U registru sudskih zabrana u ovom trenutku 126 privremenih mera vezanih za raspolaganje imovinom. Sporno je 490 stanova i 256 pokretnih stvari.
Pod zabranom su najčešće stanovi.
U Srbiji je u ovom trenutku u centralnom registru uvedeno 126 sudskih zabrana raspolaganja imovinom, potvrđeno je za ”Novosti” u Agenciji za privredne registre.
Oni navode da je za 69 preduzeća i 85 građana, sud stavio privremenu zabranu raspolaganja nekretninom ili pokretnim stvarima, jer su pod nekim sporom. Za to vreme vlasnik ne može stvari ni da proda, ni da ih prenese na treće lice.
Najčešće se jednom odlukom o privremenoj meri izriče zabrana raspolaganja na većem broju nepokretnosti, odnosno pokretnih stvari, pa je trenutno broj registrovanih nepokretnosti na kojima postoji zabrana raspolaganja 490, dok je broj pokretnih stvari 256.
Kad su u pitanju nepokretnosti, pod zabranom je najviše poljoprivrednih zemljišta, dok su kod pokretnosti najbrojnije mašine i oprema.
HILJADE ZABRANA REGISTAR sudskih zabrana uveden je u septembru 2011. i kroz njega je otad prošlo više hiljada stanova, porodičnih stambenih zgrada, poslovnih objekata, zemljišta, kuća, ali i vozila, mašina, opreme…
Formiranje Registra sudskih zabrana trebalo je da omogući jednostavnu dostupnost podataka.
Problem je, međutim, što sud privremenu meru u Registar ne upisuje po službenoj dužnosti, već samo po zahtevu izvršnog poverioca. Tako se i dešava da domaći sudovi godišnje izreknu više od 5.000 privremenih mera, a u centralnoj bazi podataka ih bude tek nekoliko stotina.
– Sud ne može da izriče ovakvu meru po službenoj dužnosti, ali bi poverioci trebalo da budu ažurniji i solidarniji. Jer svaka njihova prijava u centralni registar pomaže nekom drugom da ”ne nasedne” i kupi stvar koja je sporna. Zato treba bolje informisati poverioce o njihovim obavezama – zaključuje Slavko Jelovac, predsednik Advokatske komore Beograda.
Izvor: Večernje novosti