od 2010.

Pravo na regres izdržavanja od drugog roditelja – Višegodišnje sporno pitanje i odluka Ustavnog suda za koju se ne zna – „Advokatska kancelarija”, septembar 2019.

TEMA BROJA: “Da li roditelj ima pravo na regres izdržavanja od drugog roditelja? – Višegodišnje sporno pitanje, neujednačena sudska praksa i odluka Ustavnog suda (za koju se izgleda ne zna)”, dipl. prav. Nikola Aleksić – povod za ovaj tekst je neujednačena, odnosno nejednaka prema svim strankama, sudska praksa u vezi sa pravom roditelja na regres izdržavanja od drugog roditelja, odnosno u vezi sa pitanjem da li roditelj spada u lica koje imaju takvo pravo u smislu člana 165. Porodičnog zakona.

Ovo stanje traje već duže vreme, praktično od početka primene Porodičnog zakona (“Sl. glasnik RS”, br. 18/2005), a u tumačenju konkretne odredbe razlikuju se shvatanja apelacionih sudova, menjaju se tokom vremena stavovi Vrhovnog, odnosno Vrhovnog kasacionog suda, nauka ima svoje stanovište. O ovoj temi već je pisano, a razlog zbog čega se i mi bavimo njom je upravo ono što izdvaja ovaj časopis – niko od prethodno navedenih interpretatora odredbe o regresu, očigledno ne zna za odluku Ustavnog suda u kojoj je takođe izražen stav povodom ovog pitanja, pa čak ni sudija koji je u vreme donošenja odluke bio u sastavu ovog suda.

Tema ZA RAZMIŠLJANJE je “Šta zaista predstavlja novčana naknada zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora?”, dipl. prav. Nenad Jevtić – ovaj tekst bavi se novčanom naknadom zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora, zbog pogrešnog tumačenja karaktera ove naknade od strane nadležnog ministarstva.

PRIKAZI:

“Imovinski odnosi supružnika i dece kroz domaće zakonodavstvo, sudsku praksu, čl. 1. Protokola 1 i praksu ESLJP”, Ljuba Slijepčević, Pravosudna akademija Novi Sad

“Evropski sud za ljudska prava: Komunikacija između advokata i klijenta spada u okvire privatnog života”, dipl. prav. Nikola AleksićEvropski sud za ljudska prava prvi put je zauzeo stav da komunikacija između advokata i klijenta spada u okvire privatnog života.

KOMENTARI:

“„Stara“ i „nova“ krivična dela predviđena u Krivičnom zakoniku – Dekriminalizacija ili pravni kontinuitet – Kako sude naši sudovi?”, Dragan U. Kalaba, Zamenik Višeg javnog tužioca u Čačku – da li su izmene Krivičnog zakonika dovele do dekriminalizacije određenih dela ili postoji pravni kontinuitet.

“Ispravljanje grešaka u rešenjima”, dipl. prav. Saša Kulić

REČ KOLEGE:

“Uvreda i osnov isključenja protivpravnosti dela”, Dušan Radošević, advokat, ranije sudija Okružnog suda u Beogradu

AKTUELNA SUDSKA PRAKSA:

I. Krivično materijalno pravo – krivično delo uvrede

II. Porodično pravo – imovinski odnosi supružnika:

    II.1. Posebna imovina i zajednička imovina

    II.2. Deoba zajedničke imovine

III. Praksa Ustavnog suda – Hitnost odluke po žalbi na rešenje o zadržavanju i obavezno dežurstvo sudije za prethodni postupak

IV. Praksa Evropskog suda za ljudska prava – Doprinos trajanju postupka kasnim podnošenjem ustavne žalbe

Najnoviji tekstovi