Sudije porotnici i branioci po službenoj dužnosti sve češće napuštaju pravosuđe. Dugovi sudova premašili milijardu i po.
SRPSKI sudovi bili bi makar za nijansu efikasniji kad im ne bi sve više nedostajala važna karika u lancu – porotnici. Zbog ogromnih neizmirenih dugova i sve manjih primanja, sudije porotnici sve češće napuštaju branšu, a strukovna udruženja procenjuju da je između 20 i 25 odsto njih već otišlo iz stalnih veća.
Ovaj problem posebno je izražen u unutrašnjosti, a posledica su stalna otkazivanja ročišta u predmetima u kojima u sudskom veću mora da bude i porotnik. Prema rečima Branislava Stošića, predsednika Društva porotnika Srbije, svi domaći sudovi duguju porotnicima naknade za poslednjih osam meseci, a neki i po deset. Ako je prosečna mesečna naknada oko 8.000 dinara, dolazi se do podatka da je dug države, odnosno Visokog saveta sudstva, najmanje 130 miliona dinara.
– Porotnici me zovu iz cele Srbije i pitaju hoćemo li da stupimo u štrajk. Mi nismo za to, ali porotnici neće da rade besplatno. U jednom momentu su počele isplate, ali je sve opet stalo – kaže Stošić.
SUDOVI ODREĐUJU PRIORITET U PLAĆANjU IZ Visokog saveta sudstva za „Novosti“ poručuju da oni mesečno prebacuju novac sudovima po Zakonu o budžetu, a da sami sudovi određuju prioritete za plaćanje (advokati, veštaci, porotnici, tumači i usluge sprovođenja). Samo Viši sud u Beogradu, najveći u zemlji, ostao je dužan advokatima još iz 2011. Iznosi za advokate dostigli su 170 miliona dinara, plus još oko 115 miliona za veštake i ustanove za veštačenje.
U Srbiji je do skoro bilo oko 2.800 porotnika, ali je zbog izmena zakona, koji su smanjili broj veća u kojima mora da sudi i porotnik, angažovano njih oko 2.000. Porotnici, recimo, više nisu obavezni u radnim sporovima, kao ni u krivičnim, gde je zaprećena kazna manja od osam godina. Ima tumačenja da je to put ka postepenom ukidanju ove profesije, koja je u Srbiji uvedena još 1871.
Osim što duguje porotnicima, država još više duguje braniocima po službenoj dužnosti, pa i oni sve češće izbegavaju noćne pozive policije da prisustvuju saslušanju privedenog. Od 8.000 advokata, oko 2.600 njih učestvuje u službenim odbranama i potražuje novac.
– Početkom godine, dug policije za zastupanja po službenoj dužnosti prešao je milijardu, a dug pravosuđa pola milijarde dinara – kaže Zoran Jelovac, potpredsednik Advokatske komore Srbije. – Pošto se ove obaveze povlače po nekoliko godina, pojedini advokati su već tužili državu i prešli na prinudna izvršenja.
U više navrata advokati su nudili da „prebiju“ dugove preko poreza, ali to nije prihvaćeno. Oni su, takođe, ljuti na državu zbog diskriminacije, jer je zakonom ograničila rok za izmirenje obaveza prema privredi i industriji, ali je stav Ministarstva finansija da se ovi rokovi ne odnose na porotnike, branioce, ni na sudske veštake. Zato u Komori najavljuju i obraćanje Ustavnom sudu.
Izvor: Večernje novosti