Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj – u daljem tekstu: NALED, podseća da je za nešto više od tri godine funkcionisanja, putem portala Sezonski radnici, angažovano oko 60.000 sezonskih radnika u poljoprivredi. Ovaj sistem je doneo veliko finansijsko i administrativno rasterećenje za poslodavce i omogućio radnicima da ostvare prava na penzijsko i zdravstveno osiguranje, bez gubitka socijalne pomoći i brisanja sa evidencije NZS.
Zakonom o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima („Sl. glasnik RS“, broj 50/2018), su u članu 9. regulisana druga prava sezonskih radnika, gde je predviđeno sledeće:
“Sezonski radnik i poslodavac mogu da dogovore i druga prava po osnovu rada u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad.
Za vreme obavljanja poslova u skladu sa ovim zakonom, sezonski radnik se ne briše sa evidencije nezaposlenih, niti se obustavlja isplata novčane naknade za vreme privremene nezaposlenosti u skladu sa propisima o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti.
Naknada za rad ostvarena u skladu sa ovim zakonom nije od uticaja za ostvarivanje i korišćenje prava na novčanu socijalnu pomoć koja se ostvaruje u skladu sa propisima o socijalnoj zaštititi.”
Portal omogućava poslodavcima, kako fizičkim tako i pravnim licima, da angažuju, odnosno da prijave sezonske radnike u poljoprivredi na dnevnom nivou na vrlo jednostavan način. Sve je potpuno elektronski – ovaj sistem je uvezan sa relevantnim sistemima nadležnih institucija i ta prijava se može završiti za svega nekoliko minuta. Ono što se vidi po statistikama jeste da je platforma prevazišla očekivanja – za tri i po godine zabeleženo je preko 3 miliona dana angažovanja. Stoga NALED od samog početka pomaže državnim institucijama da ovaj sistem zaživi i zato nastoji da ga promoviše i približi sezonskim radnicima i poslodavcima u čitavoj Srbiji.
Najveća potražnja za sezonskim radnicima je na području AP Vojvodine. Po broju poslodavaca prednjači Novi Sad, a njega prati Sombor i Subotica. Kada je reč o starosnoj strukturi sezonaca, najzastupljenija je grupa od 45 do 60 godina. Mlađe stanovništvo je nešto manje zastupljeno, i to pretežno u kategoriji 30 – 45 godina i evidentan je manjak radne snage na terenu, te se neretko dešava da vlasnici poljoprivrednih gazdinstava angažuju radnike iz inostranstva. To je i dalje mali udeo i ne prelazi više od 1%. Stranci se putem portala Sezonski radnici mogu prijaviti pod istim uslovima kao i domaći državljani.
Zakonom o zapošljavanju stranaca (“Sl. glasnik RS”, br. 128/2014, 113/2017, 50/2018 i 31/2019) je članom 4. predviđen jednak položaj prilikom zapošljavanja stranaca, pa se kaže:
“Stranac koji se zapošljava u Republici u skladu sa ovim zakonom, ima jednaka prava i obaveze u pogledu rada, zapošljavanja i samozapošljavanja kao i državljani Republike, ako su ispunjeni uslovi u skladu sa zakonom.
Stranac se smatra nezaposlenim u skladu sa propisima o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti i ostvaruje jednaka prava kao državljani Republike ako su ispunjeni uslovi u skladu sa ovim zakonom.”
Kada je reč o samoj proceduri, stranci se mogu prijaviti uz pomoć evidencionog broja za strance koji izdaje MUP i nije potrebno da imaju klasičnu radnu dozvolu, uz poštovanje vremenskih ograničenja u pogledu boravka i rada u zemlji.
Zakonom o strancima („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018 i 31/2019), u članu 46. regulisan je privremeni boravak po osnovu zapošljavanja, gde se kaže:
“(1) Privremeni boravak po osnovu zapošljavanja, može da se odobri strancu koji ispunjava opšte uslove iz člana 43. ovog zakona i koji:
1) u skladu sa propisima kojima je uređeno zapošljavanje stranaca u Republici Srbiji kao prethodni uslov za dobijanje radne dozvole u Republici Srbiji treba da ima odobren privremeni boravak, ili
2) namerava da boravi u Republici Srbiji po osnovu zapošljavanja duže od 90 dana, a nije mu potrebna dozvola za rad u smislu propisa kojima je uređeno zapošljavanje stranaca u Republici Srbiji.
(2) Stranac koji u Republici Srbiji boravi do 90 dana u periodu od 180 dana, a koji namerava da ostvari pravo na rad u vremenu kraćem od 90 dana i za taj rad mu je u skladu sa propisima koji uređuju zapošljavanje stranaca potrebna radna dozvola, dužan je da podnese zahtev za privremeni boravak u skladu sa odredbama ovog zakona.”
Izvor: sajt Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (www.naled.rs)
Izvor: izvodi iz propisa su preuzeti iz pravne baze “Propis Soft” – Redakcija Profi Sistem Com