Efikasna socijalna zaštita i puno poštovanje prava osetljivih grupa treba da budu jedan od prioriteta javnih politika i tema stalnog usavršavanja zaposlenih u sistemu socijalne i zdravstvene zaštite, rekla je poverenica za zaštitu ravnopravnosti na otvaranju završne konferencije projekta Nemačko-srpske razvojne saradnje GIZ „Usluge socijalne zaštite za osetljive grupe“ održane u Beogradu.
Zakon o socijalnoj zaštiti („Sl. glasnik RS“, br. 24/2011 i 117/2022-OUS) kao predmet regulisanja postavlja sledeće:
„Član 1.
Ovim zakonom uređuje se delatnost socijalne zaštite, ciljevi i načela socijalne zaštite, prava i usluge socijalne zaštite, postupci za ostvarivanje prava u socijalnoj zaštiti i korišćenje usluga socijalne zaštite, prava i obaveze korisnika socijalne zaštite, osnivanje i rad ustanova socijalne zaštite, uslovi pod kojima usluge socijalne zaštite mogu pružati drugi oblici organizovanja, nadzor nad radom ustanova socijalne zaštite, inspekcijski nadzor u vršenju delatnosti socijalne zaštite, položaj stručnih radnika i stručnih saradnika u socijalnoj zaštiti, osnivanje Komore socijalne zaštite, podrška i unapređenje kvaliteta stručnog rada u sistemu socijalne zaštite, finansiranje socijalne zaštite, kao i druga pitanja od značaja za socijalnu zaštitu.“
Aktuelna situacija ukazuje na neophodnost unapređenja zaštite ljudskih prava i položaja osetljivih grupa, vodeći računa da mere koje se preduzimaju budu bolje targetirane, posebno ka određenim grupama, poput: žena sa sela, starijih, osoba sa invaliditetom, siromašnih, hroničnih ili bolesnika u terminalnim fazama bolesti, Roma i Romkinja i dece, navela je poverenica. Ona je istakla da dostupnost usluga socijalne zaštite u mnogome zavisi od okolnosti na lokalnom nivou, zbog čega je od izuzetne važnosti uspostavljanje međuopštinske saradnje kroz efikasnu ali održivu upotrebu resursa i partnerstva različitih aktera uključenih u pružanje podrške.
Poverenica je navela da sve veći broj starijih vrši pritisak na sistem socijalnog i penzionog osiguranja, kao i na zdravstvenu negu i zaštitu, a kao značajan izazov navela je i nedovoljnu podršku neformalnim negovateljima. Integrisane usluge u zajednici, poput dnevnog boravka i pomoći u kući su potencijal efikasnije rešavanje ovih problema, kao i uvođenje inovativnih i mobilnih usluga, sa posebnim akcentom na starije, decu i osobe sa invaliditetom, licima u ruralnim i nepristupačnim područjima, rekla je ona.
Na otvaranju konferencije govorili su još i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, ministarka za brigu o porodici i demografiju, ambasadorka SR Nemačke i Direktor programa dobre uprave GIZ. U radnom delu konferencije diskutovalo se o procesu deinstitucionalizacije, interaktivnom pristupu u pružanju usluga socijalne zaštite i rodno odgovornom pristupu.
Izvor: sajt Poverenika za zaštitu ravnopravnosti (www.ravnopravnost.gov.rs)
Izvor: izvod iz propisa je preuzet iz pravne baze „Propis Soft“, redakcija Profi Sistem Com