Prvi sastanak Radne grupe za izradu Predloga nacionalne strategije za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama u porodici i partnerskim odnosima (2020-2025) i Predloga akcionog plana za sprovođenje nacionalne strategije za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama u porodici i partnerskim odnosima (2020-2022), kojim je predsedavala državna sekretarka u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja održan je u Palati Srbija.
Državna sekretarka istakla je da je Srbija bila ne samo među prvim potpisnicima Istambulske konvencije 2011. godine, već i među prvim zemljama u svetu koja je izradila Nacionalnu strategiju za sprečavanje i suzbijanje nasilja nad ženama u porodici i partnerskim odnosima, što je doprinelo usvajanju i primeni Opšteg protokola za saradnju institucija, tela i organizacija u situacijama nasilja nad ženama u porodici i u partnerskim odnosima , kao i niza drugih posebnih protokola i pružanju stručne podrške ženama žrtvama nasilja.
„Dalji razvoj zakonskog okvira, a posebno donošenje i primena Zakona o sprečavanju nasilja u porodici, doprineo je unapređenju efikasnosti nadležnih institucija u suzbijanju nasilja nad ženama. Izrada i donošenje nove Nacionalne strategije i Akcionog plana, predstavljaće doprinos svih aktera u primeni politike Vlade ka nultoj toleranciji prema nasilju i stoga je ovaj zadatak jedan od prioriteta Vlade u narednom periodu“, istakla je državna sekretarka.
Naime, Zakon o sprečavanju nasilja u porodici u čl. 3 propisuje:
Sprečavanje nasilja u porodici sastoji se od skupa mera kojima se otkriva da li preti neposredna opasnost od nasilja u porodici i skupa mera koje se primenjuju kada je neposredna opasnost otkrivena.
Neposredna opasnost od nasilja u porodici postoji kada iz ponašanja mogućeg učinioca i drugih okolnosti proizlazi da je on spreman da u vremenu koje neposredno predstoji po prvi put učini ili ponovi nasilje u porodici.
Nasilje u porodici, u smislu ovog zakona, jeste akt fizičkog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja učinioca prema licu sa kojim se učinilac nalazi u sadašnjem ili ranijem bračnom ili vanbračnom ili partnerskom odnosu ili prema licu sa kojim je krvni srodnik u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do drugog stepena ili sa kojim je srodnik po tazbini do drugog stepena ili kome je usvojitelj, usvojenik, hranjenik ili hranitelj ili prema drugom licu sa kojim živi ili je živeo u zajedničkom domaćinstvu.
Radna grupa, koju čine članovi i članice iz nadležnih organa državne uprave, stručnih tela i institucija koji se bave vođenjem statistike razvrstane po polu ili pružanjem psiho – socijalne podrške ženama žrtvama nasilja u porodici i partnerskim odnosima, te predstavnici medija i organizacija civilnog društva, oformljena je na osnovu Rešenja o obrazovanju koju je doneo ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijala pitanja 3. decembra 2019. godine.
Na prvom sastanku Radne grupe razmotrena je i usvojena metodologija izrade nove Nacionalne strategije i pratećeg Akcionog plana, kao i dinamički plan izrade navedenih dokumenata. Radi efikasnog rada na izradi ova dva dokumenta, na sastanku je dogovoreno i obrazovanje šest operativnih timova i ekspertske grupe.
Takođe, na sastanku je saopšteno je da će podršku procesu izrade strategije i plana, Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijala pitanja i Ministarstvu pravde kao nosiocima izrade ovih dokumenata, pružati Tim Ujedinjenih nacija za ljudska prava, čije su dve konsultantkinje uzele učešće i u diskusiji na ovom sastanku Radne grupe.
Pored navedenog, na osnovu diskusije prisutnih članova i članica Radne grupe, razmotreni su i usvojeni modusi za brojnije i aktivnije uključivanje predstavnika medija i organizacija civilnog društva u svim fazama izrade ovih dokumenata.
Izvor: sajt Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja (www.minrzs.gov.rs)
Izvor: Izvod iz zakona preuzet iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.