Pravni Portal meni

Pravna redakcija Profi Sistem Com-a

ZOUP

Procenat viška zaposlenih u javnom sektoru

Procenat viška zaposlenih u javnom sektoru

Polovina prekobrojnih u javnom sektoru radi na lokalnom nivou. Oko četiri i po hiljade njih će, do kraja godine, ostati bez posla ili otići u penziju. Predlog zakona koji je pred poslanicima odredio je kvote koliko činovnika je, zavisno od veličine opštine, potrebno na hiljadu stanovnika. Dilema o tome koliko je gde prekobrojnih – uglavnom nema. Najviše viškova je u lokalnim komunalnim preduzećima.

Tesan kroj Zakona o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru, pa će na lokalu moći da se zapošljavaju samo neophodni kadrovi. Zbog zabrane zapošljavanja – koja važi dok zakon ne stupi na snagu – oko 3.000 radnih mesta čeka popunu. U retkim opštinama činovnici su potrebni zbog manjka zaposlenih, u većini zbog neodgovarajuće strukture kadrova.
“U paraćinskim opštinskim službama imamo negde oko 20 odsto radnika manje nego što bi po ovom zakonu mogli da imamo. To znači da ćemo imati priliku da primimo neke radnike na posao i to pre svega stručnjake, jer smo u protekle tri godine zabrane zapošljavanja ostali bez mnogih”, ističe predsednik Opštine Paraćin Saša Paunović.

Dok je u Paraćinu 100 činovnika manje, kod komšija je višak dvostruko veći.

“U Jagodini se gradi 10 fabrika stranih investitora, četiri fabrike su završene a šest se gradi, i svi oni koji ostanu bez posla biće zaposleni”, navodi gradonačelnik Jagodine Dragan Marković.

Koliki je višak u 17 beogradskih opština i gradskoj upravi okvirno se zna, ali će do detalja utvrditi radna grupa za primenu zakona.

“Oko 1.000 do 1.300 zaposlenih u gradskoj upravi, opštinama i javnim komunalnim preduzećima je višak, za taj broj treba da racionalizujemo našu gradsku upravu do kraja godine”, objašnjava gradonačelnik Beograda Siniša Mali.

Zavisno od broja stanovnika, lokalne samouprave će imati pravo da zadrže od devet i po do 13 činovnika na 1.000 stanovnika. Četiri grada imaju posebnu kvotu – Kragujevac 15, Niš 16 i po, Novi Sad 18, a Beograd 18 i po činovnika na 1.000 stanovnika.

“Zato što u tim velikim gradovima postoje mnoge službe koje ne postoje u drugim opštinama i upravo zbog toga grad veličine 300.000 stanovnika ima mnogo veće potrebe za zaposlenima. Ja bih samo rekao da ćemo zbog tog većeg broja imati i više obaveza”, dodaje predsedavajući Stalne konferencija gradova i opština Zoran Perišić.

Uz Dimitrovgrad, Čajetina je najviše zapošljavala u komunalnim preduzećima, što pravdaju turističkim i kulturnim manifestacijama.

“Biće naši turisti uskraćeni za neke usluge, ali mi ćemo naravno ispuniti nalog ministarstva”, kaže predsednik Opštine Čajetina Milan Stamatović.

Među gradovima ima i onih kod kojih će se višak pretvoriti u manjak. Tako je na primer u Pančevu, posle ankete o sprovođenju socijalnog programa.

“Njih 88 bi na takav dobrovoljan način već otišlo iz ovog sistema, što znači da bismo mi u Pančevu već bili ispod maksimalnog broja”, kaže gradonačelnik Pančeva Saša Pavlov.

U racionalizaciju lokalnog zapošljavanja kreće se od 132.500 činovnika – više od polovine njih radi u lokalnim javnim preduzećima, 44.000 u ustanovama, a 27.000 činovnika u lokalnoj upravi.

Izvor: Politika.

Ostavite komentar

Profi Sistem baner