Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture rekao je da se mora ubrzati proces legalizacije i da više od dva miliona ljudi još nije rešilo to pitanje, napominjući da je plan da se to završi do 2023. godine.
Ministar je rekao da je rešeno oko 20 odsto zahteva, ali cilj je da do 2023. to pitanje bude rešeno, jer 90 odsto ljudi koji imaju problem sa legalizacijom su pošteni ljudi koji su kroz taj proces želeli da reše svoje elementarno pravo – pravo na krov nad glavom.
To će biti brzo rešeno i ljudi će biti rasterećeni administrativnih procedura koje ponekad opterećuju, istakao je ministar.
Postupak legalizacije-ozakonjenja propisan je važećim odredbama čl.22-35. Zakona o ozakonjenju objekata (“Sl. glasnik RS”, br. 96/2015, 83/2018 i 81/2020 – odluka US):
Postupanje nadležnog organa uređuje se ovim zakonom.
Na sva pitanja postupka koja nisu uređena ovim zakonom, primenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opšti upravni postupak.
Postupak ozakonjenja vodi se za sve objekte iz člana 6. ovog zakona.
Postupak ozakonjenja za objekte iz člana 6. stav 4. ovog zakona pokreće se na osnovu obaveštenja o vidljivosti objekta na satelitskom snimku koje nadležnom organu za vođenje postupka ozakonjenja dostavlja organ nadležan za poslove državnog premera i katastra, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Po pokretanju postupka u skladu sa ovim zakonom, nadležni organ utvrđuje ispunjenost prethodnih uslova za ozakonjenje.
Nezakonito izgrađeni objekti, na kojima su izvedeni grubi građevinski radovi sa formiranim konstruktivnim sklopom (objekat poseduje noseće elemente: temelj, armirano betonske ili čelične stubove sa gredama, odnosno armirano betonske tavanice, krovnu konstrukciju), ali na kojima nije postavljena spoljna stolarija, nisu izvedeni razvodi unutrašnjih instalacija, ni završni radovi (fasaderski, podopolagački, stolarski i sl.), mogu biti predmet ozakonjenja u skladu sa ovim zakonom.
U slučaju da nezakonito izgrađeni objekat nije u stepenu izgrađenosti propisanoj ovim zakonom, nadležni organ će rešenjem odbiti zahtev.
Protiv rešenja iz stava 2. ovog člana može se podneti žalba nadležnom drugostepenom organu u roku od 15 dana od dana dostavljanja.
Protiv rešenja iz stava 2. ovog člana koje je donelo ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva ili nadležni organ autonomne pokrajine, nije dozvoljena žalba, ali se u roku od 30 dana od dana dostavljanja može tužbom pokrenuti upravni spor.
Po konačnosti rešenja kojim se odbija zahtev za ozakonjenje iz razloga što objekat nije u stepenu izgrađenosti propisanoj ovim zakonom nadležni organ ga u roku od tri dana od dana donošenja rešenja dostavlja građevinskoj inspekciji.
Vlasnik objekta iz stava 1. ovog člana, po okončanju postupka ozakonjenja i upisu prava svojine na tom objektu može, u skladu sa odredbama zakona kojima se uređuje izgradnja objekta, podneti zahtev za izvođenje radova na završetku objekta, u skladu sa zakonom kojim se uređuje izgradnja objekata.
Opis stepena završenosti objekta sastavni je deo izveštaja o zatečenom stanju objekta.
Nezakonito izgrađeni objekti, izgrađeni na zemljištu nepovoljnom za građenje nisu predmet ozakonjenja u skladu sa ovim zakonom.
Kada nadležni organ utvrdi da je nezakonito izgrađeni objekat izgrađen na terenu nepovoljnom za građenje, obavestiće vlasnika objekta o toj činjenici i naložiti u roku od 30 dana dostavljanje geoloških, geodetskih, arhitektonskih i drugih relevantnih dokaza na osnovu koga se može utvrditi da je taj objekat stabilan, da ne ugrožava stabilnost terena i susedne objekte.
Ako u roku propisanim stavom 2. ovog člana vlasnik objekta dostavi dokaz na osnovu koga se može utvrditi da je taj objekat stabilan, da ne ugrožava stabilnost terena i susedne objekte, nadležni organ nastavlja postupak ozakonjenja.
U slučaju da u roku propisanim stavom 2. ovog člana vlasnik objekta ne dostavi dokaz na osnovu koga se može utvrditi da je taj objekat stabilan, da ne ugrožava stabilnost terena i susedne objekte, nadležni organ će rešenjem odbiti zahtev.
Protiv rešenja iz stava 4. ovog člana može se podneti žalba nadležnom drugostepenom organu u roku od 15 dana od dana dostavljanja.
Protiv rešenja iz stava 4. ovog člana koje je donelo ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva ili nadležni organ autonomne pokrajine, nije dozvoljena žalba, ali se u roku od 30 dana od dana dostavljanja može tužbom pokrenuti upravni spor.
Po konačnosti rešenja iz stava 4. ovog člana, nadležni organ ga dostavlja građevinskoj inspekciji u roku od tri dana od dana donošenja rešenja.
Nezakonito izgrađeni objekti ne mogu biti predmet ozakonjenja ako su izgrađeni od materijala koji ne obezbeđuje trajnost i sigurnost objekta.
Podatak iz stava 1. ovog člana sastavni je deo izveštaja o zatečenom stanju objekta.
Nadležni organ, kada utvrdi da se radi o objektu iz člana 5. stav 1. tač. 3) i 4) ovog zakona, dostavlja zahtev za davanje saglasnosti za ozakonjenje upravljaču javnog dobra, odnosno organizaciji nadležnoj za zaštitu prirodnih, odnosno kulturnih dobara.
Uz zahtev iz stava 1. ovog člana nadležni organ dostavlja podatke i spise koje poseduje u toj fazi postupka ozakonjenja.
Upravljač javnog dobra, odnosno organizacija nadležna za zaštitu prirodnih, odnosno kulturnih dobara dužna je da pisanu saglasnost ili odbijanje za davanje saglasnosti za ozakonjenje dostavi nadležnom organu u roku od 15 dana od dana dostavljanja zahteva.
Saglasnosti koje dostavljaju upravljači javnih dobara ne mogu biti u suprotnosti sa uslovima iz planskog dokumenta, niti utvrđenim urbanističkim parametrima, odnosno u suprotnosti sa opštim aktom iz člana 8. stav 3. ovog zakona.
U slučaju dostavljanja saglasnosti za ozakonjenje, nadležni organ nastavlja postupak ozakonjenja.
U slučaju da upravljač javnog dobra postupi suprotno odredbama stava 4. ovog člana, nadležni organ izdaje rešenje o ozakonjenju isključivo u skladu sa urbanističkim i drugim parametrima iz važećeg planskog dokumenta, odnosno u skladu sa opštim aktom iz člana 8. stav 3. ovog zakona.
U slučaju da upravljač javnog dobra, odnosno organizacija nadležna za zaštitu prirodnih, odnosno kulturnih dobara odbije davanje saglasnosti za ozakonjenje, nadležni organ će rešenjem odbiti zahtev.
Protiv rešenja iz stava 7. ovog člana može se podneti žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja.
Protiv rešenja iz stava 7. ovog člana koje je donelo ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva ili nadležni organ autonomne pokrajine, nije dozvoljena žalba, ali se u roku od 30 dana od dana dostavljanja može tužbom pokrenuti upravni spor.
Po konačnosti rešenja iz stava 7. ovog člana, nadležni organ ga dostavlja građevinskoj inspekciji u roku od tri dana od dana donošenja rešenja.ž
Predmet ozakonjenja može biti objekat koji se može uskladiti sa važećim planskim dokumentom u pogledu namene i spratnosti objekta, u skladu sa članom 8. st. 2. i 3. ovog zakona.
U slučaju da nadležni organ utvrdi da namena nezakonito izgrađenog objekta nije u skladu sa namenom koja je utvrđena važećim planskim dokumentom ili nije u okviru planom definisanih kompatibilnosti ili spratnost nezakonito izgrađenog objekta nije u skladu sa spratnošću propisanoj važećim planskim dokumentom ili nije u skladu sa spratnošću utvrđenoj opštim aktom iz člana 8. stav 3. ovog zakona, nadležni organ će rešenjem odbiti zahtev.
Protiv rešenja iz stava 2. ovog člana može se podneti žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja.
Protiv rešenja iz stava 2. ovog člana koje je donelo ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva ili nadležni organ autonomne pokrajine, nije dozvoljena žalba, ali se u roku od 30 dana od dana dostavljanja može tužbom pokrenuti upravni spor.
Po konačnosti rešenja iz stava 2. ovog člana, nadležni organ ga u roku od tri dana dostavlja građevinskoj inspekciji.
Nadležni organ, kao prethodno pitanje u postupku ozakonjenja, utvrđuje da li je za nezakonito izgrađeni objekat, u skladu sa ranije važeći propisima kojima je bila uređena legalizacija objekata, doneto rešenje kojim se odbija zahtev za legalizaciju, a koje je pravnosnažno u upravnom postupku.
Kada nadležni organ utvrdi ovu činjenicu, donosi rešenje kojim odbija zahtev za ozakonjenje.
Protiv rešenja iz stava 2. ovog člana može se podneti žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja.
Protiv rešenja iz stava 2. ovog člana koje je donelo ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva ili nadležni organ autonomne pokrajine, nije dozvoljena žalba, ali se u roku od 30 dana od dana dostavljanja može tužbom pokrenuti upravni spor.
Po konačnosti rešenja iz stava 2. ovog člana, nadležni organ ga u roku od tri dana dostavlja građevinskoj inspekciji.
Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog člana, ako je po pravnosnažnosti rešenja kojim se odbija zahtev za legalizaciju, promenjen planski dokument ili je zahtev odbijen iz razloga koji su ovim zakonom drugačije propisani, a povoljniji su za vlasnika nezakonito izgrađenog objekta, nadležni organ konstatuje ovu činjenicu i nastavlja postupak ozakonjenja u skladu sa ovim zakonom.
Po utvrđivanju ispunjenosti prethodnih uslova, nadležni organ obaveštava vlasnika nezakonito izgrađenog objekta da u roku od 30 dana od dana dostavljanja obaveštenja dostavi dokaz o odgovarajućem pravu, osim u slučaju da je dokaz o odgovarajućem pravu već dostavljen u postupku legalizacije bespravno izgrađenog objekta.
Vlasnik nezakonito izgrađenog objekta može, pre isteka roka iz stava 1. ovog člana, podneti zahtev za produžetak tog roka.
Ako nadležni organ utvrdi da postoje opravdani razlozi za produžetak roka iz stava 1. ovog člana (okončanje sudskog spora, pribavljanje dokaza od drugih organa i sl.), rešenjem će prekinuti postupak zbog rešavanja prethodnog pitanja.
Rešenjem iz stava 3. ovog člana obavezuje se vlasnik nezakonito izgrađenog objekta da u roku od 15 dana dostavi dokaz da je pokrenuo postupak u cilju rešavanja prethodnog pitanja.
Postupak ozakonjenja nastaviće se pošto bude konačno odlučeno o prethodnom pitanju.
Protiv rešenja iz stava 3. ovog člana dozvoljena je posebna žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja.
Ako vlasnik nezakonito izgrađenog objekta ne dostavi dokaz o odgovarajućem pravu u roku iz stava 1. ovog člana, a ne zatraži produžetak roka iz stava 2. ovog člana u propisanom roku, nadležni organ će rešenjem odbaciti zahtev.
Protiv rešenja iz stava 7. ovog člana može se podneti posebna žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja.
Protiv rešenja iz stava 7. ovog člana koji je donelo ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva ili nadležni organ autonomne pokrajine, nije dozvoljena posebna žalba, ali se u roku od 30 dana od dana dostavljanja može tužbom pokrenuti upravni spor.
Po konačnosti rešenja iz stava 7. ovog člana nadležni organ ga u roku od tri dana dostavlja građevinskoj inspekciji.
Kada nadležni organ utvrdi ispunjenost prethodnih uslova za ozakonjenje i postojanje odgovarajućeg prava u smislu ovog zakona, nastavlja postupak ozakonjenja, u smislu člana 11. stav 1. ovog zakona i obaveštava vlasnika nezakonito izgrađenog objekta da u roku od 30 dana od dana dostavljanja obaveštenja dostavi izveštaj sa elaboratom geodetskih radova, odnosno proverava da li su navedeni dokazi dostavljeni u postupku legalizacije bespravno izgrađenih objekata.
Ako vlasnik nezakonito izgrađenog objekta ne dostavi izveštaj sa elaboratom geodetskih radova u roku propisanom u stavu 1. ovog člana, nadležni organ će rešenjem odbaciti zahtev.
Protiv rešenja iz stava 2. ovog člana može se podneti posebna žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja.
Protiv rešenja iz stava 2. ovog člana koji je donelo ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva ili nadležni organ autonomne pokrajine, nije dozvoljena posebna žalba, ali se u roku od 30 dana od dana dostavljanja može tužbom pokrenuti upravni spor.
Po konačnosti rešenja iz stava 2. ovog člana nadležni organ ga u roku od tri dana dostavlja građevinskoj inspekciji.
Kada vlasnik nezakonito izgrađenog objekta dostavi izveštaj o zatečenom stanju objekta sa elaboratom geodetskih radova, odnosno drugi dokument koji je propisan ovim zakonom umesto elaborata geodetskih radova, nadležni organ utvrđuje da li su ti dokumenti izrađeni u skladu sa ovim zakonom.
Ukoliko izveštaj o zatečenom stanju objekta sa elaboratom geodetskih radova, odnosno drugi dokumenti koji su propisani ovim zakonom kao dokaz umesto izveštaja i elaborata geodetskih radova, nisu izrađeni u skladu sa ovim zakonom, nadležni organ o tome obaveštava vlasnika nezakonito izgrađenog objekta i nalaže da u roku od 60 dana dostavi traženi dokument izrađen u skladu sa ovim zakonom.
Ako vlasnik nezakonito izgrađenog objekta ne dostavi dokument iz stava 7. ovog člana u propisanom roku, nadležni organ će rešenjem odbaciti zahtev.
Protiv rešenja iz stava 8. ovog člana može se podneti posebna žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja.
Protiv rešenja iz stava 8. ovog člana koji je donelo ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva ili nadležni organ autonomne pokrajine, nije dozvoljena posebna žalba, ali se u roku od 30 dana od dana dostavljanja može tužbom pokrenuti upravni spor.
Po konačnosti rešenja iz stava 8. ovog člana nadležni organ ga u roku od tri dana dostavlja građevinskoj inspekciji.
Za sve objekte u postupku ozakonjenja plaća se taksa za ozakonjenje, pre izdavanja rešenja o ozakonjenju.
Taksa iz stava 1. ovog člana uplaćuje se u iznosu od 70% u korist jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi nezakonito izgrađeni objekat i u iznosu od 30% u korist budžeta Republike Srbije, odnosno u korist budžeta Republike Srbije u iznosu od 15% i u korist budžeta autonomne pokrajine u iznosu od 15%, ako se nezakonito izgrađeni objekat nalazi na teritoriji autonomne pokrajine.
Taksa iz stava 1. ovog člana plaća se u iznosu od 5.000 dinara za ozakonjenje porodičnog objekta ili stana, korisne površine do 100 m2, pomoćne i ekonomske objekte, proizvodne i skladišne objekte, kao i sve druge objekte i radove iz člana 145. Zakona o planiranju i izgradnji.
Odredbe stava 1. ovog člana ne odnose se na vlasnike nezakonito izgrađenog objekta koji je namenjen za stanovanje podnosioca zahteva i članova njegovog porodičnog domaćinstva, koji je lice sa invaliditetom, samohrani roditelj ili korisnik socijalne pomoći.
Za porodične stambene objekte i stanove korisne površine od 100 m2 do 200 m2, plaća se taksa za ozakonjenje u iznosu od 15.000 dinara.
Za porodične stambene objekte i stanove korisne površine od 200 m2 do 300 m2, plaća se taksa za ozakonjenje u iznosu od 20.000 dinara.
Za porodične stambene objekte korisne površine preko 300 m2, plaća se taksa za ozakonjenje u iznosu od 50.000 dinara.
Za stambene i stambeno poslovne objekte namenjene tržištu koji se sastoje od više stanova i drugih posebnih delova, korisne površine do 500 m2 i komercijalne objekte do 500 m2, plaća se taksa za ozakonjenje u iznosu od 250.000 dinara.
Za stambene i stambeno poslovne objekte namenjene tržištu koji se sastoje od više stanova i drugih posebnih delova, korisne površine od 500 m2 do 1000 m2 i komercijalne objekte od 500 m2 do 1000 m2, plaća se taksa za ozakonjenje u iznosu od 500.000 dinara.
Za stambene i stambeno poslovne objekte namenjene tržištu koji se sastoje od više stanova i drugih posebnih delova, korisne površine od 1000 m2 do 1500 m2 i komercijalne objekte od 1000 m2 do 1500 m2, plaća se taksa za ozakonjenje u iznosu od 1.000.000 dinara.
Za stambene i stambeno poslovne objekte namenjene tržištu koji se sastoje od više stanova i drugih posebnih delova, korisne površine preko 1500 m2 i komercijalne objekte preko 1500 m2 plaća se taksa za ozakonjenje u iznosu od 3.000.000 dinara.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, taksa za ozakonjenje ne plaća se za ozakonjenje objekata organa, organizacija i institucija Republike Srbije, organa i organizacija autonomnih pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, organizacija obaveznog socijalnog osiguranja, ustanova osnovanih od strane Republike Srbije, autonomnih pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, crkava i verskih zajednica, registrovanih u skladu sa zakonom kojim se uređuju crkve i verske zajednice, Crvenog krsta Srbije i diplomatsko-konzularnih predstavništava drugih država, pod uslovom uzajamnosti.
Kada nadležni organ utvrdi da postoji mogućnost ozakonjenja, obaveštava vlasnika nezakonito izgrađenog objekta da u roku od 15 dana od dana dostavljanja obaveštenja plati taksu za ozakonjenje, propisanu ovim zakonom.
Ako vlasnik nezakonito sagrađenog objekta ne dostavi dokaz o plaćenoj taksi u roku iz stava 1. ovog člana, nadležni organ će rešenjem odbaciti zahtev.
Protiv rešenja iz stava 2. ovog člana može se podneti žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja.
Protiv rešenja iz stava 2. ovog člana koji je donelo ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva ili nadležni organ autonomne pokrajine, nije dozvoljena žalba, ali se u roku od 30 dana od dana dostavljanja može tužbom pokrenuti upravni spor.
Po konačnosti rešenja iz stava 2. ovog člana nadležni organ ga u roku od tri dana dostavlja građevinskoj inspekciji.
Po dostavljanju dokaza da je plaćena taksa za ozakonjenje, nadležni organ u roku od osam dana izdaje rešenje o ozakonjenju.
Rešenje o ozakonjenju, pored podataka propisanih zakonom, obavezno sadrži i:
1) konstataciju da se tim rešenjem vrši ozakonjenje nezakonito izgrađenog objekta, dela objekta, odnosno nezakonito izvedenih radova;
2) naziv, odnosno ime i prezime vlasnika objekta kome se izdaje rešenje o ozakonjenju, sa naznakom sedišta, odnosno adrese;
3) podatke o objektu koji je predmet ozakonjenja, sa osnovnim podacima o njegovoj nameni, vrsti, gabaritu, spratnosti, neto i BRGP i oznaku lokacije na kojoj se nalazi (katastarska parcela, katastarska opština, ulica i kućni broj ako je određen, opština, odnosno grad);
4) ime, prezime i broj licence preduzetnika ili naziv privrednog društva, odnosno drugog pravnog lica, koje je izradilo izveštaj o zatečenom stanju objekta i ime, prezime i broj licence odgovornog projektanta, odnosno odgovornog izvođača radova;
5) konstataciju da je izveštaj o zatečenom stanju objekta sa elaboratom geodetskih radova sastavni deo rešenja o ozakonjenju;
6) dokaz o plaćenoj taksi za ozakonjenje.
Sastavni deo rešenja o ozakonjenju je i popis i opis objekata koji se ozakonjuju uz glavni objekat, ako postoje, kao i podatak o stepenu završenosti objekta.
Rešenje o ozakonjenju objekta koji je sagrađen u zaštitnoj zoni objekta javne namene sadrži i konstataciju da je dostavljena overena izjava vlasnika ozakonjenog objekta da se odriče prava na pokretanje sudskog spora po bilo kom osnovu u vezi sa uticajem tog javnog objekta na korišćenje ozakonjenog objekta.
Kada je predmet ozakonjenja stambena ili stambeno poslovna zgrada koja se sastoji od više posebnih fizičkih delova (stanova, poslovnog prostora, garaža i dr.) za koju se ne može utvrditi investitor, ali postoje podneti zahtevi za ozakonjenje posebnih delova u skladu sa ovim zakonom, nadležni organ donosi rešenje o ozakonjenju stambene zgrade, koje obavezno sadrži specifikaciju svih posebnih delova zgrade.
Pre donošenja rešenja iz stava 9. ovog člana, dostavlja se dokaz o odgovarajućem pravu na građevinskom zemljištu.
Po pravnosnažnosti rešenja iz stava 9. ovog člana, nadležni organ rešava po zahtevima za ozakonjenje posebnih delova zgrade.
U slučaju iz stava 9. ovog člana, taksa za ozakonjenje ne plaća se za zgradu, već se određuje i naplaćuje prilikom ozakonjenja svakog posebnog dela zgrade.
Protiv rešenja iz stava 9. ovog člana može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, a ako je rešenje donelo nadležno ministarstvo, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, može se tužbom pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostavljanja rešenja.
Pravnosnažno rešenje iz stava 9. ovog člana nadležni organ dostavlja u roku od tri dana nadležnoj građevinskoj inspekciji.
Nadležni organ vodi službenu evidenciju o pokrenutim postupcima za ozakonjenje iz svoje nadležnosti, kao i o izdatim rešenjima o ozakonjenju i objavljuje ih u elektronskom obliku, koji je dostupan za javnost na digitalnoj platformi nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka.
Nadležni organ u postupku ozakonjenja koristi evidenciju objekata koji nisu upisani u katastar nepokretnosti u cilju vođenja grafičke baze objekata u postupku ozakonjenja, vršenja nadzora i plaćanja realizacije radova i učestvuje u održavanju te evidencije.
Evidenciju objekata koji nisu upisani u katastar nepokretnosti uspostavlja i vodi organ nadležan za poslove državnog premera i katastra.
Sadržinu i način vođenja evidencija iz st. 1. i 2. ovog člana propisuje ministar nadležan za poslove građevinarstva.
Nadležni organ dužan je da spisak pokrenutih postupaka ozakonjenja i izdatih rešenja o ozakonjenju objavi na svojoj zvaničnoj internet stranici u roku od osam dana od dana sačinjavanja spiska.
Izvor: Izvodi iz propisa su preuzeti iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com.
Izvor: Sajt Vlade Republike Srbije (www.srbija.gov.rs).