Ovogodišnji izveštaj o radu koji je Zaštitinik građana dostavio Narodnoj skupštini i predstavio javnosti, u oblasti slobode izražavanja i medija, konstatuje da je profesionalni rad i status novinara urušen materijalnim statusom, fizičkim i svakim drugim napadima, ali i govorom mržnje i diskriminatorskom terminologijom.
U netolerantnoj atmosferi posebno su zabeleženi vulgarni verbalni napadi na novinarke koje su iznosile kritičke stavove u javnosti i pri tom vređane na najprimitivniji način. Zapaljive izjave pospešuju okruženje u kome je moguće ne samo verbalno već i fizički napasti novinare o čemu govore i podaci medijskih udruženja. U ovoj godini, prema podacima NUNS-a bilo je čak 100 napada, od kojih 9 fizičkih. Novinari i medijski eksperti se slažu u oceni da su medijske slobode u dužem vremenskom periodu ugrožene, o čemu govore i međunarodni izveštaji.
Zaštitnik građana je u javnim obraćanjima više puta upozorio javnost na gušenje medijskih sloboda i slobode izražavanja i tražio da se odgovorni za pretnje, počinioci nasilja i zastrašivanja novinara privedu pravdi. Pored javne osude pozvao sam medijska udruženja i asocijacije da pristupimo izradi medijske platforme na kojoj bi bili zabeleženi svi pritisci na novinare i formiranju jačeg mehanizma zaštite novinara u Srbiji, izjavio je Zaštitnik građana.
Tako u čl. 4. Zakona o javnom informisanju i medijima stoji:
“Javno informisanje je slobodno i ne podleže cenzuri.
Zabranjena je neposredna i posredna diskriminacija urednika medija, novinara i drugih lica u oblasti javnog informisanja, naročito prema njihovoj političkoj opredeljenosti i uverenju ili drugom ličnom svojstvu.
Ne sme se ugrožavati slobodan protok informacija putem medija, kao ni uređivačka autonomija medija, a naročito vršenjem pritiska, pretnjom, odnosno ucenom urednika, novinara ili izvora informacija.
Fizički napad na urednika, novinara i druga lica koja učestvuju u prikupljanju i objavljivanju informacija putem medija kažnjava se na osnovu zakona.
Sloboda javnog informisanja ne sme se povređivati zloupotrebom službenog položaja i javnih ovlašćenja, svojinskih i drugih prava, kao ni uticajem i kontrolom nad sredstvima za štampanje i distribuciju novina ili mrežama elektronskih komunikacija koje se koriste za distribuciju medijskih sadržaja.”
Još jednom ponavljam da su nadležni državni organi dužni da zaštite ugrožene novinare i da im obezbede uslove u kojima će profesionalno i bez straha obavljati svoj posao, a one koji ih napadaju privesti pravdi, rekao je Zaštitnik građana i istakao da je to neće biti moguće dok god se ne reše ubistva novinara na čije se rasvetljavanje čeka decenijama.
Izvor: sajt Zaštitnika građana (www.ombudsman.rs)
Izvor: izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com-a