Vlada Srbije je usvojila više predloga propisa, koji se tiču oduzmanja imovine, nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije, krivičnog postupka…
VLADA Srbije usvojila je Predlog zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela. Usvojen je i Predlog zakona o izmenama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela.
Prošle su i dopune Zakonika o krivičnom postupku, kao i Predlog zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa i akata…
USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENjE ZAKONA O IZMENAMA ZKP-a
Ustavni osnov za donošenje Zakonika o krivičnom postupku sadržan je u članu 97. tačka 2. Ustava Republike Srbije, koji predviđa da Republika Srbija pored ostalog uređuje i obezbeđuje postupak pred sudovima i drugim državnim organima, kao i ostvarivanje i zaštitu sloboda i prava čoveka i građanina.
RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA
Novi Zakonik o krivičnom postupku donet je u septembru 2011. godine, a počeo je da se primenjuje u postupcima koji se vode za krivična dela organizovanog kriminala i ratnih zločina od 15. januara 2012. godine. U toku primene ovog zakonika uočeno je ne postoji odredba koji se odnosi na određivanje pritvora nakon izricanja prvostepene presude, te je stoga neophodna intervencija u tekstu Zakonika kao bi se uredila navedena pravna situacija.
Pored toga, neophodno je izmeniti odredbu Zakonika o krivičnom postupku kojom je propisano posedovanje posebnog staža za advokate koji postupaju kao branioci u krivičnim postupcima za krivična dela za koja je propisana kazna zatvora od deset godina ili teža kazna, u pravcu da se ukine obaveza posedovanja posebnog staža čime bi svi advokati bili izjednačeni u pogledu mogućnosti da budu branioci u krivičnom postupku.
Imajući u vidu da su u decembru 2012. godine izvršene određene izmene i dopune Krivičnog zakonika koje se, između ostalog, odnose na krivična dela protiv privrede, krivična dela protiv službene dužnosti i krivična dela terorizma, neophodno je izvršiti intervenciju u odredbi procesnog zakona koja određuje krivična dela za koje se mogu odrediti posebne dokazne radnje.
I OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA
Članom 1. Zakona izmenjena je odredba člana 73. stav 2. Zakonika o krivičnom postupku tako što je eliminisano je limitiranje prava na branioca, gde je mogućnost da se određeno lice, tj. konkretni advokat pojavi kao branilac, uslovljavana posedovanjem odgovarajućeg staža. Naime, to što je neko određeni broj godina bio advokat, ga samo po sebi, ne čini podobnijim da bude branilac u složenijim krivičnim predmetima, od nekog drugog mlađeg advokata, koji još nema dovoljno advokatskog staža. Postavlja se pitanje da li se konkretni advokat uopšte bavio krivičnim predmetima, a s druge strane, time se ni ne garantuje da je on samo zbog toga što ima odgovarajući staž kao advokat, apriorno i kvalitetniji branilac. To isto važi i za lica koja su bila sudije, jer su na primer, mogli da provedu ceo radni vek kao sudije parničari, pa nije logično da se na takav način uslovljava da se bude branilac u krivičnim predmetima određene težine, a da se time to pravo uskraćuje nekome ko je proveo decenije radeći kao savetnik u Vrhovnom sudu Srbije i sl. Pravo na izbor branioca je ustavno pravo okrivljenog, pa se ono ni stoga ne može ograničavati na način, na koji je to učinjeno u članu 73. stav 2. Zakonika o krivičnom postupku. Takođe, ovom odredbom je uređeno da u postupku za krivična dela za koje je propisana kazna zatvora do pet godina, branioca može da zameni advokatski pripravnik, što je opravdano kako time što je slično rešenje kod nas postojalo već decenijama, tako i neophodnošću da se omogući da i advokatski pripravnici mogu na odgovarajući način sticati neposredno radno iskustvo.
Članom 2. Zakona vrši se intervencija u članu 162. stav 1. tačka 2) Zakonika o krivičnom kojim su određena krivična dela za koja se mogu odrediti posebne dokazne radnje, radi usklađivanja izmenama i dopunama Krivičnog zakonika iz decembra 2012. godine.
Članom 3. Zakona je uvođenjem novog člana 425a u tekst Zakonika o krivičnom postupku, ispravljena sada postojeća pravna praznina. Naime, slične odredbe koje se tiču odluke o pritvoru nakon izricanja presude su oduvek postojale u našem krivičnom procesnom zakonodavstvu, a one su izostavljene u Zakoniku o krivičnom postupku iz 2011. godine.
Članom 4. Zakona određuje se stupanje Zakona na snagu, s tim što odredba člana 2. Zakona stupa na snagu 15. aprila 2013. godine, kada je predviđeno stupanje na snagu određenih odredaba Krivičnog zakonika koje su izmenjene u decembru 2012. godine.
FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA PRIMENU ZAKONA
Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna finansijska sredstva u budžetu Republike Srbije.
RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Predlaže se da se ovaj zakon donese po hitnom postupku, budući da bi njegovo nedonošenje po hitnom postupku moglo da prouzrokuje štetne posledice po rad javnog tužilaštva, sudova i drugih organa u Republici Srbiji, jer je neophodno da stupi na snagu do 15. aprila 2013. godine, kada na snagu stupaju određene odredbe Krivičnog zakonika kojima se propisuju krivična dela za koja se mogu odrediti posebne dokazne radnje propisane Zakonikom o krivičnom postupku.
Izvor: Večernje novosti