Nacrt zakona o izboru predsednika Republike na samom početku dalje razrađuje odnosno precizira izborno pravo, pa predviđa da isto ima i punoletna osoba koja je delimično poslovno sposobna, ako sud u rešenju o delimičnom lišenju poslovne sposobnosti nije izričito utvrdio da je nesposobna da vrši izborno pravo. Na taj način, delimično lišenje poslovne sposobnosti, samo po sebi, ne dovodi do gubitka izbornog prava. Takvim predloženim rešenjem uklanjaju se sva ograničenja izbornog prava po osnovu intelektualnih teškoća i psihosocijalnog invaliditeta i srpsko zakonodavstvo se usklađuje sa ciljevima Konvencije UN o pravima osobama sa invaliditetom. Stoga dakle, lice delimično lišeno poslovne sposobnosti može da bira predsednika Republike i da bude birano za predsednika Republike.
Postojećim Zakonom o izboru predsednika Republike (“Sl. glasnik RS”, br. 111/2007 i 104/2009-dr.zakon) – u daljem tekstu: Zakon, u članu 2. definisano je pasivno i aktivno biračko pravo na sledeći način:
„Pravo da bira predsednika Republike i da bude biran za predsednika Republike ima svaki punoletan i poslovno sposoban državljanin Republike Srbije (u daljem tekstu: birač).“
Dalje se navodi da će osim Republičke izborne komisije i biračkih odbora, u krug organa za sprovođenje izbora biti uvrštene i izborne komisije jedinica lokalne samouprave i gradskih opština grada Beograda.
Članom 7. Zakona, definisani su organi koji sprovode izbore, pa se kaže:
„Izbore za predsednika Republike sprovode organi koji sprovode izbore za narodne poslanike.“
Nacrtom zakona se, po prvi put, predviđa shodna primena Zakona o opštem upravnom postupku (Sl. glasnik RS”, br. 18/2016 i 95/2018-aut.tumačenje) u postupcima po pojedinim pravnim sredstvima, što je, do sada, bilo uređeno Poslovnikom Republičke izborne komisije.
Redosled kandidata na listi kandidata za izbor predsednika Republike utvrđuje se prema redosledu kojim su proglašene njihove kandidature, pri čemu se precizira da se kandidature proglašavaju po redosledu kojim su predlozi kandidata ispunili uslove za proglašenje, a redosled kandidata na ponovljenom glasanju koji imaju isti broj glasova utvrđuje se prema njihovom redosledu na prvom glasanju. To znači da se ukida postojeći institut korišćenja žreba.
Članom 14. stav 3. Zakona, koji govori o listi kandidata za izbor predsednika Republike, propisano je sledeće:
„Redni broj kandidata na listi utvrđuje se žrebom, u prisustvu predstavnika predlagača kandidata.“
Uvodi se obaveza lokalnih izbornih komisija da, u roku od 72 časa od zatvaranja biračkih mesta, donesu zbirni izveštaj o rezultatima glasanja na svim biračkim mestima na njenoj teritoriji, na osnovu kojih, Republička izborna komisija, u roku od 48 časova od prijema tih izveštaja, donosi ukupan izveštaj o rezultatima izbora. Za razliku od trenutno važećeg zakona, Nacrt zakona definiše i rezultate koji treba da budu sadržani u ukupnom izveštaju.
Članom 17. Zakona, koji govori o konačnim i privremenim rezultatima izbora, propisano je sledeće:
„Republička izborna komisija zapisnički utvrđuje i objavljuje konačne rezultate izbora u “Službenom glasniku Republike Srbije” u roku od 96 sati od zatvaranja biračkih mesta.
Do objavljivanja konačnih rezultata izbora, Republička izborna komisija objavljuje privremene rezultate izbora.“
Izvor: sajt Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave (www.mduls.gov.rs)
Izvor: izvodi iz propisa preuzeti iz pravne baze „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com