U „Sl. glasniku RS“, br. 89/2021 objavljen je Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma ( u daljem tekstu: zakon).
Ovim zakonom uređuje se upotreba srpskog jezika u javnom životu i mere za zaštitu i očuvanje ćiriličkog pisma, kao matičnog pisma.
Odredbe ovog zakona ne isključuju upotrebu i jezika i pisma nacionalnih manjina istovremeno sa srpskim jezikom i ćiriličkim pismom, u skladu sa zakonom.
U smislu ovog zakona:
Srpskim jezikom smatra se standardizovani tip srpskog jezika, kao sredstvo i opšte dobro nacionalne kulture.
Matičnim pismom smatra se standardizovani tip ćirilice srpskog jezika, koja predstavlja uporište nacionalnog identiteta.
Srpski jezik i ćiriličko pismo, kao matično pismo, u skladu sa zakonom kojim se uređuje službena upotreba jezika i pisama, obavezno se upotrebljava u radu državnih organa, organa autonomnih pokrajina, gradova i opština, ustanova, privrednih društava i drugih organizacija kad vrše javna ovlašćenja, u radu javnih preduzeća i javnih službi, kao i u radu drugih organizacija kad vrše poslove utvrđene zakonom kojim se uređuje službena upotreba jezika i pisama.
U ustanovama i drugim oblicima organizovanja u oblasti obrazovanja (predškolsko, osnovno, srednje i visoko obrazovanje), obrazovno-vaspitni rad ostvaruje se na srpskom jeziku i ćiriličkom pismu, u skladu sa zakonima u oblasti obrazovanja.
Srpski jezik i ćiriličko pismo, kao matično pismo, obavezno se upotrebljava i u radu i poslovanju, odnosno obavljanju delatnosti:
1) privrednih društava i drugih oblika organizovanja koji posluju odnosno obavljaju delatnost sa većinskim učešćem javnog kapitala;
2) privrednih društava i drugih oblika organizovanja u oblasti naučnoistraživačke delatnosti koji se ne osnivaju po propisima o javnim službama a koji posluju odnosno obavljaju delatnost sa većinskim učešćem javnog kapitala;
3) profesionalnih i strukovnih udruženja koja predstavljaju svoju oblast na nacionalnom i međunarodnom nivou;
4) Javne medijske ustanove „Radio-televizija Srbije” i Javne medijske ustanove „Radio-televizija Vojvodine”, u skladu sa zakonom kojim se uređuju javni medijski servisi i ovim zakonom.
Obavezna upotreba srpskog jezika i ćiriličkog pisma, kao matičnog pisma, od strane ovih privrednih subjekata, profesionalnih i strukovnih udruženja i javnih medijskih ustanova obuhvata i pravni promet i uključuje i ispisivanje poslovnog imena odnosno naziva, sedišta, delatnosti, naziva roba i usluga, uputstava za upotrebu, informacija o svojstvima robe i usluga, garancijskih uslova, ponuda, računa (faktura) i potvrda.
Obavezna upotreba jezika i pisma u vezi privrednih subjekata, profesionalnih i strukovnih udruženja i javnih medijskih ustanova ne odnosi se na:
1) privatnu komunikaciju koja isključuje kontekst obavezne upotrebe jezika i pisma;
2) pisanje i upotrebu ličnih imena;
3) dvojezične publikacije, knjige i kompjuterske programe (osim njihovih opisa i uputstava);
4) prihvaćenu naučnu i tehničku terminologiju;
5) naučna i umetnička dela;
6) naučnu i obrazovnu delatnost škola na stranim jezicima, dvojezičkih škola, kurseva stranih jezika, u skladu sa posebnim propisima;
7) žigove i oznake geografskog porekla.
Zakonom je propisano da Vlada osniva Savet za srpski jezik, koji prati i analizira stanje u oblasti upotrebe srpskog jezika u javnom životu i sprovođenja mera radi zaštite i očuvanja ćiriličkog pisma, kao matičnog pisma i daje preporuke, predloge i stručna mišljenja radi unapređenja tog stanja.
Zakon dalje predviđa mogućnost uvođenja poreskih olakšica republičkim, pokrajinskim i poreskim propisima lokalnih samouprava za privredne i druge subjekte koji u svom poslovanju odnosno u obavljanju svoje delatnosti odluče da koriste ćiriličko pismo,
Zakonom se predviđa i obavezna upotreba logo-a na ćiriličkom pismu z amanifestacij ekoje se finansiraju ili sufinansiraju iz javnih sredstava osim za manifestacija nacionalnih manjina.
Sistem zaštite i očuvanja srpskog jezika i ćiriličkog pisma predstavlja:
1) jedinstven pristup svih nadležnih organa i organizacija očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma kao matičnog pisma;
2) zaštita srpskog jezika i ćiriličkog pisma i prenošenje budućim generacijama u izvornom obliku;
3) stvaranje neophodnih uslova za očuvanje srpskog jezika i ćiriličkog pisma i preduzimanje potrebnih mera za jačanje svesti o značaju njihovog korišćenja;
4) širenje saznanja o vrednostima srpskog jezika i ćiriličkog pisma;
5) podsticanje pravilnog izražavanja, poznavanja i pravilne upotrebe srpskog jezika i ćiriličkog pisma i
6) zaštita srpskog jezika od uticaja ideoloških i političkih pokreta na njegovu standardizaciju.
Društvena briga o zaštiti i očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma ogleda se naročito u:
1) promovisanju, očuvanju, negovanju i obaveznoj primeni norme standardnog srpskog jezika i ćiriličkog pisma,
2) očuvanju i širenju poštovanja za dijalekte u njihovoj specifičnoj funkcionalnoj upotrebi,
3) podršci proučavanju i afirmaciji srpskog pisanog nasleđa i njegovoj zaštiti od prisvajanja i falsifikovanja i
4) podršci zaštite i očuvanja srpskog jezika i ćiriličkog pisma u zemlji i inostranstvu.
Nadzor nad sprovođenjem odredaba ovog zakona vrši ministarstvo nadležno za kulturu.
Radi efikasne primene predloženih rešenja, predviđene su i novčane kazne za postupanje suprotno odredbama predloženog zakona.
Početak primene zakona odložen je za šest meseci od stupanja na snagu zakona, da bi subjekti kojima su propisane obaveze imali dovoljno vremena da svoj rad i poslovanje prilagode novim zakonskim rešenjima.
Ustav Republike Srbije (“Sl. glasnik RS”, broj 98/2006) u čl. 10. propisuje:
„U Republici Srbiji u službenoj upotrebi su srpski jezik i ćiriličko pismo.
Službena upotreba drugih jezika i pisama uređuje se zakonom, na osnovu Ustava.“
Podsećamo, obaveza upotrebe ćiriličkog pisma već je predviđena Zakonom o službenoj upotrebi jezika i pisama (“Sl. glasnik RS”, broj 45/91, 53/93, 67/93, 48/94, 101/2005, 30/2010, 47/2018 i 48/2018-isp) za državne, pokrajinske i lokalne organe vlasti, javna preduzeća i javne službe, imaoce javnih ovlašćenja i dr.
Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz pravne baze „Propis Soft“, redakcija Profi Sistem Com