od 2010.

Javna rasprava o medijskim zakonima

Ministarstvo informisanja i telekomunikacija Vlade Republike Srbije saopštilo je da je danas održalo okrugli sto u Nišu u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o javnom informisanju i medijima i Nacrtu zakona o elektronskim medijima.

Ministar informisanja i telekomunikacija je tom prilikom istakao da se po prvi put Savet za štampu uvodi u zakon, na čemu je medijska zajednica insistirala godinama.

Prema njegovim rečima, na taj način se jasno vidi opredeljenost da se sa medijskom i novinarskom zajednicom radi na unapređenju medijske scene, i po prvi put se zakonodavna vlast, odnosno nadležni odbori Narodne skupštine Srbije i Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine, isključuju iz procesa predlaganja kandidata za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije.

Umesto te dve skupštine, kako je objasnio, predlaže se da se to poveri nezavisnim institucijama – povereniku za rodnu ravnopravnost i zaštitniku građana, dok bi jednog člana predlagalo udruženje izdavača elektronskih medija.

Ministar je naglasio da je ovo veliki iskorak ne samo u usklađivanju našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije, već i u daljoj demokratizaciji našeg društva.

Ministar je iskazao zahvalnost novinarskim i medijskim udruženjima, kao i međunarodnim partnerima – delegaciji Evropske unije, Misiji OEBS-a u Srbiji, Ambasadi Kraljevine Norveške i Fondaciji „Konrad Adenauer“, na velikom doprinosu i podršci prilikom izrade teksta nacrta zakona.

Nacrtom zakona o javnom informisanju i medijima potpunije je definisan javni interes u oblasti javnog informisanja, dok Nacrt zakona o elektronskim medijima, pored harmonizacije sa revidiranom Direktivom o audiovizuelno-medijskim uslugama iz 2018. godine i ispunjenosti pretpristupnih obaveza iz Poglavlja 10, stvara preduslove za postizanje veće nezavisnosti i profesionalnosti REM-a, a time i boljeg regulisanja tržišta elektronskih medija.

Nacrtom zakona o javnom informisanju bliže je uređen rad izdavača medija čiji su osnivači saveti nacionalnih manjina, kao i detaljno uređen postupak projektnog sufinansiranja.

Predviđeno je uspostavljanje Jedinstvenog informacionog sistema za sprovođenje i praćenje sufinansiranja projekata u oblasti javnog informisanja, što će umnogome uticati na transparentnost ovog procesa.

Pored postojećeg Registra medija, nacrtom zakona ustanovljava se i Evidencija proizvođača medijskih sadržaja.

Nacrtom zakona o elektronskim medijima posebna pažnja je posvećena zaštiti maloletnika propisivanjem sadržaja koji mogu teško naškoditi razvoju maloletnika, vremenskim ograničenjima za neprikladne sadržaje, kao i njihovom učestvovanju u programskom sadržaju.

Definisan je rijaliti program, propisano je šta je nepodesan rijaliti program za maloletnike i šta je zabranjeno prikazati u rijaliti programu. Pooštrene su i sankcije za nepoštovanje odredbi koje se odnose na zaštitu maloletnika.

U tekstu Nacrta zakona o elektronskim medijima ojačana je organizaciona, funkcionalna i finansijska nezavisnost Regulatornog tela za elektronske medije, unapređena njegova profesionalnost, kao i odgovornost prema javnosti.

Uspostavljeni su novi organi: Savet – organ odlučivanja, i direktor – organ zastupanja, kao i određeni jasni kriterijumi za izbor članova Saveta, koji su dosta pooštreni u odnosu na trenutni zakon.

Okrugli stolovi u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o javnom informisanju i medijima i Nacrtu zakona o elektronskim medijima biće organizovani u formi prezentacija i diskusija u još dva grada – 27. septembra u Novom Sadu i 4. oktobra u Kragujevcu.

Podsećamo, Zakonom o javnom informisanju i medijima („Sl. glasnik RS“, br. 83/2014, 58/2015 i 12/2016-aut.tumačenje) uređuje se način ostvarivanja slobode javnog informisanja koja posebno obuhvata slobodu prikupljanja, objavljivanja i primanja informacija, slobodu formiranja i izražavanja ideja i mišljenja, slobodu štampanja i distribucije novina i slobodu proizvodnje, pružanja i objavljivanja audio i audio-vizuelnih medijskih usluga, slobodu širenja informacija i ideja preko interneta i drugih platformi, kao i slobodu izdavanja medija i obavljanja delatnosti javnog informisanja.

Ovim zakonom uređuju se i načela javnog informisanja, javni interes u javnom informisanju, obezbeđivanje i raspodela sredstava za ostvarivanje javnog interesa, impresum, skraćeni impresum i identifikacija, javnost podataka o medijima i Registar, zaštita medijskog pluralizma, položaj urednika, novinara i predstavnika stranih medija, distribucija medija, privremeno čuvanje i uvid u medijski zapis, posebna prava i obaveze u javnom informisanju, informacije o ličnosti, sredstva i postupci pravne zaštite, nadzor nad primenom odredaba zakona, kao i kaznene odredbe.

Zakonom o elektronskim medijima („Sl. glasnik RS“, br. 83/2014, 6/2016-dr.zakon i 129/2021) uređuju se, u skladu sa međunarodnim konvencijama i standardima, organizacija i rad Regulatornog tela za elektronske medije, uslovi i način pružanja audio i audio-vizuelnih medijskih usluga, uslovi i postupak za izdavanje dozvola za pružanje audio i audio-vizuelnih medijskih usluga, kao i druga pitanja od značaja za oblast elektronskih medija.

Izvor: sajt Vlade Republike Srbije (www.srbija.gov.rs)

Izvor: Izvod iz propisa preuzet je iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.

Najnoviji tekstovi