od 2010.

Nova uredba u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha

Ministarka zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije saopštila je da su na sednici Vlade usvojene izmene i dopune Uredbe o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u vazduh, kojom su, u cilju unapređenja kvaliteta vazduha, prvi put obuhvaćeni objekti čija delatnost ima uticaj na zagađenje vazduha.

Ministarka je tim povodom istakla da je bolji kvalitet vazduha apsolutni prioritet i da su zato pojedine odredbe ovog dokumenta unapređene, kako bismo efikasnije rešavali problem aerozagađenja.

S obzirom na to da se veliki broj pritužbi građana odnosi na pravna lica, odnosno mala postrojenja koja su izvor zagađenja, u skladu sa izmenama Uredbe, kontrola tih objekata će biti u nadležnosti inspekcije za zaštitu životne sredine, objasnila je ona.

Prema njenim rečima, novom uredbom je predviđeno da se emisije zagađujućih materija mere i u postrojenjima za sagorevanje čija snaga je manja od osam kWth, ako koriste tečna i gasovita goriva, odnosno i kada je manja od 50 kWth za postrojenja koja koriste čvrsta goriva.

Uredbom će, kako je precizirala, biti obuhvaćena i postrojenja za direktno grejanje, sušenje ili drugi način obrade predmeta i materijala, poput peći za ponovno zagrevanje ili za termičku obradu.

Ministarka je navela da će se novim propisom dobiti i podaci o ukupnom učešću malih zagađivača, jer će i oni biti predmet periodičnog merenja i izveštavanja.

Kroz predložene izmene, mali zagađivači će ući u sistem kontrole i izveštavanja, čime će se u periodu od tri godine od početka primene uredbe dobiti precizni podaci o broju subjekata, obveznicima izveštavanja, u zavisnosti od toga koju vrstu goriva koriste, da li imaju sprovedene tehničke mere i da li i koliko prekoračuju granične vrednosti emisije, naglasila je Vujović.

Ona je napomenula da će primenom uredbe, Agencija za zaštitu životne sredine preći na elektronsko izveštavanje ka Nacionalnom registru izvora zagađivanja, te da više neće imati obavezu da prikuplja papirnu formu obrazaca i njihovo slanje poštom, čime se smanjuju troškovi izveštavanja.

Način i rokovi dostavljanja podataka, Izveštaj o godišnjem bilansu emisija, Izveštaj o ostvarenom broju radnih časova u toku izveštajne godine postrojenja za sagorevanje sa ograničenim vekom trajanja postrojenja propisani su još uvek važećim odredbama čl.31-33. Uredbe o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje (“Sl. glasnik RS”, br. 6/2016).

Prema navedenim odredbama:

Registar velikih postrojenja za sagorevanje uspostavlja Agencija za potrebe Nacionalnog registra izvora zagađivanja u skladu sa propisom kojim je uređena metodologija za izradu Nacionalnog i lokalnog registra izvora zagađivanja, kao i metodologija za vrste, načine i rokove prikupljanja podataka.

Pored osnovnih podataka o postrojenju za sagorevanje i mernim mestima, registar sadrži najmanje, količine emitovanih zagađujućih materija, i to: sumpor dioksida, oksida azota i praškastih materija.

Izveštaj o godišnjem bilansu emisija zagađujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje operater dostavlja Agenciji unosom podataka u informacioni sistem Nacionalnog registra izvora zagađivanja, odnosno organu nadležnom za poslove zaštite životne sredine unosom podataka u informacioni sistem lokalnog registra izvora zagađivanja, u tabeli datoj u Prilogu 5. – Izveštaj o godišnjem bilansu emisija, koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo, do 31. januara tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

U obrazac izveštaja iz stava 1. ovog člana unose se rezultati kontinualnog merenja emisije sprovedeni, u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha.

Ukoliko ne postoje rezultati kontinualnog merenja emisije, u obrazac izveštaja iz stava 1. ovog člana unose se podaci dobijeni proračunom iz rezultata svih periodičnih merenja emisije zagađujućih materija izvršenih u kalendarskoj godini, u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha.

Godišnje količine emisija obračunavaju se na osnovu procene samo u slučaju kada ne postoje rezultati kontinualnog ili povremenog merenja emisije sprovedenih na osnovu propisa kojim se uređuje zaštita vazduha i propisa kojim se uređuje merenje emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagađivanja.

Izveštaj o ostvarenom broju radnih časova u toku izveštajne godine postrojenja za sagorevanje sa ograničenim vekom trajanja postrojenja

Operater starog velikog postrojenja za sagorevanje, čiji je vek trajanja ograničen, dužan je da dostavi nadležnom organu i Agenciji izveštaj o ostvarenom broju radnih časova u toku izveštajne godine na osnovu kojeg se vrši proračun preostalog radnog veka postrojenja za sagorevanje, u tabeli datoj u Prilogu 6. Izveštaj o broju radnih časova postrojenja za sagorevanje, koji je odštampan uz ovu uredbu i čini njen sastavni deo.

Dostavljanje izveštaja iz stava 1. ovog člana vrši se unosom podataka u informacioni sistem Nacionalnog registra i dostavljanjem jednog kompleta obrazaca odštampanih iz informacionog sistema Nacionalnog registra u papirnoj formi, potpisan i overen od strane odgovornog lica.

Operater srednjeg postrojenja i malog postrojenja za sagorevanje, čiji je vek trajanja ograničen, dužan je da dostavi nadležnom organu, kao i u lokalni registar izvora zagađivanja, izveštaj o ostvarenom broju radnih časova u toku izveštajne godine na osnovu kojeg se vrši proračun preostalog radnog veka postrojenja za sagorevanje, u tabeli datoj u Prilogu 6. Izveštaj o broju radnih časova postrojenja za sagorevanje.

Dostavljanje izveštaja iz stava 3. ovog člana vrši se unosom podataka u informacioni sistem lokalnog registra izvora zagađivanja i dostavljanjem jednog kompleta obrazaca u papirnoj formi, potpisan i overen od strane odgovornog lica.

Izveštaj o ostvarenom broju radnih časova u toku izveštajne godine postrojenja za sagorevanje sa ograničenim vekom trajanja, operater postrojenja za sagorevanje dostavlja unosom podataka u informacioni sistem Nacionalnog registra izvora zagađivanja i lokalnog registra izvora zagađivanja najkasnije do 31. januara tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Prva izveštajna godina započinje od 1. januara 2018. godine.

Izvor: Izvodi iz propisa su preuzeti iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com.

Izvor: Sajt Vlade Republike Srbije (www.srbija.gov.rs).

Najnoviji tekstovi