Inspektorat za rad, kao organ uprave u sastavu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, je u periodu 01. januar – 31. decembar 2016. godine preduzimao mere i aktivnosti u oblasti radnih odnosa i bezbednosti i zdravlja na radu sa primarnim ciljem da se obezbedi primena odredaba Zakona o radu, Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, Zakona o štrajku, Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu, Zakona o ravnopravnosti polova, Zakona o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu, Zakona o zaštiti uzbunjivača, Zakona o upućivanju zaposlenih na privremeni rad u inostranstvo i njihovoj zaštiti, Zakona o volontiranju i drugih zakona, podzakonskih propisa i kolektivnih ugovora.
Prioritetno delovanje Inspektorata za rad bilo je usmereno na smanjenje broja povreda na radu i profesionalnih oboljenja, kao i na suzbijanje rada ”na crno”, i to kako vršenjem inspekcijskih nadzora po službenoj dužnosti (redovni, kontrolni, nadzori povodom povreda na radu) i po zahtevima stranaka, tako i preventivnim delovanjem.
Inspektorat za rad je u navedenom periodu posebnu pažnju posvetio promociji razvoja nacionalne kulture prevencije u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu i oblasti radnih odnosa, sa posebnim osvrtom na sektor malih i srednjih preduzeća i visokorizične sektore (građevinarstvo, industrija, poljoprivreda..). Takođe, primarna aktivnost Inspektorata za rad jeste rešavanje problematike vezane za kategorije posebno osetljivih grupa zaposlenih – pitanja vezana za žensku radnu snagu – trudnice i porodilje, te je u tom smislu, Inspektorat za rad, imao povećan broj nadzora vezanih za isplatu zarada i naknada zarada za trudnice i porodilje, kao i regulisanja radnopravnog statusa trudnica i porodilja.
Inspektorat za rad u svom sastavu ima 25 odvojenih odeljenja, odseka i grupu inspekcije rada u upravnim okruzima, 2 odeljenja inspekcije rada u Gradu Beogradu, kao i dva odeljenja u sedištu Inspektorata za rad. U Inspektoratu za rad Republike Srbije ukupno je 260 zaposlenih i 2 postavljena lica ( direktor i pomoćnik direktora), od čega 240 inspektora rada – pravnika i inženjera različitih tehničkih struka.
Prema podacima Agencije za privredne registre trenutno je registrovano 354.028 privrednih subjekata (125.668 privrednih društava i 228.360 preduzetnika), što znači da jedan inspektor rada ”pokriva” 1.475 privredna subjekta.
Prema Izveštaju o obimu i efektima inspekcijskog nadzora inspektori rada na teritoriji cele Republike Srbije vršili su inspekcijske nadzore po službenoj dužnosti, po zahtevima stranaka, pojačane vanredne inspekcijske nadzore, a delovali su i preventivno.
Da bi efekti na suzbijanju rada ”na crno” bili što veći, Inspektorat za rad je realizovao i vanredne inspekcijske nadzore u određenoj delatnosti i na određenoj teritoriji, kako u toku redovnog radnog vremena, tako i noću i u dane vikenda, često po principu ”rotacije” inspektora.
U periodu 1. januar – 31.decembar 2016.godine , inspekcija rada je izvršila ukupno 53.069 inspekcijskih nadzora, uz povećanu efikasnost, jer je prilikom inspekcijskih nadzora zatečeno 19.472 lica na faktičkom radu -rad ”na crno” (uključujući broj lica bez ugovora o radu kod registrovanih, a i neregistrovanih subjekata!) , a što je za oko 19% više nego u 2015.godini, kada je zatečeno 16.408 lica na radu ”na crno”.
Posle nadzora, poslodavci su zasnovali radni odnos sa 17.589 lica koja su bila zatečena na radu „na crno“, odnosno sa 44 % više lica nego u 2015.godini, kada su poslodavci zasnovali radni odnos sa 12.250 lica zatečenih na radu ”na crno”.
Povećanjem broja zaposlenih sa kojima su poslodavci u ovom periodu zasnovali radni odnos i naplatom doprinosa, prihodi Republičkog fonda PIO u 2016. godini su viši za 15 milijardi dinara u odnosu na 2015. godinu. Republički fond PIO je na ime dotacija iz budžeta povukao 13,26 milijardi dinara manje u odnosu na prethodnu godinu.
U 2016.godini, inspekcija rada je donela ukupno 10.419 rešenja o nalaganju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, kao i 478 rešenja o zabrani rada na mestu rada.
Istovremeno, inspektori rada su podneli 3.571 zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, izdali su 1.084 prekršajnih naloga i podneli 62 krivične prijave protiv odgovornih lica.
Na osnovu podnetih zahteva za pokretanje prekršajnog postupka poslodavci su kažnjeni novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 289.588.350,00 dinara, a na osnovu izdatih prekršajnih naloga u Budžet Republike Srbije je uplaćeno 21.855.000,00 dinara.
Zakonom o inspekcijskom nadzoru, proširen je domen nadležnosti inspekcije rada, da pored registrovanih subjekata kontroliše i neregistrovane subjekte.
U 2016.godini otkriveno je 813 neregistrovanih subjekata, pri čemu je kod istih, pored fizičkih lica koja su obavljala delatnost neregistrovano ( neregistrovani subjekti), zatečeno još 459 angažovanih lica na radu ”na crno”. Najviše neregistrovanih subjekata se bavi trgovinom, ugostiteljstvom, ličnim uslugama, popravkom i održavanjem motornih vozila, preradom i obradom drveta i proizvodnjom predmeta od drveta, zanatskim uslugama i izvođenjem građevinskih radova, ali su inspektori rada zaticali i neregistrovane vrtiće, kladionice, gerontološke centre.
Od ukupnog broja otkrivenih neregistrovanih subjekata 503 se odmah upisalo u registar Agencije za privredne registre.
Celokupan izveštaj Inspektorata za rad za 2016. godinu možete pogledati na sajtu Ministarsva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Izvor: vesti- sajt Ministartsva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja