Diskriminacija ponuđača i ograničenje konkurencije jedni su od najčešćih razloga za podnošenje zahteva za zaštitu prava.
Ovaj problem javlja se uglavnom slučajno, bez namere diskriminacije od strane naručioca, ali ukoliko Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, utvrdi da zaista postoji diskriminacija može doći do poništaja postupka.
Kada postoji diskriminacija, odnosno ograničenje konkurencije, a kada ne, sporno je, jer ako postoji, uzrokuje povredu dva načela javnih nabavki – načela obezbeđivanja konkurencije i načela jednakosti ponuđača, a linija između postojanja i nepostojanja povrede ovih načela je tanka.
Naime, članom 10. Zakona o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 124/2012, 14/2015 i 68/2015) (u daljem tekstu: Zakon), koji uređuje Načelo obezbeđivanja konkurencije propisano je:
„Naručilac je dužan da u postupku javne nabavke omogući što je moguće veću konkurenciju.
Naručilac ne može da ograniči konkurenciju, a posebno ne može onemogućavati bilo kojeg ponuđača da učestvuje u postupku javne nabavke neopravdanom upotrebom pregovaračkog postupka, niti korišćenjem diskriminatorskih uslova, tehničkih specifikacija i kriterijuma.“
U članu 12. Zakona, koji uređuje Načelo jednakosti ponuđača, stoji:
„Naručilac je dužan da u svim fazama postupka javne nabavke obezbedi jednak položaj svim ponuđačima.
Naručilac ne može da određuje uslove koji bi značili nacionalnu, teritorijalnu, predmetnu ili ličnu diskriminaciju među ponuđačima, niti diskriminaciju koja bi proizlazila iz klasifikacije delatnosti koju obavlja ponuđač.“
Kako biste znali da elementi Vaše konkursne dokumentacije nećete dovesti do diskriminacije – dajemo Vam neke od najinteresantijih i najčešćih primera iz kao uputstvo za sprovođenje postupka u kojem neće doći do usvajanja zahteva po ovom osnovu – iz prakse Republičke komisije (u daljem tekstu: RK):
1. Naručilac je dužan da omogući konkurenciju u skladu sa svrhom i kvalitetom predmeta nabavke, što potvrđuje RK u rešenju br. 4-00-1013/2019:
„Obaveza naručioca da obezbedi što je moguće veću konkurenciju ne znači da je obavezan da svakom zainteresovanom licu omogući učešće u postupku javne nabavke, ne vodeći pritom računa o svrsi javne nabavke, kao ni o kvalitetu usluge koja je predmet iste.“
2. Nema diskriminacije i ograničenja konkurencije određivanjem mesta pružanja usluge, uz postojanje određenih uslova, stav je iz istog rešenja RK:
„Definisanje „mesta pružanja usluge” koja je predmet nabavke, tako da su određeni ponuđači isključeni iz razloga njihove fizičke udaljenosti, a time i većih materijalnih troškova za naručioca, nije povređena konkurencija, niti su ponuđači teritorijalno diskriminisani.“
3. Kada je ponuda greškom otvorena pre javnog otvaranja dolazi do povrede načela jednakosti ponuđača, što je utvrđeno rešenjem Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, br. 4-00-256/2016:
„Bez obzira da li se radi o slučajnoj grešci službenika naručioca, samim tim što je ponuda izabranog ponuđača bila otvorena pre javnog otvaranja ponuda, narušeno je načelo jednakosti ponuđača.“
4. U rešenju Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, br. 4-00-2469/2015 razmatrano je ograničavanje konkurencije kadrovskim kapacitetom ponuđača, a komisija je zauzela sledeći stav:
„Određivanjem da ponuđač mora imati lica u stalnom radnom odnosu, kao dodatnog uslova u pogledu kadrovskog kapaciteta, ograničava se konkurencija među ponuđačima.“
5. Kada je u pitanju rangiranje ponuda prema javno dostupnom i unapred poznatom podatku, u Republička komisija u rešenju br. 4-00-1954/2015, zaključuje:
„Određujući da će se rangiranje ponuda vršiti prema podatku koji je javno dostupan i unapred poznat, naručilac je favorizovao određene ponuđače i time diskriminisao ostale ponuđače.“
6. Na pitanje da li je moguće favorizovanje jednog proizvođača pri određivanju tehničkih karakteristika, Republička komisija odgovor daje u rešenju br. 4-00-2023/2013:
„Favorizovanje jednog proizvođača pri određivanju tehničkih karakteristika, ne znači automatski ograničavanje konkurencije između ponuđača, jer ponuđač ne mora nužno biti i proizvođač dobra koje se nudi u postupku javne nabavke.“
7. Da diskriminacija ponuđača svakako postoji ako se odrede tehničke specifikacije koje uopšte ne odgovaraju objektivnim potrebama naručioca, stav je koji zauzima u rešenju br. 4-00-1298/2013:
„Određivanjem tehničkih specifikacija koje ne odgovaraju njegovim objektivnim (istinitim) potrebama, naručilac je favorizovao jednog ponuđača, čime je povredio načelo konkurencije među ponuđačima.“
Budite sigurni da Vaše javne nabavke neće biti poništene zbog nehotične diskriminacije ponuđača