Vlada Srbije će u narednom periodu odrediti ko će biti formalni predlagač Zakona o otvaranju tajnih dosijea, kažu za Danas u Ministarstvu pravde, naglašavajući da se izradi zakona treba pristupiti „pažljivo i detaljno“.
– Treba imati u vidu da je otvaranje dosijea i pristupanje tim podacima veoma osetljivo, stoga će biti od velike koristi smernice koje će se tokom razgovora u procesu skrininga dobijati od Evropske komisije, a tu će se koristiti i praksa drugih zemalja koje su donele sličan zakon – kažu u ovom ministarstvu.
Međutim, Vlada skoro godinu dana, odnosno od usvajanja Akcionog plana za ispunjavanje preporuka Evropske komisije, nije ništa uradila povodom donošenja zakona o otvaranju tajnih dosijea, saznaje nezvanično Danas.
Srbija je, prema pomenutom dokumentu koji je usvojen krajem prošle godine, bila dužna da do 1. septembra formira radnu grupu koja bi radila na donošenju zakona o otvaranju dosijea, ali iz Vlade juče nismo dobili odgovor na pitanje da li je radna grupa osnovana. Naime, Evropska komisija je istakla da je neophodno obrazovati interresornu radnu grupu koja će analizirati potrebu donošenja zakona i pripremiti radni tekst, sa posebnim osvrtom na pitanja dokumentacije službi bezbednosti, koja će biti predmet zakona, prava na uvid i druga prava lica na koja se podaci iz dosijea odnose, oznaku skidanja tajnosti, prava drugih lica na eventualni pristup, centralnog organa koji će u praksi sprovoditi zakon, rokovima i drugo.
„Imajući u vidu osetljivost materije navedenog zakona – pitanje ostvarivanja ljudskih prava sa jedne i interese nacionalne bezbednosti sa druge strane – kao i činjenicu da je navedena materija povezana sa nadležnošću većeg broja državnih organa, najcelishodnije rešenje je da radnu grupu obrazuje Vlada“, navodi Evropska komisija.
Podsetimo, Vladinom Uredbom iz 2001. godine na određeno vreme dosijei su bili dostupni zainteresovanima. Beogradski advokat Ivan Janković imao uvid u svoj dosije, koji, kako navodi, u Službi državne bezbednosti ima 74 dokumenta. On kaže da je dosije otvoren aprila 1981. godine, a „operativna obrada“ je obustavljena u maju 1990. godine.
– Iz dosijea sam saznao da je tokom tih deset godina moj telefon bio prisluškivan, stan ozvučen, a pošta pregledana. Stan je tajno pretresan pet puta, a jednom je pretresana soba hotela „Palisad“ na Zlatiboru, gde sam bio na savetovanju Društva sociologa Srbije. Najmanje jednom sam celog dana praćen, a tajno sam fotografisan kako večeram sa jednim engleskim novinarom kod „Dva ribara“ – navodi Janković.
Takođe, on kaže da dosije sadrži i dokument pod naslovom „Službena beleška o ličnim devijacijama Ivana Jankovića“, u kojoj se nabrajaju „poroci kojima sam odan“ i za njih navode dokazi.
– Šta je bio predmet interesovanja Službe? Kretanje, delatnost i mišljenja „anarholiberala“ (do 1983), a kasnije „građanske desnice“. Službu su zanimali moji životni planovi: povodom moje namere da konkurišem za mesto docenta na Pravnom fakultetu u Beogradu 1986, izveštaj naglašava da bi dodir sa studentima povećao moju društvenu opasnost – navodi Janković.
Predlozi zakona
U javnosti su se do sada pojavili predlozi zakona dve nevladine organizacije – Centra za antiratnu akciju i Centra za unapređivanje pravnih studija – kao i Srpskog pokreta obnove iz 2004. i 2010. godine. No, izvor našeg lista u Vladi navodi da je predlog zakona SPO-a „izuzetno loš i da ga, ukoliko se prihvati, treba doraditi kako bi se obuhvatile sve službe bezbednosti, a ne samo Bezbednosno-informativna agencija“.
Šešeljev dosije jedini objavljen
Jedini političar u Srbiji koji je objavio svoj „dosije“ iz Državne bezbednosti je vođa SRS Vojislav Šešelj. Reč je o četiri toma dokumenata, od ukupno oko 4.000 stranica, objavljenih 2010, u izdanju SRS, pod naslovom „Policijski dosije“, inače svima dostupan na jednoj od Šešeljevih internet stranica u elektronskom obliku. Mada izdavači tvrde da je Šešelj samo njemu znanim kanalima došao do ovog materijala, smatra se da je uglavnom reč o dokumentima koji su odlukom Vlade Srbije iz 2007. (u mandatu Vojislava Koštunice) dostavljeni njegovom timu za odbranu pred Haškim tribunalom, i uz obavezu da ne budu publikovani. Sadrže razne službene beleške i izveštaje jugoslovenskih i srpskih službi, počev od 1982. pa do 2003. kao i neke dokumente iz 2007. i 2008. J. L.
Izvor: Danas