svoje delatnosti, odnosno same će odlučivati da li će, i u kom obliku će ih redukovati, a država će im obezbediti naknadu na osnovu prethodnih izdvajanja po osnovu doprinosa za obavezno socijalno, odnosno penzijsko i invalidsko osiguranje. Posebna podrška pružiće se i roditeljima po osnovu rođenja prvog deteta imajući u vidu povećane troškove koji su neophodni u prvim danima rođenja deteta.

Novo zakonsko rešenje omogućiće smanjenje potrebne dokumentacije, direktnu isplatu prava, kao i bolju zaštićenost zaposlene porodilje čiji redovni prihodi u periodu korišćenja odsustva neće biti uslovljeni voljom i trenutnim finansijskim stanjem poslodavca. Posebno je važno istaći da će u periodu korišćenja naknade zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, ministarstvo nadležno za socijalna pitanja preuzeti ulogu poslodavca tako što će obračun i isplatu za ova prava vršiti direktno na račun korisnika. Kako je isplata prihoda koji imaju karakter zarade regulisana posebnim setom propisa koji propisuju obaveze za poslodavca kao isplatioca prihoda, deo tih propisa mora se uskladiti sa novim načinom obračuna i isplate ovih naknada. Ovo se posebno odnosi na propise koji propisuju podnošenje poreskih prijava za poreze i doprinose po odbitku.

Razlozi leže i u potrebi za smanjenjem budžetskih rashoda opredeljenih za isplatu prava propisanih Zakonom, a koji se prevashodno odnose na naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, nastalih kao posledica izigravanja i zloupotrebe dosadašnjih odredaba Zakona. Ova sredstva biće preraspodeljena za realizaciju drugih prava iz oblasti finansijske podrške porodici sa decom.

U postupku ostvarivanja prava na naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, uočeno je zapošljavanje trudnica po saznanju za trudnoću i ugovaranje osnovnih zarada u iznosu koji je višestruko veći od zarada ostalih zaposlenih i uobičajenih zarada zaposlenih koji obavljaju iste ili slične poslove sa istom stručnom spremom, kao i da često radni odnos ovih lica prestaje po isteku trajanja porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, što ukazuje da je radni odnos zasnovan isključivo u cilju ostvarivanja prava na naknadu zarade. Značajan broj tako zaposlenih lica ubrzo nakon zasnivanja radnog odnosa odlazi na odsustvo zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, što znači da isplatu naknade zarade vrši budžet Republike Srbije preko Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, a što za poslodavca znači da za tako zaposlenog nema troškova za isplatu zarade, izuzev prvog meseca koji padaju na njegov teret. Tako zaposlena žena kasnije koristi porodiljsko odsustvo i odsustvo sa rada radi nege deteteta koje može trajati i do dve godine ukoliko je reč o trećem i svakom narednom detetu, a ovaj period korišćenja naknade je i duži, ukoliko se koristi i odsustvo rada radi posebne nege deteta, koje može trajati i do navršenih pet godina života deteta.

Jedan od načina zloupotrebe odredaba Zakona odnosi se na već zaposlene kod poslodavca čija se zarada po saznanju za trudnoću višestruko uvećava u odnosu na ostale zaposlene. Uvećanje zarade najčešće se pravda posebnim doprinosom zaposlene radu poslodavca, dodatnom angažovanju u tom periodu, unapređenjem ili promenom radnog mesta. Jedan deo ovih zaposlenih ubrzo po uvećanju zarade odlazi na odsustvo zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, i dalja isplata njene naknade vrši se preko fonda za zdravstveno osiguranje. U periodu njenog odsustva poslodavac najčešće ne angažuje drugo lice, već poslove obavljaju ostali zaposleni, sa daleko nižim zaradama, a ako se i angažuje drugo lice njegova zarada utvrđena je u nivou zarada ostalih zaposlenih. Po povratku sa odsustva zarada zaposlene isplaćuje se u istom iznosu koji je imala pre uvećanja zarade.

Posebne kategorije čine lica koja samostalno obavljaju delatnost, a koja su otpočinjala obavljanje delatnosti u periodu trudnoće, i lica koja su već obavljala ovu delatnost, a po saznanju za trudnoću neosnovano uvećavala osnovicu na koju su plaćala obavezno socijalno osiguranje, da bi neposredno nakon toga privremeno prestajale sa obavljanjem delatnosti i koristila odsustvo i naknadu po osnovu odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, a potom i porodiljskog odsustva. Time se povećavao i iznos naknada zarada isplaćivanih iz budžeta Republike.

Kada je reč o odsustvu sa rada radi posebne nege detete i naknadi zarade koja se ostvaruje za vreme ovog odsustva, uočeno je korišćenje ovog odsustva po osnovu zdravstvenog stanja deteta koje ne odgovara stanjima propisanim Pravilnikom o uslovima, postupku i načinu ostvarivanja prava na odsustvo sa rada radi posebne nege deteta. U ovakvim slučajevima, objektivno, moglo bi se koristiti odsustvo sa rada u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, mada je u značajnom broju slučajeva reč o potpunoj zloupotrebi prava, jer su u pitanju zdrava deca, a odsustvo se koristi kao instrument zbrinjavanja deteta, čime se izbegava njegov upis u predškolsku ustanovu.

I Objašnjenje pojedinih odredaba

U Zakonu su definisana sledeća prava na finansijsku podršku porodici sa decom:

1) naknada zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta;

2) ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta;

3) roditeljski dodatak;

4) dečiji dodatak;

5) naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu bez roditeljskog staranja;

6) naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu sa smetnjama u razvoju i invaliditetom;

7)    naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu korisnika novčane socijalne pomoći;

8) regresiranje troškova boravka u predškolskoj ustanovi dece iz materijalno ugroženih porodica.

O obezbeđivanju ovih prava stara se opština, odnosno grad, u skladu sa ovim zakonom. AP Vojvodina, opština, odnosno grad mogu, ako su obezbedili sredstva, da utvrde i druga prava, veći obim prava od prava utvrđenih ovim zakonom i povoljnije uslove za njihovo ostvarivanje.

 

1) Naknada zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta jeste klasična mera finansijske podrške porodici putem koje se olakšava usklađivanje rada i roditeljstva. Ovu naknadu ostvaruju zaposleni kod pravnih i fizičkih lica (u daljem tekstu: zaposleni kod poslodavca), a izuzetno i zaposleni koji je zasnovao radni odnos nakon rođenja deteta, može ostvariti pravo na naknadu zarade odnosno naknadu plate tokom odsustva čija se dužina trajanja računa od dana rođenja deteta.

Osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate za lica iz člana 12. zakona, utvrđuje se na osnovu zbira mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode prvom mesecu otpočinjanja odsustva zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, ili porodiljskog odsustva, ukoliko nije korišćeno odsustvo zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće. Osnovica naknade zarade, odnosno naknade plate zaposlenog koji je zasnovao radni odnos nakon rođenja deteta, utvrđuje se na osnovu zbira mesečnih osnovica na koji su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade, za poslednjih 18 meseci koji prethode mesecu otpočinjanja odsustva po zasnivanju radnog odnosa.

Ministarstvo nadležno za socijalna pitanja, iz sredstava obezbeđenih u budžetu Republike Srbije, vrši isplatu mesečnih iznosa naknade zarade odnosno naknade plate bez poreza i doprinosa na tekući račun korisnika, a iznos pripadajućih poreza i doprinosa na zakonom propisan način. Pun mesečni iznos naknade zarade, odnosno naknade plate za vreme porodiljskog odsustva, ne može biti manji od minimalne zarade utvrđene na dan podnošenja zahteva, ako je kod nadležnog organa evidentirano najmanje šest najnižih osnovica na koje su plaćeni doprinosi na primanja koja imaju karakter zarade.

 

2) Ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta, takođe predstavljaju meru finansijske podrške porodici sa decom, putem koje se olakšava usklađivanje rada i roditeljstva lica koja samostalno obavljaju delatnost, uključujući lica koja taj status imaju a vlasnici su porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, lica koja su angažovana po osnovu privremenih i povremenih poslova, po osnovu ugovora o delu, autorskih ugovora, lica koja su u periodu od 18 meseci pre rođenja deteta bila u radnom odnosu ili su samostalno obavljala delatnost, a u momentu rođenja deteta su nezaposlena i nisu ostvarila pravo na novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti i lica koja su poljoprivredni osiguranici.

Pravo na ostale naknade po osnovu rođenja i nege deteta ostvaruje se u trajanju od godinu dana od dana rođenja deteta, bez obzira na red rođenja deteta.

Zakonom se predviđa direktna isplata naknada zarada i ostalih naknada na lični račun korisnika prava, a za zaposlene poreza i doprinosa na odgovarajuće uplatne račune, što će imati za posledicu smanjenje potrebne dokumentacije, kao i redovnu isplatu prihoda u periodu korišćenja odsustva, i samim tim bolju zaštitu korisnika prava.

 

3) Roditeljski dodatak predstavlja neophodnu meru podrške porodici, jer predstavlja u sadržinskom i u materijalnom smislu glavni instrument populacione politike. Naime, Centralna Srbija i AP Vojvodina zahvaćene su vrlo nepovoljnim demografskim kretanjima: stanovništvo se odavno ne obnavlja u istoj razmeri, jer je stopa fertiliteta decenijama ispod potrebe za prostu reprodukciju; broj novorođenih je daleko niži od broja umrlih, pa je prirodni priraštaj negativan, kako ukupno, tako posmatrano i u najvećem broju opština; stanovništvo ubrzano stari, rapidan je proces depopulacije; povećava se udeo starih u ukupnom stanovništvu. Iznos roditeljskog dodatka povećan je za prvo dete.

Roditeljski dodatak ostvaruje majka za prvo, drugo, treće i četvrto dete, pod uslovom da je državljanin Republike Srbije i da ima prebivalište u Republici Srbiji. Pravo može ostvariti i majka koja je strani državljanin i ima status stalno nastanjenog stranca pod uslovom da je dete rođeno na teritoriji Republike Srbije.

Roditeljski dodatak uvećava se za paušal za nabavku opreme za dete, time što je uz isplatu roditeljskog dodatka predviđena i jednokratna isplata paušala za nabavku opreme za dete, umesto dosadašnjeg prava na refundaciju PDV-a za kupovinu hrane i opreme za bebe, propisane članom 56 b Zakona o porezu na dodatu vrednost. Visinu, način usklađivanja i isplate roditeljskog dodatka i paušala za nabavku opreme za dete, propisuje Vlada na predlog ministra nadležnog za socijalna pitanja. Visina roditeljskog dodatka utvrđuje se u odnosu na dan rođenja deteta.

Zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak podnosi majka, odnosno otac deteta odmah nakon rođenja u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je dete rođeno, ili direktno nadležnom organu najkasnije do navršenih godinu dana života deteta. Ako se zahtev podnese u zdravstvenoj ustanovi, ovlašćeni radnik zdravstvene ustanove prosleđuje ga nadležnom organu sa svojim elektronskim potpisom overenim kvalifikovanim digitalnim sertifikatom.

Novinu predstavlja odredba kojom se propisuje da ukoliko u toku isplate prava na roditeljski dodatak koja se vrši u mesečnim ratama dođe do razvoda braka ili prestanka vanbračne zajednice, obustavlja se dalja isplata prava do odluke ministarstva nadležnog za socijalna pitanja.

Roditeljski dodatak ne može se ostvariti ako majka ili članovi zajedničkog domaćinstva plaćaju porez na imovinu na poresku osnovicu veću od 30.000.000 dinara ili godišnji porez na dohodak građana, što je takođe novina u odnosu na prethodno zakonsko rešenje.

     

4) Dečiji dodatak definisan je kao mera socijalne politike. Prilagođavanje ove mere zahtevima socijalne politike uslovljava sledeće:

1) zadržava se finansijski cenzus, kako bi se obezbedilo da pravo na dečiji dodatak imaju samo porodice sa nižim primanjima;

2) visina dečijeg dodatka vezuje se za ostvarivanje egzistencijalnih potreba deteta i ne diferencira se prema redu rođenja deteta;

3) pravo na dečiji dodatak sticalo bi se kao i do sada za prva četiri deteta po redu rođenja u porodici, a izuzetno i za naredno dete po redu rođenja, u situaciji kada jedno od prvo četvoro dece izađe iz prava po osnovu starosne granice propisane Zakonom;

4) visina dečijeg dodatka uvećava se za iznos još jednog dečijeg dodatka za decu srednjoškolskog uzrasta.       

Navedenim zakonskim rešenjem nije obuhvaćena kategorija hranitelja, imajući u vidu da je za decu u hraniteljskim porodicama obezbeđena podrška koju propisuje Zakon o socijalnoj zaštiti, i koja obuhvataju izdvajanja namenjena za izdržavanje deteta i rad hranitelja.

Za decu bez roditeljskog staranja obuhvaćenu starateljskom zaštitom i decu u jednoroditeljskim porodicama ostvaruje se pravo na dečiji dodatak pod povoljnijim uslovima u pogledu 20% većeg cenzusa i 30% većeg iznosa dečijeg dodatka, a za decu u jednoroditeljskim porodicama kada je drugi roditelj nepoznat, preminuo je a nije ostvareno pravo na porodičnu penziju ili je postao potpuno i trajno nesposoban za rad a nije stekao pravo na penziju, cenzus se uvećava za 30% kao i iznos dečijeg dodatka.

Kada je reč o deci sa smetnjama u razvoju i invaliditetom, za njih se ovo pravo ostvaruje takođe pod povoljnijim uslovima, koji obuhvataju 20% veći cenzus za ostvarivanje prava i 50% veći iznos dečijeg dodatka. U slučaju ispunjenja uslova za uvećanje iznosa dečijeg dodatka po više osnova, Zakonom je propisano ograničenje uvećanja do 80% redovnog iznosa dečijeg dodatka.

Zakon dozvoljava mogućnost uvođenja u pravo na dečiji dodatak korisnika novčane socijalne pomoći bez ponovne ocene materijalnog stanja porodice, uz dokaz da dete redovno pohađa školu. Nezavisno od materijalnih uslova pravo na dečiji dodatak ostvariće porodica koja ima dete sa smetnjama za koje je ostvareno pravo na dodatak za pomoć i negu drugog lica, prema uslovima propisanim Zakonom o socijalnoj zaštiti.

Dužina trajanja prava korisnika dečijeg dodatka produžava se do završetka redovnog srednjeg obrazovanja, a najduže do navršenih 20 godina života, a za decu koja su iz opravdanih razloga kasnije započela školovanje, do navršene 21 godine života.

 

5) Naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu bez roditeljskog staranja definisana je kao dodatna mera zaštite dece bez roditeljskog staranja predškolskog uzrasta. Ovo pravo mogu ostvariti i staraoci, pod uslovom da je ostvareno pravo na dečiji dodatak, a hranitelji, pod uslovom da su ispunjeni uslovi propisani za ostvarivanje prava na dečiji dodatak. Deca bez roditeljskog staranja koja su na smeštaju u ustanovi socijalne zaštite ostvaruju ovo pravo bez postavljanja uslova. Podsticanje integracije dece bez roditeljskog staranja u vršnjačku grupu u lokalnoj sredini u vreme predškolskog uzrasta, kao i jednako pravo na predškolsko vaspitanje, osnova su ovako postavljene obaveze države na naknadu troškova njihovog boravka u predškolskoj ustanovi. Naknada troškova koju obezbeđuje država je u visini učešća roditelja/staratelja u ceni usluge.

           

6) Naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu sa smetnjama u razvoju i decu sa invaliditetom takođe je dodatna mera zaštite posebno osetljive grupe dece. Njom se podstiče uključivanje ove dece u redovne predškolske grupe, i predstavlja podršku roditeljima da dete ostane u porodici i da se razvija u skladu sa svojim mogućnostima, a pri tom ostvarivanje ovog prava nije uslovljeno ostvarenim pravom na dečiji dodatak.

 

7) Naknada troškova boravka u predškolskoj ustanovi za decu za decu korisnika novčane socijalne pomoći takođe je dodatna mera zaštite posebno osetljive grupe dece. Njom se podstiče uključivanje ove dece u redovne predškolske grupe, čime se omogućava detetu da se  razvija u skladu sa svojim mogućnostima.

 

8) Regresiranje troškova boravka u predškolskoj ustanovi dece iz materijalno ugroženih porodica je mera podrške porodicama koje imaju teškoće u obezbeđivanju materijalnih uslova za funkcionisanje porodice, posebno u delu ostvarivanja roditeljstva. Istovremeno, znači i otvaranje mogućnosti za organizovan vaspitni i obrazovni rad, koji je posebno značajan za decu iz ovih porodica. U ovom zakonu definisan je princip, odnosno pravo na regresiranje troškova a način, visinu i uslove regresiranja utvrđuje nadležni pokrajinski, gradski odnosno opštinski organ, koji i finansira ovo pravo.

Novinu u Zakonu predstavljaju odredbe koje se odnose na informacioni sistem za isplatu prava, ažuriranje i čuvanje podataka, i zaštitu njihovog korišćenja.

Zakonom se uvodi i pravni osnov za sprovođenje aktivnosti u toku trajanja Dečije nedelje, čije su odredbe do sada bile sadržane u Zakonu o društvenoj brizi o deci. Ove odredbe pretrpele su odgovarajuća terminološka usklađivanja sa promenama uzrokovanim tehničkim i tehnološkim razvojem društva, a finansiranje aktivnosti za vreme trajanja Dečije nedelje ostaje i dalje u nadležnosti ministarstva zaduženog za socijalna pitanja.

Predviđene su i kaznene odredbe u slučaju nepostupanja na način koji je propisan Zakonom.

II Finansijski efekti donošenja zakona

Donošenjem ovog zakona smanjiće se iznos sredstava opredeljenih za isplatu naknada zarada za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, kao i ostalih naknada po osnovu rođenja i nege deteta i posebne nege deteta. Ovo stoga što se uvodi novi način obračuna naknada zarada i ostalih naknada koji podrazumeva kao osnov za utvrđivanje visine osnovicu na koji su plaćeni doprinosi za obavezno socijalno osiguranje u 18 meseci koji prethode prvom mesecu u kome je otpočeto odsustvo zbog komplikacija u vezi sa održavanjem trudnoće, odnosno porodiljsko odsustvo. Za žene poljoprivredne osiguranike osnov za utvrđivanje ostalih prihoda po osnovu rođenja, nege i posebne nege deteta biće osnovica na koju su plaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje u 24 meseca koji prethode mesecu rođenja deteta.

Takođe, jedna od novina je i da o stepenu smetnji u psihofizičkom razvoju i invaliditetu deteta mišljenje daje nadležna komisija fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, a troškovi njenog rada finansiraju se iz budžeta Republike Srbije. Sastav, nadležnost i način rada komisije utvrđuje ministar nadležan za socijalna pitanja, u skladu sa zakonom.

Kod ostvarivanja prava na dečiji dodatak isključivanjem korisnika prava po osnovu hraniteljstva doći će do uštede ranije isplaćivanog iznosa. Razlozi za ovakvu meru proizlaze iz činjenice da su hraniteljske porodice drugim merama značajno podržane u okviru Zakona o socijalno zaštiti.

Sredstva za isplatu još jednog dečijeg dodatka za decu srednjoškolskog uzrasta u 2018. godini procenjuju se u iznosu od 186.200.000 dinara. Ova sredstva biće obezbeđena preraspodelom unutar postojećeg budžeta.

Za naknadu troškova boravka dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom i dece korisnika novčane socijalne pomoći u predškolskoj ustanovi koja će ostvariti ovo pravo, sredstva će se obezbediti u okviru postojećeg budžeta.

III Prihodi od uticaja na ostvarivanje prava predviđenih zakonom

Prihodi od uticaja na ostvarivanje prava predviđenih ovim zakonom, a koji se utvrđuju u prosečnom mesečnom iznosu, na osnovu ostvarenih prihoda u tri meseca koja prethode mesecu u kome je podnet zahtev, jesu:

1) prihodi koji podležu oporezivanju prema zakonu kojim se uređuje porez na dohodak građana;

2) prihodi ostvareni od:

(1) penzija i invalidnina ostvarenih u zemlji i inostranstvu;

(2) primanja po propisima o pravima ratnih invalida;

(3) srodnika koji imaju zakonsku obavezu izdržavanja;

(4) otpremnina u slučaju prestanka potrebe za radom zaposlenih usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena i naknada po osnovu socijalnih programa ostvarenih u godini dana pre podnošenja zahteva;

(5) ostale naknade po osnovu rođenja i nege i posebne nege deteta;

(6) naknada za vreme nezaposlenosti;

(7) realizovanih novčanih i drugih likvidnih sredstava u godini dana pre podnošenja zahteva;

(8) primanja od rada kod stranog poslodavca u inostranstvu;

(9) ostalih aktivnosti.

Kada se prihod utvrđuje u paušalnom iznosu za prihod se uzima osnovica za obračunavanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje (u daljem tekstu: doprinosi). Prihodi koji se iskazuju kao godišnji uzimaju se u visini prosečnog mesečnog iznosa.

Isplatilac prihoda u obavezi je da izda potvrdu o ostvarenim prihodima, ukoliko se do ovog podatka ne može doći uvidom u dostupne službene evidencije elektronskim upitom. U prihode porodice računaju se i prihodi od poljoprivredne delatnosti sa imovine na kojoj članovi zajedničkog domaćinstva žive, koju su stekli ili je koriste na osnovu ugovora ili dogovora, bez obzira da li je izvršena njena uknjižba odnosno zaključen odgovarajući pravni posao.

Članom 6. zakona propisano je šta se ne uračunava u pomenute prihode: naknade troškova za dolazak i odlazak sa rada, naknade troškova za vreme provedeno na službenim putovanjima u zemlji i inostranstvu, otpremnine pri odlasku u penziju, solidarna pomoć, jubilarne nagrade i pomoći u slučaju smrti korisnika ili članova njegovog domaćinstva, kao i primanja i prihodi koji se prema zakonu kojim se uređuje socijalna zaštita ne uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja prava na novčanu socijalnu pomoć; iznosi isplaćenih izdržavanja za dete iz prethodne zajednice koje ne živi u zajedničkom domaćinstvu davaoca izdržavanja; potraživanja po osnovu pravnosnažne i izvršne sudske presude kojom je dosuđeno izdržavanje, ukoliko dužnik izdržavanja ne plaća izdržavanje, a izvršenje presude nije moguće obezbediti korišćenjem dostupnih pravnih sredstava i postupaka.

 

Izvor: Izvod iz obrazloženja Predloga preuzet sa sajta Narodne Skupštine Republike Srbije (www.parlament.gov.rs).

Izvor: Izvod iz Zakona preuzet iz programskog paketa „Propis Soft“, redakcija Profi Sistem Com

Ostavite komentar

Profi Sistem baner