od 2010.

Vlast i pravosuđe

V. d. predsednika Vrhovnog kasacionog suda Dragomir Milojević o pregovorima sa EU i nezavisnom sudstvu: Reforma iz 2009. stvorila je zavisno pravosuđe. Od početka januara zaživeće nova mreža sudova.

Nisam osetio pritiske izvršne vlasti, niti bilo ko od članova Vrhovnog kasacionog suda može to da kaže. Primer za to je da se Vlada nije mešala prilikom postavljanja vršilaca funkcija predsednika sudova. Ako je bilo nekih predloga, to je bilo kroz dijalog.

To, za „Novosti“, poručuje Dragomir Milojević, v. d. predsednika Vrhovnog kasacionog suda. On napominje da mora da se utvrdi zbog čega prethodne reforme pravosuđa nisu uspele, kako bi se došlo do konačnog cilja – nezavisnog sudstva.

* Zašto se na tom polju čine tek sitni koraci?

– Zato što je prilikom poslednje reforme došlo do potpune negacije principa podele vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu. Naime, izvršna vlast je bila toliko ojačala da je, može se reći, savladala i zakonodavnu, čija se uloga svela na puko potvrđivanje zakona koje joj je predlagala. Vlada nije stala na tome, već se i reforma pravosuđa 2009. svela na puka personalna rešenja – otpuštanja sudija i tužilaca i stvaranja zavisnog sudstva i zavisnih sudija. Kako se stvaraju zavisne sudije? Tako što prvo dođe do negativne selekcije, pa se raznim privilegijama to dalje neguje. A, sudije se zbog svog posla ne mogu smatrati običnim činovnicima. Oni su „kardinali državne administracije“. Sudstvo je jedini istinski čuvar evropskih tekovina, ljudskih prava i sloboda. Vlast može da se menja, ali sudstvo mora da ostane stabilno.

OVO JE NEZAHVALAN STATUS *

U oktobru Skupština razmatra vašu kandidaturu za stalnu funkciju predsednika VKS, kao i za predsednike sudova republičkog ranga. Šta očekujete?
– Mislim da to neće mnogo promeniti u suštini. Status vršilaca funkcije je nezahvalan ako se izvršna vlast meša u sudsku. Ja to nisam osetio, a mislim da nisu osetile ni kolege koje su konkurisale za predsednike. Jer, da jesu, ne bi konkurisale.

* Da li i ova vlast želi da stavi sudstvo „pod šapu“?

– Saradnja sa izvršnom vlašću, pre svega sa ministrom pravde, je dobra. Počiva na uzajamnom uvažavanju, razumevanju i dijalogu. Kao što znate, nisu smenjeni svi predsednici sudova, već samo oni za koje smo ocenili da svojim radom nisu zadovoljavali.

* Kako onda tumačite to što je zaječarski tužilac pozvao na informativni razgovor sudije koje su donele odluku koja mu se nije dopala?

– Predsednik suda u Zaječaru obavestio me je o tom nemilom događaju. Naime, istražni sudija se nije složio sa predlogom tužioca da odredi pritvor protiv nekih lica. U takvoj situaciji odluku donosi vanraspravno veće. Ono je odlučilo da nema mesta određivanju pritvora i posle toga su predsednik suda, dvoje sudija i službenici suda dobili poziv od policije po nalogu tužioca. Pozvani su na informativni razgovor i rekli da na njih nije vršen pritisak u smislu donošenja određene odluke. To se može oceniti kao izvestan pritisak na nezavisnost sudstva. Jednostavno rečeno, napad na nezavisnost sudstva. Tužilac je postupio nepromišljeno kada je dao takav nalog. Ukoliko su postojale neke indicije, to je trebalo rešavati drugačije.

* Krajem meseca idete u Brisel kako biste otpočeli pregovore za pristupanje EU…

– Prva dva skrininga biće predstavljanje evropskih tekovina, zakona i standarda. Potom će Srbija predstaviti svoje stanje u zakonodavstvu i bezbednosti pošto su prva dva poglavlja vezana za pravosuđe i bezbednost. Ministarstvo pravde uradilo je čitav set pravosudnih zakona koji bi uskoro trebalo da bude usvojen. Planirano je da 1. januara zaživi i nova mreža sudova. Onda će na Visokom savetu sudstva biti veliki posao – da rasporedi sve te sudije. Ali, vodiće se računa o ustavnim garancijama – pomeraće se sudije u horizontalnom nivou, i to samo uz njihovu saglasnost.

* Naložili ste nadzor nad trošenjem budžetskih sredstava u sudovima. Da li se uštedelo?

– U zaključku smo dali smernice predsednicima sudova. Prema sadašnjim podacima, za poslednjih mesec i po dana, ušteđen je 21 procenat. Ako se nastavi trend, na godišnjem nivou uštedeće se oko 25 miliona dinara. S obzirom na ekonomsku situaciju, to nije ni mala suma.

Izvor: Večernje novosti

Najnoviji tekstovi