Pravni Portal meni

Pravna redakcija Profi Sistem Com-a

ZOUP

Različit tretman zaposlenih pri obračunu minulog rada u javnom i privatnom sektoru

Različit tretman zaposlenih pri obračunu minulog rada u javnom i privatnom sektoru

I UVOD

Izmene Zakona o radu koje su stupile na snagu 29. jula ove godine ocenjene su kao pozitivne, kako od strane poslodavaca i sindikata, tako i od strane EU i stranih investitora, a ponajviše samog predlagača navedenih izmena Vlade R. Srbije, koja je ceneći dalekosežne posledice ovog zakona kao najbitnije navela omogućavanje lakšeg zapošljavanja i približavanje domaćeg zakonodavstva evropskom zakonodavstvu.

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o radu („Sl. glasniku RS“, br. 75/2014) donosi brojne novine, koje su generalno gledano usmerene u dobrom pravcu, ali čijom (ne) celishodnošću se ovde nećemo baviti.

Povod za pisanje ovog komentara je nerazumevanje velikog broja zaposlenih i poslodavaca kako u privatnom, tako i u javnom sektoru pitanja “minulog rada” koji je odomaćen u našem zakonodavstvu dugi niz decenija. Tačnije, nejasnoće se javljaju oko mogućnosti smanjenog obračuna plate, a što je predmet interesovanja kako zaposlenih, tako i poslodavaca, svakog iz sopstvenih pobuda. A pre svega toga, diskriminacije privatnog sektora koja je vidno izražena trenutnim pozitivnim zakonodavstvom, a koja je svoju još zamršeniju konkretizaciju dobla usklađivanjem Zakona o platama državnih službenika i nameštenika i Zakona o platama u državnim organima i javnim službama sa Zakonom o radu.

II ZAKONSKA REŠENJA

Tekst člana 108. Zakona o radu (Sl. glasniku RS” broj 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013) pre navedenih izmena je glasio:

Zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu, i to:

1) za rad na dan praznika koji je neradni dan – najmanje 110% od osnovice;

2) za rad noću i rad u smenama, ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne zarade – najmanje 26% od osnovice;

3) za prekovremeni rad – najmanje 26% od osnovice;

4) po osnovu vremena provedenog na radu za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu – 0,4% od osnovice.

Ako su se istovremeno stekli uslovi po više osnova utvrđenih u stavu 1. ovog člana, procenat uvećane zarade ne može biti niži od zbira procenata po svakom od osnova uvećanja.

Opštim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde i drugi slučajevi u kojima zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu.

Osnovicu za obračun uvećane zarade čini osnovna zarada utvrđena u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.”.

Nakon navedenih izmena tekst čl. 108. Zakona o radu (Sl. glasniku RS” broj 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013 i 75/2014) glasi:

Zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktom i ugovorom o radu, i to:

1) za rad na dan praznika koji je neradni dan – najmanje 110% od osnovice;

2) za rad noću, ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne zarade – najmanje 26% od osnovice;

3) za prekovremeni rad – najmanje 26% od osnovice;

4) po osnovu vremena provedenog na radu za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu kod poslodavca (u daljem tekstu: minuli rad) – najmanje -0,4% od osnovice.

Pri obračunu minulog rada računa se i vreme provedeno u radnom odnosu kod poslodavca prethodnika iz člana 147. ovog zakona, kao i kod povezanih lica saposlodavcem u skladu sa zakonom.

Ako su se istovremeno stekli uslovi po više osnova utvrđenih u stavu 1. ovog člana, procenat uvećane zarade ne može biti niži od zbira procenata po svakom odosnova uvećanja.

Opštim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde i drugi slučajevi u kojima zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu, kao što je uvećanje zarade po osnovurada u smenama.

Osnovicu za obračun uvećane zarade čini osnovna zarada utvrđena u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.”

Kao što se iz navedenog može sagledati, pored brisanja prava na obavezno uvećanje zarade po osnovu rada u smenama, s tim da ovo pravo i dalje može biti uređeno opštim aktom i ugovorom o radu, druga novina, koja je predmet naše priče, je izvršeno preciziranje da se uvećanje zarade za minuli rad, koje se obračunava najmanje 0,4 % od osnovice, obračunava samo na osnovu radnog vremena provedenog kod poslednjeg, odn. aktuelnog poslodavca, a ne kao do sada za sve godine radnog staža.

III POVEZANA ZAKONSKA REŠENJA

Dodat je i nov stav kojim je predviđeno da se pri obračunu minulog rada računa i vreme provedeno u radnom odnosu kod poslodavca predhodnika iz čl. 147 Zakona, kao i kod povezanih lica u skladu sa Zakonom.

Čl. 147. Zakona o radu dakle predviđa zaštitu zaposlenih u slučaju promene poslodavca, pa tako:

U slučaju statusne promene, odnosno promene poslodavca, u skladu sa zakonom, poslodavac sledbenik preuzima od poslodavca prethodnika opšti akt i sveu govore o radu koji važe na dan promene poslodavca.

Čl. 62. stav 2. Zakona o privrednim društvima („Sl. glasniku RS“, broj 36/2011, 99/2011 i 83-2014-dr.zakon), predviđeno je šta se smatra povezanim licima kada su u pitanju pravna lica:

Povezanim licem u smislu ovog zakona u odnosu na određeno pravno lice smatra se:

1) pravno lice u kojem to pravno lice poseduje značajno učešće u kapitalu, ili pravo da takvo učešće stekne iz konvertibilnih obveznica, varanata, opcija i slično;

2) pravno lice u kojem je to pravno lice kontrolni član društva (kontrolisano društvo);

3) pravno lice koje je zajedno sa tim pravnim licem pod kontrolom trećeg lica;

4) lice koje u tom pravnom licu poseduje značajno učešće u kapitalu, ili pravo da takvo učešće stekne iz konvertibilnih obveznica, varanata, opcija i slično;

5) lice koje je kontrolni član tog pravnog lica;

6) lice koje je direktor, odnosno član organa upravljanja ili nadzora tog pravnog lica.”

Narednim stavovima je precizirano da značajno učešće u kapitalu postoji ako jedno lice poseduje više od 25 % udela prava glasa u društvu, samo ili sa dr. licima, a većinsko učešće postoji ako takvo lice poseduje više od 50 % prava glasa u društvu.

Kontrolom pravnog lica smatra se pravo ili mogućnost jednog lica, samostalno ili sa drugim licima da vrši kontrolni uticaj na poslovanje drugog lica putem učešća u osnovnom kapitalu, ugovora ili prava na imenovanje većine direktora, odnosno članova nadzornog odbora.

Kontrolni član pravnog llica je ono lice koje samostalno ili sa povezanim licima poseduje većinsko učešće u osnovnom kapitalu društva.

Pod zajedničkim delovanjem smatra se delovanje dva ili više lica, kada na osnovu izričitog ili prećutnog sporazuma koriste glasačka prava u određenom licu ili preduzimaju dr. radnje u cilju zajedničkog uticaja na društvo.

IV USKLAĐIVANJE POSEBNIH ZAKONA SA ZAKONOM O RADU

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike je dalo saopštenje da ni jedan zaposleni neće biti izuzet od primene Zakona o radu, uključujući i odredbe o obračunu minulog rada, da li kroz njegovu direktnu primenu, na zaposlene na koje se taj zakon direktno odnosi, ili izmenom posebnih zakona (Zakona o platama državnih službenika i nameštenika i Zakona o platama u državnim organima i javnim službama).

Zakon o radu kao opšti propis ne može da derogira posebne zakone, već će se, kako se navodi u saopštenju, posebni zakoni uskladiti sa Zakonom o radu u delu koji reguliše pitanje minulog rada.

Nakon sprovedene procedure po hitnom postupku za izmene Zakona o platama u državnim organima i javnim službama i Zakona o platama državnih službenika i nameštenika, kojima će se na isti način kao u Zakonu o radu regulisati pitanje minulog rada, konačno su navedene izmene i objavljene u Sl.glasniku 99/2014 11. septembra.

Dakle, do izmena navedenih zakona, odn. njihovog usklađivanja sa Zakonom o radu na zaposlene u državnom sektoru na koje se primenjuju Zakon o platama državnih službenika i nameštenika (ministarstva, posebne organizacije i službe Vlade I dr.) i Zakon o platama u državnim organima i javnim službama (zdravstvo prosveta, kultura i dr.) senije primenjujivalo novo zakonsko rešenje po pitanju obračuna minulog rada. Dakle, njima se još uvek, prilikom obračuna minulog rada uzimao u obzir celokupni radni staž, a ne samo staž kod aktuelnog poslodavca.

Zakon o platama državnih službenika I nameštenika (Sl. glasniku RS”, broj 62/2006, 63/2006-ispr., 115/2006-ispr., 101/2007, 99/2010 i 108/2013) pre navedenih izmena u čl. 23. predviđa dodatak na platu po osnovu minulog rada:

Državni službenik ima pravo na dodatak na osnovnu platu od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad).“

Nakon izmena navedenog zakona Zakonom o izmeni i dopuni Zakona o platama državnih službenika i nameštnika („Sl. glasniku RS“, br. 99/2014) koji je u primeni od 19. septembra, pomenuti član glasi:

Državni službenik ima pravo na dodatak na osnovnu platu od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca, bez obzira u kom državnom organu je bio zaposlen (minuli rad).”

Zakon o platama u državnim organima i javnim službama (Sl. glasniku RS”, br. 34/2001, 62/2006-dr.zakon, 116/2008-dr.zakon, 116/2008-dr. zakon i 92/2011, 99/2011-dr.zakon, 10/2013 i 55/2013) pre navedenih izmena u čl. 5. stav 1 tač 1. je predviđao dodatak na platu za:

1) vreme provedeno u radnom odnosu (minuli rad) – u visini od 0,4 % od osnovice, za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu;“

Nakon izmena ovog zakona Zakonom o dopunama Zakona o platama u državnim organima i javnim službama („Sl. glasniku RS“, br. 99/2014) koji je takođe u primeni od 19. septembra, navedeni član predviđa dodatak na platu za:

1) vreme provedeno u radnom odnosu (minuli rad) – u visini od 0,4 % od osnovice, za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu kod poslodavca, u smislu člana 1. ovog zakona;”

Dodat je i stav 2 koji predviđa:

Sve ustanove u istoj delatnosti obuhvaćene istim planom mreže, odnosno osnovane od istog nivoa vlasti smatraju se istim poslodavcem u smislu stava 1. ovog člana.”

V PITANJE JAVNIH PREDUZEĆA

Dodatnu zbrku uvodi i pitanje javnih preduzeća, koja se analizom navedenih zakona ne mogu podvesti pod kategoriju na koju se primennjuje Zakon o platama u državnim organima i javnim službama.

Čl. 1 Zakona o platama u državnim organima i javnim službama koji predviđa na koga se sve ovaj zakon primenjuje u stavu 1 tač 3) i 4) predviđa da se njime uređuje način utvrđivanja plata, dodataka, naknada i ostalih primanja:

3) zaposlenih u javnim službama koje se finansiraju iz budžeta Republike, autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave;

4) zaposlenih u javnim službama koje se finansiraju iz doprinosa za obavezno socijalno osiguranje;“

Zakon o javnim službama u čl. 1. stav 1 definisano je šta su javne službe, pa tako:

Javnom službom u smislu ovog zakona smatraju se ustanove, preduzeća i drugi oblici organizovanja utvrđeni zakonom, koji obavljaju delatnosti odnosno poslovekojima se obezbeđuje ostvarivanje prava građana odnosno zadovoljavanje potreba građana i organizacija, kao i ostvarivanje drugog zakonom utvrđenog interesau određenim oblastima.“

Članom 3. navedenog zakona napravljenja je distinkcija između ustanova i preduzeća prema delatnosti za koju se osnivaju, pa tako:

Stav 1 predviđa:

Radi obezbeđivanja ostvarivanja prava utvrđenih zakonom i ostvarivanja drugog zakonom utvrđenog interesa u oblasti: obrazovanja, nauke, kulture, fizičkekulture, učeničkog i studentskog standarda, zdravstvene zaštite, socijalne zaštite, društvene brige o deci, socijalnog osiguranja, zdravstvene zaštite životinja,osnivaju se ustanove.“

Stav 3 predviđa:

Za obavljanje delatnosti odnosno poslova utvrđenih zakonom u oblasti: PTT saobraćaja, energetike, puteva, komunalnih usluga i drugim oblastima određenimzakonom, osnivaju se preduzeća.“

Dakle, da rezimiramo, javno preduzeće se ne može podvesti pod kategoriju na koju se primenjuje Zakon o platama u državnim organima i javnim službama, jer se pre svega finansira iz sopstvenih prihoda.

Između ostalog izdato je i saopštenje, da se paket zakona kojim se usklađuje minuli rad u privatnom i javnom sektoru (Zakona o državnim službenicima i Zakona o platama državnih službenika i nameštenika, Zakona o dopuni zakona o platama u državnim organima i javnim službama i Zakona o izmenama i dopunama zakona o državnoj upravi) ne odnosi na javna preduzeća.

VI ZAKLJUČAK

 Ako stavimo po strani činjenicu da se do stupanja na snagu usklađivanja navedenih zakona sa Zakonom o radu primenjuje različit tretman za zaposlene u privatnom i javnom sektoru, kao minornu činjenicu, jer je samo pitanje ekspeditivnosti zakonodavnih organa pitanje donošenja a samim tim i stupanja na snagu navedenih izmena, postavlja se pitanje opravdanosti različitog tretmana zaposlenih i nakon navedenog usklađivanja.

Naime, ministarka državne uprave i lokalne samouprave se zalagala da se prilikom navedenih izmena po pitanju minulog rada novo zakonsko rešenje ne primenjuje u institucijama i ustanovama koje su osnovane od strane istog nivoa vlasti.

Te ako bi neko ko je radio u bolnici prešao u državnu upravu, neće mu se računati staž proveden u bolnici. Takođe ista je situacija ukoliko neko pređe iz lokalne uprave u republičku administraciju.

Međutim, ukoliko nastavnik pređe iz jedne škole u drugu, njemu će se prilikom obračuna minulog rada u obzir uzeti sve godine radnog staža, dakle i one iz predhodne škole.

Lekar koji nakon Doma zdravlja, osnovanog od strane opštine radni odnos zasnuje u bolnici čiji je osnivač Republika Srbija, njemu će se takođe računati ukupni radni staž prilikom obračuna minulog rada.

Poslednji slučaj predstavlja čak i izuzetak od izuzetka da se novo zakonsko rešenje nece primenjivati u institucijama i ustanovama osnovanim od strane istog nivoa vlasti, odn. primenjivaće se u onim osnovanim od strane različitih nivoa vlasti, što je opravdano kroz obrazloženje da su navedene izmene pa i izuzeci u skladu sa omogućavanjem pokretljivosti zaposlenih u zdravstvu.

Navedeno zalaganje je i konkretizovano novim stavom 2 čl 5. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama, s tim što je kao izuzetak od novog obračuna minulog rada (samo za svaku punu godinu rada ostvarenu kod aktuelnog poslodavca) pored institucija osnovanih od strane istog nivoa vlasti, precizirano da se novo rešenje ne primenjuje ni u situaciji kada su poslodavci ustanove obuhvaćene istim planom mreže.

Postavlja se pitanje, da li se minulom radu mogu radovati samo nastavnici, lekari i sl. izuzeci uz svu čast ukazanu navedenim profesijama ili je “zakon isti za sve” i po čemu su oni zaslužniji od bilo kod drugog zaposlenog u R. Srbiji u javnom, a da ne govorimo o privatnom sektoru, koji je po svemu sudeći zasebna kategorija i gde pokretljivost zaposlenih na tržištu rada očigledno “nema nikakvog smisla”.

dipl. pravnik Jelena Petrović

 

80 Komentari

  1. Postovani zaposlen sam u predškolskoj ustanovi na radnom mestu vozač-kotlar. Već godinama u nazad lični dohodak mi je minimalac ma da imam veći koeficijent od spremačica i servirki . U predskolskoj ustanovi zaposlen punih 19 godina. Zašto nemam pravo na minuli rad? I da li postoji pravnog osnova da se minuli rad uračuna u obračun ličnog dohotka?

  2. Postovani,
    Radim u predskolskoj ustanovi 36 godina kao vaspitac i primam licni dohodah sa.visom skolom ,koeficijent 14.88.Zavrsila.sam Master vaspitac.300 bofova,2013. Godine.par puta sam se obeacala direkroru ustankve,predsedniku opstine za povecanje koeficijenta sa visokom strucnom spremom. dobila sam Odgovor da nemaju zakonsku osnovu.da to urade jer u zakonu pise i dalje visa skola za.vaspitace. A i nasa sistematizacija je vaspitac sa visom skolom.
    Mojs pitanje je,da li postoji zakonska regulativa po kojoj Mora da mi se prizna visoka strucna sprema, kome da se obratim da bih ostvarila.
    Drugo pitanje. U Paracinu sam radila 7 godina isto u predskolskoj ustanovi kao vaspitac od 1984 god. Do 1992.god i od tada radim u Cupriji isto u predskolsku ustanovu kao vaspitac.u pocetku su mi racunali minuli rad u Paracinu a od pre desetak godina tih 7 godina mi se ne racuna u minulu rad. Meni je to veoma vazno jer uskoro ispunjavam uslove za penziju a zbog toga cu imati manju penziju.
    Moje pitanje je Da li se racuna taj period u pn sto sam radila kao vadpitac i isto predskolska ustanova i kako to da ispravim tj pravniku dostavim za obracun.
    Hvala
    Molim Vas odgovorite mi.

    • Poštovana,

      Pravni Portal, kao proizvod Profi Sistem Com-a, predstavlja besplatni internet servis koji prati sva aktuelna, pravno-stručna dešavanja u Republici Srbiji još od 2010. godine. Namenjen je komunikaciji i razmeni mišljenja, stavova i sugestija u vezi sa problemima koji proističu iz primene i tumačenja propisa.

      Profi Sistem je privredni subjekat čija je delatnost izdavanje specijalizovanih elektronskih i štampanih stručnih izdanja sa rešenjima za primenu propisa u praksi.

      Uz navedene proizvode samo korisnici imaju pravo na odgovore na postavljena pitanja, koji se dobijaju najkasnije u roku od 24 časa.
      Preko 700 vaspitno-obrazovnih ustnova koristi naš program “Propis Soft-Prosvetni Pravni Savetnik” – Specijalizovano izdanje pravne baze „Propis Soft“, prilagođeno specifičnostima vaspitno-obrazovnih ustanova, organizaciji i delokrugu njihovog rada.

      Detaljnije možete videti na https://profisistem.com/proizvodi/prosvetni-pravni-savetnik/.

      Srdačan pozdrav

  3. Ja sam 5 godina bio narodni poslanika u Republičkoj Skupštini – u stalnom radnom odnosu (postoji ta mogućnost), posle toga sam počeo da radim u Elekrtodistribuciji…Poslednji poslodvac mi obračunava minuli rad samo od momenta od kadasam počeo tu da radim!
    Pitanje: Kako se tretira staž iz poslaničkog mandata i da li postoji “diskriminacija” jer, niti privatne, niti državne odnosno javna preduzeća NE PRIZNAJU OVAJ MINULI RAD?

  4. Imam 34 god.radnog staza i punih 59 god.starosti.Zaposlena sam u fudbal.klubu od 1992.god.,a 1994.i 1999.god.koristila sam ne placeno (za to vreme nigde nisam radila).U to vreme je klub finas.iz budzeta,a od 2009.god.preuzeo ga je G.din M… koji nam redovno isplacuje platu,ali koleginica-fin.dir.ne uplacuje nam minuli rad,ne primamo regres,ne daje obrac.list-samo ako neko insistira,a za topli obrok dobijamo 200 din.MESECNO?Od 2009.god.primam platu od 24.66o din.?Kada pitamo o cemu se tu radi NIKO nam ne daje odgovor?Zato pitam Vas kome da se obratimo,jer smatramo da je ovo jako ponizavajuce i ne profesionalno…Hvala unapred…ZARA

  5. ,zasnovala sam radni odnos 1982.godine u ,Domu zdravlja a 2006.godine u Republičkom fondu zdravstvenog ,osiguranja na radnom mestu lekara.Ne isplaćuju mi minuli rad u celini već samo kod poslednjeg poslodavca,takođe i jubilarnu nagradu.Imam li prava na iste u smislu staža od 35 godina a ne 10 godina kako me plaćaju.
    Hvala.

  6. Da li poslodavac sme da umanji vrednost osnovice za minuli rad po osnovu odsustva na radne dane zbog godišnjeg odmora ili zbog državnog ili verskog praznika? Na primer od 20 radnih dana radnik je bio 10 dana na godišnjem odmoru, a poslodavac mu je umanjio osnovicu za minuli rada na pola.

  7. U vezi sa ovim prethodno napisanim, molim Vas i dda mi kazete da li bih u tom slucaju imala prava na jubilarnu nagradu, s obzirom na to da su mi poslodavci razliciti, a delatnost ista. Veliko hvala i pozdrav!

  8. Postovana, molim Vas za pravnu pomoc. Ja sam po struci vaspitac i imam 10 godina radnog staza, od cega 5 godina u privatnoj predskolskoj ustanovi (akreditovana od Ministarstva prosvete, nauke i tehn.razvoja)i poslednjih 5 godina u drzavnoj predskolskoj ustanovi (obe ustanove su na teritoriji grada Beograda). Sve do donosenja novog zakona o radu, obracunavan mi je minuli rad za svih 10 godina, kao i staz za 10 godina, medjutim posle donosenja novog zakona drzavna predskolska ustanova je prestala da mi obracunava minuli rad i staz za onih 5 godina koje sam provela u privatnoj ustanovi. Mene interresuje da li imam prava na minuli rad kod prethodnog poslodavca s obzirom na to da je to ista delatnost i da sam radila isti posao. Unapred hvala!

  9. Poštovana,
    Pošto nisam mogla da se zaposlim uplaćivala sam poljoprivredni staž od 1980 do 1989 kada sam se zaposlila u saveznom zavodu i tada mi je pravna služba rekla da mi se ovaj radni staž ne može računati u minuli rad, 2003 po gašenju ove ustanove prelazim u republički zavod, 2007 sam videla da mojoj koleginici računaju poljoprivredni staž u minuli rad i tad sam ponovo pitala za moj slučaj i uz izvini od tog trenutka su mi te godine uračunate u minuli rad sve do 2014, odnosno od 1989 do 2007 kod obračuna plate nisu mi priznate godine staza, plata mi je bila umanjena za odredjeni procenat, imala sam manje dana godišnjeg odmora i sve ono što nosi broj godina staža. Moje pitanje je imam li pravo na korekciju zarada i na povraćaj umanjenog minulog rada za navedeni period.
    Sa poštovanjem, unapred zahvalna.

  10. Postovana, jedno kratko vreme mi se obracunavao minuli rad za vreme provedeno kod poslednjeg poslodavca a sada opet za ceo staz. Da li je to sve po zakonu ili imam pravo na povracaj umanjenog minulog rada.

    • Poštovana,
      Odgovor na Vaše pitanje zavisi od toga o kojim se poslodavcima radi, kako o aktuelnom tako i o prethodnim. Uopšteno govoreći, ukoliko je po sredi greška prilikom obračuna minulog rada za predmetni period u kom su Vam u obzir uzimali samo godine rada kod poslednjeg poslodavca, verovatno biste imali pravo na „povraćaj umanjenog minulog rada“ za konkretni period.

  11. Poštovanje,bio sam zaposlen u jednoj privatnoj firmi od 01.09.2005do01.09.2007kad je nas petoro dobilo otkaz.Tužili smo firmu i dobili radni spor i u okrobru 2012 samo vraćeni na posao.Firma meni sada obračunava minuli rad od dana povratka na posao tj od oktobra 2012,pa me zanima da li imam pravo da mi se obračunava minuli rad kao da sam bio zaposlen.Jer po novom zakonu o radu minuli rad se obračunava kod zadnjeg poslodavca i članom 108.stav 1 tačka 4 za zaposlene koji su imali prekid rada kod poslodavca računa se i prethodni period u kome je zaposleni bio u radnom odnosu kod istog poslodavca.

    • Poštovani,
      Kao što ste i sami naveli, a pomenuto je više puta u prethodnim komentarima, kod obračuna minulog rada se ne traži kontinuitet u radu kod poslodavca, te povezivanje godina rada pre nezakonitog prestanka radnog odnosa i nakon reintegracije su nesporni.
      Međutim sam period u kom niste radili usled nezakonitog prestanka radnog odnosa zavisi od tužbenog zahteva i donete presude.
      Po pravilu, u slučaju vraćanja zaposlenog na rad staž se povezuje kao da je zaposleni radio te bi trebalo i taj period uzeti u obzir prilikom obračuna minulog rada.

  12. Poštovana,
    imam jedno pitanje vezano za priznavanje minulog rada.Naime Ja sam iz Leskovca i radila sam 22god. u kliničkom centru u Nišu kao med.sestra-tehničar i posle dugih i napornih pokušaja sam konačno uspela da se prebacim u opštu bolnicu u Leskovcu,ali preko zamene sa koleginicom koja je radila u leskovačkoj bolnici,a imala prebivalište u Nišu.Znači da ne bi obe putovale,a ujedno smanjile putne troškove,mi smo izvršile zamenu radnih mesta preuzimanjem od strane O.B.Leskovac i K.C Niš.Nakon potpisivanja ugovora i stupanja u radni odnos obaveštena sam od strane pravne službe O.B Leskovac,da nemam prava kako na prenos godišnjeg odmora koji sam već ostvarila u K.C Niš,tako i na minuli rad ostvaren u K.C Niš.Molim Vas da mi kažete da li su to uradili u skladu sa zakonom ili ne,i da li mi pripada kako pravo na preneti i već ostvareni odmor,tako i na uračunavanje ostvarenog minulog rada.Unapred zahvalna.

    • Poštovana,

      Što se tiče prava na minuli rad, Uredba o planu mreže zdravstvenih ustanova obuhvata i Klinički centar Niš i Opštu bolnicu Leskovac, te shodno navedenom a kako se radi o ustanovama u istoj delatnosti, obuhvaćenim istim planom mreže, smatramo da ste nakon prelaska imali pravo na obračun minulog rada i za godine rada ostvarene u prethodnoj zdravstvenoj ustanovi.

      Takođe, shodno Zakonu o radu, a obzirom na izvršeno preuzimanje od strane zdravstvenih ustanova, mišljenja smo da su bili dužni da Vam nesmetano omoguće pravo na korišćenje godišnjeg odmora koji niste iskoristili pre sporazuma o preuzimanju.

      Sve i da je preuzimanje posmatrano kao zasnivanje radnog odnosa, pravo na srazmerni deo godišnjeg odmora stičete posle mesec dana neprekidnog rada kod poslodavca, mada u praksi, pogotovo u situaciji kada je izvesna činjenica da će radni odnos kod poslodavca trajati duže od godinu dana, uz dogovor sa poslodavcem, zaposlenom se može omogućiti i korišćenje godišnjeg odmora u celini. Ali u tom slučaju, ukoliko Vam pre preuzimanja prethodna zdravstvena ustanova nije omogućila da iskoristite pravo na godišnji odmor, dužna je da Vam isplati novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora, u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora (shodno čl. 76. Zakona o radu)

  13. Poštovana, molim Vas da mi odgovorite da li imam pravo na obračun minulog rada od 30 godina u školi kao profesor a od 2008 sam načelnik dtuštvenih delatnosti u opštinskoj upravi Bogatić gde obavljam poslove srodne kao i u školi a osnivač opštine kao i škole je Republika Srbija koja finansira i sad moju platu isto kao i kada sam radio u školi.Značili to da je iškola i opština formirana od istog nivoa vlasti.
    Srdačan pozdrav

    • Opštinska uprava i obrazovna ustanova nisu ustanove u istoj delatnosti, bez obzira na činjenicu što u njima obavljate slične poslove i bez obzira na ispunjenje drugog uslova – “osnovane od strane istog nivoa vlasti”.

  14. Poštovana! Molio bih Vas da mi odgovorite decidirano da li mi se računa rad u BiH(1980/81) od godinu dana u školi u radni staž za jubilarnu nagradu u prosveti za 35 god. staža ili ne! Ako se računa onda nemam pravo! Unapred Vam hvala

  15. Poštovana da li mi se računa rad u prosveti u inostranstvu za jubilarnu nagradu u prosveti,Unapred hvala

  16. Poštovani,
    imam 19 godina radnog staša u zdravstvu kao socijalni radnik i sada 9 godina radnog staža u Centru za socijalni rad. Da li je ispravno to što mi je uskraćeno pravo na minuli rad?

    Hvala

    • Poštovani,
      Kako se u Vašem slučaju ne radi o istom poslodavcu u smislu čl. 5. stav 2 Zakona o platama u državnim organima i javnim službama, na žalost, shodno propisima Vam je uskraćeno pravo na minuli rad za vreme provedeno u radnom odnosu kod prvog poslodavca.

  17. PostovanI !
    Radim u Javnom Preduzecu koje je do 2012 godine godine bilo na budzetu a od 2013 je samofinansirajuce gde je u januaru ove godine donet novi pravilnik o radu
    koji sadrzi topli obrok i regres koje ranije nije bilo u kome stoji da visinu toplog obroka donosi Nadzorni odbor a regres je regulisan pravilnkon o radu.Moje pitanje glasi posto se pravilnik menja u nekim tackama da li postji mogucnost za povecavanje ovih naknada s obzirom da je na snagu zakon o umanjenju plata?

  18. Postovana,imam 15godina staza u predskolskoj ustanovi Rakovica,zelela bih da predjem u PU Savski venac pa me zanima da li ce mi biti racunat minuli staz. Unapred zahvalna

    • Poštovana,
      Prema Zakonu o platama u državnim organima i javnim službama ispunjavate uslov u pogledu obračuna minulog rada, jer su pomenute ustanove u istoj delatnosti i obuhvaćene istim planom mreže tj. Odlukom o mreži predškolskih ustanova na teritoriji grada Beograda, te će Vam prilikom obračuna minulog rada u PU Savski venac (ukoliko pređete) biti uzete u obzir godine rada ostvarene u PU Rakovica.

  19. Zadnje 3.5 godine sam zaposlen u Gradskoj upravi grada Beograda,a prethodnih 17 godina u GSP-u Beograd.Osnivač GSP-a je grad Beograd,a gradske uprave takođe grad Beograd.Prelazak iz firme u firmu je bio bez prekida radnog odnosa,a sporazumno je prekinut sa GSP-om.U Gradskoj upravi mi računaju samo prethodne 3 godine (odnosno računaju mi 1.2% minulog rada.Žalio sam se u roku svom poslodavcu,ali su mi objasnili(vrlo nevešto)da nemam pravo na više jer sam promenio poslodavca.

    • Poštovani,

      Da bi zaposleni ostvario pravo na minuli rad, potrebno je da uslovi budu alternativno ispunjeni, naime da se radi o ustanovama u istoj delatnosti obuhvaćenim istim planom mreže ili da se radi o ustanovama u istoj delatnosti osnovanim od istog nivoa vlasti. Promena poslodavca tj. promena svakog od nabrojanih organizacionih oblika povlači za sobom gubitak prava na minuli rad.

  20. Postovana Jelena,
    radila sam na odredjeno vreme godinu dana. Zatim sam imala prekid od 3 meseca. Primljena sam opet u isti dz i radila na odredjeno godinu dana i u tom periodu dobila resenje za stalno. Interesuje me da li se u godine minulog rada racunaju sve godine staza na odredjeno i neodredjeno vreme i da li ima veze ta pauza od 3 meseca izmenju dva resenja. Unapred zahvalna

    • Poštovana,
      Za ostvarivanje prava na minuli rad je irelevantno da li se radi o radu na određeno ili neodređeno vreme. Takođe, shodno mišljenju Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja br. 011-00-408/2014-02 od 03. septembra 2014. god. :
      „…za zaposlene koji su imali prekid u radu kod poslodavca pri obračunu uvećane zarade po osnovu „minulog rada“ računa se i prethodni period u kome je zaposleni bio u radnom odnosu. Ovo iz razloga jer se minuli rad obračunava za sve vreme provedeno u radnom odnosu kod istog poslodavca, a ne samo za neprekidno vreme provedeno u radnom odnosu kod tog poslodavca“

  21. Postovana,
    Da li MOZEMO DA ISPLATIMO JUBILARNU NAGRADU i posle isteka roka .
    (npr. oko je neko ispunio uslov 2013 20 godina radnog staza a poslodavac nije imao sredstva da li moze isplata 2015.)

    • Poštovana,
      Na osnovu informacija koje ste naveli u pitanju, naš odgovor je sledeći.
      Postoji mogućnost isplate jubilarne nagrade za prethodnu godinu, zbog različitih situacija u praksi (nedostatak sredstava u trenutku tj. u godini kada je stečeno pravo i sl.). Međutim, smatramo da je period od dve godine dug za retroaktivno ostvarivanje ovog prava, ali s obzrom da je Zakon o radu propisao samo mogućnost, a ne obavezu utvrđivanja opštim aktom ili ugovorom o radu prava na jubilarnu nagradu, dobra je volja poslodavca da li će retroaktivno omogućiti zaposlenom ostvarivanje ovog prava.
      Takođe, ukoliko se pitanje odnosi na zaposlenog u državnom sektoru, a Zakonom o budžetu je predviđeno ograničenje u isplati jubilarnih nagrada, za godinu u kojoj je zaposleni stekao pravo na istu, poslodavac mu može isplatiti jubilarnu nagradu u tekućoj godini, samo pod uslovom da je zakonom predviđeno da će isplata vršiti i za navedenu godinu u kojoj nije isplaćena.

  22. Poštovani, pre dve godine ostvario sam pravo na jubilarnu nagradu za 10 godina ukupnog radnog staža. U međuvremenu usled promene zakona prilikom obračuna zarade kod trezora, obzirom da radim u prosveti, kao radni staž mi se računa 9 godina i 8 meseci, zato što sam imao minuli rad i van prosvete. Da li po vašem mišljenju imam pravo da ponovo tražim jubilarnu nagradu, imajući u vidu da ću uskoro napuniti 10 godina staža kod poslodavca, obzirom da jubilarna nagrada predstavlja ustvari nagradu za vernos poslodavcu. Unapred hvala.

    • Poštovani,
      Pravo na minuli rad nema veze sa pravom na jubilarnu nagradu.
      Shodno Zakonu o platama u državnim organima i javnim službama minuli rad se utvrđuje za svaku punu godinu rada OSTVARENU U RADNOM ODNOSU KOD POSLODAVCA, a definisano je i ko se smatra poslodavcem.
      PKU za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika propisuje isplatu jubilarne nagrade za 10, 20, 30 i 35 godina rada OSTVARENOG U RADNOM ODNOSU. U stavu 3 je definisano šta se ne smatra radom u radnom odnosu.
      Dakle, nemate pravo na isplatu jubilarne nagrade ponovo za isti broj godina rada ostvarenog u radnom odnosu. Obratite pažnju, kada su u pitanju minuli rad i jubilarna nagrada merilo za isplatu ova dva dodatka se razlikuje, a pomenuta vernost poslodavcu se u ovom slučaju može pripisati samo isplati minulog rada.

  23. Poštovana gospođo Petrović,

    mene interesuje obračun mog minulog rada. Naime ja sam radio u Arhivu Srbije 25 godina, na radnom mestu restauratora, da bih pre 4 godine prešao na istoradno mesto u Istorijski Arhiv Beograda. Ineresuje me da li imam pravo na obračun svih 29 godina ili samo na poslednje 4 ?

    Sa poštovankem Željko Divac

    • Članom 5. stav 1. tač 1) Zakona o platama u državnim organima i javnim službama propisano je da dodatak za platu pripada za vreme provedeno u radnom odnosu (minuli rad) – u visini od 0,4% od osnovice za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu kod poslodavca, u smislu člana 1. Zakona. Dodatim stavom 2. propisano je da se sve ustanove u istoj delatnosti obuhvaćene istim planom mreže, odnosno osnovane od istog nivoa vlasti smatraju istim poslodavcem u smislu prethodnog stava.
      U primeni ove odredbe trebalo bi poći od poslodavca u smislu člana 1. Zakona i imati u vidu da promena poslodavca tj. promena svakog od nabrojanih organizacionih oblika povlači za sobom gubitak prava na minuli rad.
      Što se tiče norme u dodatom stavu 2. (odnosi se samo na ustanove kao poslodavca), da bi zaposleni ostvario pravo na minuli rad, potrebno je da uslovi budu alternativno ispunjeni, naime da se radi o ustanovama u istoj delatnosti obuhvaćenim istim planom mreže ili da se radi o ustanovama u istoj delatnosti osnovanim od istog nivoa vlasti.
      Kako su Arhiv Srbije i Istorijski Arhiv Beograda ustanove u istoj delatnosti, potrebno je da je ispunjen i dodatni uslov da su obuhvaćeni istim planom mreže ili da su osnovani od strane istog nivoa vlasti, što prema našem mišljenju, na žalost, nije slučaj.

      • Poštovana gospođo Petrović,

        mene interesuje pojašnjenje pojma mreža, to jest da li se to odnosi na arhivsku mrežu, u kojoj su oba arhiva pored ostalih, ili na neku drugu mrežu?
        Srdačan pozdrav i hvala.

        • Prema našem mišljenju, ustanove su obuhvaćene istim planom mreže ako su u okviru istog plana mreže definisanog određenim podzakonskim aktom.
          (kao što je npr. Uredba o planu mreže zdravstvenih ustanova ili Odluka o mreži osnovnih škola i sl.)

  24. Imam 30 godina radnog staza, od cega 14 godina kod poslednjeg poslodavca u Zavicajnom muzeju. Prethodni poslodavac je bio Savez sportova Opstine ….
    Osnivac Zavicajnog muzeja i Saveza sportova je Skupstina opstine. Kod obracuna plate nisu mi priznate godine staza iz gore navedenog Saveza sportova,(finansiranje iz opstinskog budzeta u oba slucaja), iako je nivo vlasti isti, tj. lokalna samouprava.
    Molim Vas da mi odgovorite,da li mi je pravo na minuli rad uskraceno, posto se radi o lokalnoj samoupravi, tj.isti je osnivac Skupstina Opstine? Hvala!

    • Član 5. stav 2 Zakona o platama u državnim organima i javnim službama propisuje:
      „Sve ustanove u istoj delatnosti obuhvaćene istim planom mreže, odnosno osnovane od istog nivoa vlasti smatraju se istim poslodavcem u smislu stava 1. ovog člana.“
      Dakle, pored uslova „osnovane od strane istog nivoa vlasti“ da bi se radilo o istom poslodavcu mora biti ispunjen i još jedan uslov da su u pitanju „ustanove u istoj delatnosti“, jer u suprotnom, nece Vam biti uzete u obzir godine radnog staža ostvarene na prethodnom radnom mestu.

  25. Poštovana, molim Vas da mi pojasnite opravdanost umanjenja radnoga staža u mom slučaju, kao i u slučaju mnogo mojih kolega. Radim u osnovnoj školi 35 godina,od toga 13 godina u sadašnjoj Republici Hrvatskoj,a sve ostalo vreme u Republici Srbiji.Po kojem pravnom osnovu mi se umanjuje radni staž za rad proveden u Hrvatskoj /od 1978-1991./kada do 1991. Hrvatska nije bila priznata već je to bila SFRJ.Smatram da smo svi mi koji smo izbegli 1991. oštečeni i da nam se protuzakonito umanjuje radni staž.Unapred zahvaljujem na odgovoru.

    • Prema čl. 22. Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika:
      „Zaposleni ima pravo na dodatak na platu:…
      4) po osnovu vremena provedenog na radu – u visini od 0,4% od osnovice za svaku punu godinu rada ostvarenog u radnom odnosu kod poslodavca.“
      Stav 2 definiše ko se smatra poslodavcem, pa tako:
      „Poslodavcem, u smislu ovog člana ugovora, smatra se predškolska ustanova, osnovna i srednja škola, visokoškolska ustanova (uključujući i naučne institute u sastavu univerziteta) i ustanove učeničkog i studentskog standarda na teritoriji Republike Srbije i to kao ustanove koje su utvrđene odgovarajućom mrežom ustanova kao planskim aktom koji donosi osnivač, odnosno konkursom koji se raspisuje svake školske godine za upis, odnosno prijem u ove ustanove u skladu sa odgovarajućim zakonom, imajući u vidu jedinstveni sistem prosvete, koji se finansiraju iz budžetskih sredstava.“
      Dakle, u obzir se uzima samo radni staž ostavren kod poslodavca iz stava 2 a to su ustanove na teritoriji Republike Srbije obuhvaćene istim planom mreže.

  26. Postovana,
    molim Vas da mi odgovorite na sledece: radila sam u bolnici kao med. sestra, a sada radim u vrticu takodje na poslovima med. sestre koja brine o zdravlju dece, sto znaci na istim poslovima. Da li mi se racuna prethodni staz iz bolnice?
    Beskrajno zahvalna

    • U skladu sa čl. 95. Stav 1 tač. 6) Posebnog kolektivnog ugovora za zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave (“Sl. glasnik RS”, broj 1/2015) zaposleni ima pravo ma dodatak na platu po osnovu vremena provedenog na radu za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu kod poslodavca – 0,4% od osnovice.
      U skladu sa čl. 2. PKU poslodavcem, u smislu ovog ugovora, smatraju se zdravstvene ustanove iz Plana mreže zdravstvenih ustanova, utvrđenim Uredbom o Planu mreže zdravstvenih ustanova.
      Pod pretpostavkom da je u pitanju zdravstvena ambulanta kao organizaciona jedinica zdravstvenih ustanova predviđena Planom mreže zdravstvenih ustanova, prilikom obračuna minulog rada bice Vam uzet u obzir i radni staz ostvaren u bolnici.

      • Nije u pitanju ambulanta vec vrtic, tj. predskolka ustanova, a radim na poslovima preventivne zdravstvene zastite dece.
        Da li se u tom slucaju racuna minuli rad?
        Zahvaljujem na vremenu i trudu koji ste odvojili
        Srdacan pozdrav

        • Kako se Vašim poslodavcem, prema raspoloživim podacima, smatra predškolska ustanova, prilikom obračuna minulog rada Vam neće biti uzet u obzir radni staž ostvaren u bolnici.

  27. Ima li konkretnog odgovora za nastavnike stručnih predmeta srednjih škola koji svakako moraju doči iz drugih ustaniva. Konkretno lekar iz doma zdravlja, prelazi u srednju medicinsku da predaje stručni predmet. a odakle može doći i da li je u redu da se iskustvo koje je stekao i treba da primeni u školi na ovakav način obesmisli

    • Ukoliko se Vaša konstatacija odnosi na pitanje minulog rada u konkretnom slučaju, bez ulaženja u opravdanost takvog rešenja (koje je slažemo se nelogično i neopravdano), činjenica je da se licu u pitanju neće računati godine radnog staža ostvarene u domu zdravlja prilikom obračuna minulog rada.

  28. Poštovani,
    Zaposlena sam u JP čiji je osnivač Republika. U ovo preduzeće sam došla iz Uprave carina pri Ministarstvu finansija. Da li se moj minuli rad treba obračunavati samo za vreme provedeno na radu u JP ili se može tumačiti da su to povezana lica (isti osnivač) pa moj minuli rad treba obračunavati i za period proveden u Upravi carina. Molim vas da mi odgovor pošaljete i na ostavljen e-mail. Hvala unapred i srdačan pozdrav!

    • Poštovana, na JP se primenjuje neposredno Zakon o radu, dok na zaposlene u Upravi carina, samo posredno, a neposredno Zakon o platama u državnim organima i javnim službama. U tom slučaju je irelevantna činjenica što je osnivač oba Republika. Shodno navedenom, prilikom obračuna minulog rada u JP u kom ste trenutno zaposleni, neće Vam biti uzete u obzir godine radnog staža ostvarene u Upravi carina.

  29. Poštovana,
    interesuje me da li se rad na određeno računa u godine potrebne za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu? Moja supruga je prve dve godine radila na određeno od 01.9.1994.g. do 30.6. 1995.godine, pa prekid do 01.9. i tako još jednu godinu za redom od 1.9.1995. do 30.6.1996., pa onda od 1.9. 1996.g.na neodređeno do danas. Interesuje nas da li ima pravo na jubilarnu nagradu (predškolska ustanova u kojoj radi predvidela je jubilarne nagrade za 10, 20 ,30 i 40 god.rada. Hvala unapred

    • Poštovani,
      U skladu sa čl. 120. Zakona o radu pravo na jubilarnu nagradu se uređuje opštim aktom ili ugovorom o radu. U Vašem slučaju, ne znamo šta piše u konkretnom aktu kojim je predviđeno pravo na jubilarnu nagradu.
      Ali smo mišljenja da se prilikom isplate jubilarne nagrade u obzir uzimaju navršene godine rada, bez obira da li se radi o radu na određeno ili neodređeno. U prilog tome, govori i Mišljenje Ministarstva rada i socijalne politike, br. 011-00-00902/2008-02 od 23. februara 2009. god. …“Prema našem mišljenju i kod isplate jubilarne nagrade bi trebalo da se uzimaju navršene godina rada provedene u radnom odnosu, bez obzira da li je zaposleni radio sa punim ili sa nepunim radnim vremenom.“

  30. 1.novembra 2014 godine stekla sam uslov za jubilarnu nagradu za 20 godina rada u drzavnoj sluzbi.Interesuje me da li se isplata vrsi po republickom proseku u bruto iznosu ili neto iznos ?

    S postovanjem Biljana Nesic

    • Zakonom o radu (čl. 120.) je predviđena mogućnost da se utvrdi pravo na jubilarnu nagradu kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. Pravo zaposlenih na jubilarnu nagradu, uslovi za ostvarivanje, visina i način ostvarivanja ovog prava nisu utvrđeni zakonom, već se utvrđuju kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.
      Ukoliko je zaposlenom utvrđeno pravo na jubilarnu nagradu, ono se ostvaruje pod uslovima, na način i u visini utvrđenoj aktom, te se o istom možete informisati uvidom u akt kojim je regulisano.

  31. Ako je neko 10 godina radio u skoli kao profesor,a sad radi u Domu ucenika srednjih skola da li mu se i dalje racuna u radni staz onih 10 godina koje je proveo kao profesor?

    • U skladu sa stavom ministarstva a u vezi čl. 5 Zakona o platam u državnim organima i javnim službama da bi da bi zaposleni ostvario pravo na minuli rad, dovoljno je da uslovi budu alternativno ispunjeni, odnosno da se radi o ustanovama u istoj delatnosti obuhvaćenim istim planom mreže ili da se radi o ustanovama u istoj delatnosti osnovanim od istog nivoa vlasti.
      U oba slučaja zahteva se da se radi o istoj delatnosti (u Vašem slučaju obrazovanje), ali je potrebno ispuniti i dr. uslov i to alternativno da su ustanove obuhvaćene istim planom mreže (u Vašem slučaju Odlukom o mreži srednjih škola u Republici Srbiji) ili da su osnovane od strane istog nivoa vlasti.

  32. Prvi radni odnos zasnovala sam u Zavodu za vaspitanje mladih / republička ustanova socijalne zaštite/, a zatim sam prešla u Centar za socijalni rad / osnivač je lokalna samouprava, a finansira se delom iz budžeta lokalne samouprave, a delom iz budžeta RS/. Da li se su ove ustanove obuhvaćene istim planom mreže / obe su ustanove socijalne zaštite/ i kako bi rebalo da mi se računa minuli rad? Unapred hvala.

    • Po pitanju „istog plana mreže“ nadležno ministarstvo bi trebalo da da mišljenje ili uputstvo kojim bi pojasnilo navedeni pojam. Mišljenja smo da se pod ustanovama obuhvaćenim istim planom mreže smatraju one ustanove koje su u okviru istog plana mreže definisanog određenim podzakonskim aktom.
      Više o tome možete pročitati u okviru teme „Problem tumačenja minulog rada“.

  33. kao profesionalno vojno lice radio ssam 15 godina. Svpjiom zahtevom napustio sa vojsku bez otpremnine i od tada radim u muzeju. Da li novim pravilnikom ostaje minuli rad ili mi se smanjuje kao koliko je kod poslednjeg poslodavca?

    • Prilikom obračuna mminulog rada u obzir će Vam biti uzete samo godine rada ostvarene kod poslednjeg poslodavca, tj. neće Vam biti uzet u obzir radni staž koji ste ostvarili kao profesionalno vojno lice.

  34. postovana,

    molom vas da li u omladinskoj zadruzi mozemo minuli rad racunati svakom radniku (zaposljenom ima nas 4 ) razlicito od 0.4 do 1%, i da li se racuna staz kod prethodnog poslodavca?
    hvala.

    • Obračun minulog rada vrši se na osnovu punih godina rada ostvarenih kod poslodavca, Zakonom o radu je predviđen minimum – 0,4 % od osnovice, te opštim aktom poslodavca ili ugovorom o radu može biti predviđen veći procenat, ali on mora biti jednak za sve zaposlene kod istog poslodavca, u protivnom bi se radilo o aktu diskriminacije. Zakonom o radu je isključena mogućnost uzimanja u obzir radnog staža ostvarenog kod prethodnog poslodavca prilikom obračuna minulog rada, osim ukoliko se ne radi o poslodavcu predhodniku iz čl. 147. Zakona.

  35. Od 22 godine radnog staza 15 sam radila u javnom komunalnom preduzecu, 5 u Direkciji za urbanizam i izgradnju (oba osnivac skupstina opstine) a 2 u opstinskoj upravi, za koji period mi sleduje obracun minulog rada. Hvala

    • Sa sigurnošću ne možemo da tvrdimo na koji način će nadležno ministarstvo tumačiti čl.5 stav 2 Zakona o platama u državnim organima i javnim službama, te u zavisnosti od toga zavisi da li će Vam se u obzir prilikom obračuna minulog rada uzeti u obzir poslednjih 7 ili samo poslednje 2 godine radnog staža. Radni staž ostvaren u javnom komunalnom preduzeću Vam se svakako neće uzeti u obzir, jer su javna preduzeća izuzeta od primene navedenog zakona.

  36. Radila sam u Centru za kulturu od osnivanja (osnivač lokalna samouprava) 1994.g. do 2009.g. kada je osnivač ukinuo (likvidirao ) Ustanovu. Od 2009.g. do 2011.g. nisam bila zaposlena. Od 2011.g. zasnovala sam radni odnos u novoosnovanom Centru za kulturu koji nije pravni sledbenik predhodnog likvidiranog Centra (osnivač lokalna samouprava). Interesuje me da li se za obračun minulog rada uzima i radni staž iz prethodne Ustanove ili samo radni staž od 2011.g.

    • Na zaposlene u javnim službama koje se finansiraju iz budžeta Republike, autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave primenjuje se Zakon o platama u državnim organima i javnim službama koji u čl. 5 govori o minulom radu. Stavom dva navedenog člana definisano je da se sve ustanove u istoj delatnosti obuhvaćene istim planom mreže, odnosno osnovane od istog nivoa vlasti smatraju istim poslodavcem. Na osnovu navedenih informacija, kako je osnivač oba Centra za kulturu jedinica lokalne samouprave prilikom obračuna minulog rada trebalo bi uzeti u obzir sve godine rada ostvarene u navedenim centrima.

  37. Poštovana,
    Molio bi Vas da mi pojasnite i moje pravo na jubilarnu nagradu (30 god.),pošto mi je zahtev odbijen iz istih razloga kao i minuli rad,zbog promene firme!
    Naglašavam da je SO osnivač,Centra za kulturu(ustanova),Agencije za razvoj opštine (d.o.o) i naravno opštinske Uprave gde i sada radim!
    Unapred zahvalan!

    • Zakonom o radu je predviđena mogućnost da se utvrdi pravo na jubilarnu nagradu kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. Pravo zaposlenih na jubilarnu nagradu, uslovi za ostvarivanje, visina i način ostvarivanja ovog prava nisu utvrđeni Zakonom o radu, već se utvrđuju kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. Te preporučujemo da ostvarite uvid u njih i vidite da li je i na koji način predviđeno Vaše pravo na jubilarnu nagradu.

  38. Укупно имам преко 30 година радног стажа,око 6.година сам радник Општинске Управе,док сам предходно радио у Центру ѕа културу (21.год.) и Агенцији за развој општине (4 год.),чији је оснивач Скупштина Општине.Код обрачуна плате,нису ми признате године стажа из горе наведене Установе и Агенције за развој Д.о.о.
    Молим Вас да ми одговорите, дали је ми је право на минули рад ускраћено,пошто се ради о локалној самоуправи,дакле исти је оснивач Скупштина Општине?

    • Čl. 5. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama navodi u stavu dva:
      „Sve ustanove u istoj delatnosti obuhvaćene istim planom mreže, odnosno osnovane od istog nivoa vlasti smatraju se istim poslodavcem u smislu stava 1. ovog člana.“
      Ukoliko sa sigurnošću tvrdite da je osnivač Opštinske Uprave, Centra za kulturu i Agencije za razvoj opštine Skupština Opštine, u tom slučaju su prilikom obračuna minulog rada morale biti uzete u obzir sve godine radnog staža ostvarene u njima.Sve navedeno uz rezervu da reč „odnosno“ upućuje na alternativni slučaj.

      • Poštovana,molio bih Vas i za tumačenje isplate jubilarne nagrade,za 30 god.rada,pošto mi je zahtev odbijen,sa obrazloženjem da sam menjao poslodavca?

  39. Kada vaspitac predje iz vrtica iz Kragujevca u neki drugi, npr. beogradski vritic , da li mu se racuna staz iz predhodnog vrtica za obracun minulog rada.

    • Po pitanju izmene čl. 5. Zakona o platama u državnim organima i javnim službama zaista ne znamo na koji način će nadležno ministarstvo tumačiti tu odredbu, ali prema našem mišljenju ustanove su obuhvaćene istim planom mreže ako su u okviru istog plana mreže definisanog određenim podzakonskim aktom.
      Na našem Portalu je detaljnije izložen ovaj problem u okviru teme „Problem tumačenja minulog rada“

  40. Da li smatrate ispravnim primenu Zakona o platama u pogledu obracuna minulog rada u prosveti pocev od 19. septembra, ako znamo da je Posebnim kolektivnim ugovorom (koji nije promenjen) propisano uvecanje od 0.4 po godini ukupnog radnog staza?

    • Uzimajući u obzir mišljenje resornog ministarstva po pitanju primene rešenja iz kolektivnog ugovora usled izmene Zakona o radu, koje možete pogledati na našem portalu u okviru teme „Problem tumačenja minulog rada“, obračun minulog rada bi trebalo vršiti u skladu sa rešenjem iz kolektivnog ugovora čije je važenje produženo do 11. januara 2015. god.
      Međutim, najbolje bi bilo obratiti se nadležnom ministarstvu koje je u obavezi da da odgovor.

  41. Nije mi jasno, pošto nisam pravnik: da li će ovaj zakon važiti RETROAKTIVNO? Odnosno, da li ranije promene radnog mesta umanjuju moj minuli rad? Ukoliko je tako bićemo jedna od retkih država koja zakone primenjuje unazad. I tu onda ima dosta prostora za kolektivne tužbe. Pa i do Strazbura.Pozdrav!

    • Zakon o izmenama i dopunama Zakona o radu stupio je na snagu 29. jula 2014. god, Zakon o izmeni i dopuni zakona o platama u državnim organima i javnim službama se primenjuje od 19. septembra 2014, te u zavisnosti od sektora u kom ste zaposleni, zavisi i datum od kog se obračun minulog rada vrši za svaku punu godinu rada ostvarenu kod aktuelnog poslodavca, osim ukoliko se na Vas ne primenjuje neki od izuzetaka.

      • Postovani,
        U opštinskoj upravi radila sam 2o godina na poslovima i radnim zadacima stručnog saradnika za obrazovanje i na istim položila stručni ispit. Pre 7 godina prešla sam u obrazovanje, sada sam radnik osnovne škole. Za 2o godina rada u opštinskoj upravi dobila sam smanjenje minulog rada. Molim Vas odgovorite mi da li je to ispravno jer u pojedinim školama radnici koji su radili u opštini nisu dobili smanjenje minulog rada?

        • Član 5. stav 2 Zakona o platama u državnim organima i javnim službama definiše ko se smatra istim poslodavcem u smislu stava 1 tač. 1) istog člana:
          „Sve ustanove u istoj delatnosti obuhvaćene istim planom mreže, odnosno osnovane od istog nivoa vlasti smatraju se istim poslodavcem u smislu stava 1. ovog člana.“
          Te kako se sadašnji i prethodni poslodavac ne smatraju istim u smislu ove odredbe, neće Vam se sabirati godine radnog staža, odn. uzimati u obzir godine ostvarene kod prethodnog poslodavca prilikom obračuna minulog rada.
          Prema navedenim podacima, isti je slučaj i sa drugim zaposlenima koje pominjete.

    • Od 38 godina staza prve 4 i poslednjih 10 sam radio kod istog poslodavca. 24 godine sam radio u vojnoj ustanovi. Avgusta 2014 plata mi je smanjena po osnovu minulog rada, pre mi je m.r bio 19% a sada je 7%. Tako mi je poslednjih 10 meseci radnog veka, ne mojom krivicom, plata smanjena oko 10%. Da li je u redu?
      Unapred hvala na odgovoru

      • Poštovani,
        Prema raspoloživim informacijama navedenim u pitanju, prilkom obračuna minulog rada u obzir Vam trebaju uzeti prve 4 i poslednjih 10 godina provedenih kod istog poslodavca, shodno mišljenju Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja br. 011-00-408/2014-02 od 03. septembra 2014. god. :
        „…za zaposlene koji su imali prekid u radu kod poslodavca pri obračunu uvećane zarade po osnovu „minulog rada“ računa se i prethodni period u kome je zaposleni bio u radnom odnosu. Ovo iz razloga jer se minuli rad obračunava za sve vreme provedeno u radnom odnosu kod istog poslodavca, a ne samo za neprekidno vreme provedeno u radnom odnosu kod tog poslodavca“

Ostavite komentar

Profi Sistem baner