Komisija za hartije od vrednosti objavila je na svom sajtu najnoviji stav u vezi sa kvalifikacijom određenih virtuelnih valuta kao digitalnih tokena.
Na sajtu je navedeno da u vezi sa pitanjima koje su se u praksi pojavila, a koja se odnose na kvalifikaciju određenih virtuelnih valuta kao digitalnih tokena, Komisija za hartije od vrednosti, polazeći od svoje nadležnosti utvrđene Zakonom o tržištu kapitala i Zakonom o digitalnoj imovini, na 108. sednici X saziva, od 28.04.2025. godine, zauzima sledeći stav:
„Prilkom ocene pravne prirode određene vrste digitalne imovine, Komisija ne polazi isključivo od naziva ili tehničke forme digitalne imovine, već prevashodno od njenog sadržaja i funkcionalnosti.
U smislu člana 2 stav 1 tačka 3 Zakona o digitalnoj imovini, digitalni tokeni predstavljaju vrstu digitalne imovine i označava bilo koje nematerijalno (nematerijalizovano) imovinsko pravo koje u digitalnoj formi predstavlja jedno ili više drugih imovinskih prava. Ovo uključuje i pravo korisnika digitalnog tokena da mu budu pružene određene usluge, odnosno bilo koju korist koja ima ekonomsku vrednost.
U dosadašnjoj regulatornoj praksi Komisije, kao i u skladu sa praksom drugih nadležnih međunarodnih tela, kao digitalni tokeni prepoznaju se različiti oblici tokenizovanih prava – uključujući prava na potraživanje, prava na učešće u dobiti, prava korišćenja određene usluge, kao i druga ugovorna ili imovinska prava.
Komisija ukazuje da se, prilikom ocene da li se određena digitalna imovina odnosno virtuelna valuta može kvalifikovati kao digitalni token, naročito razmatraju sledeći kriterijumi:
– da li imalac uživa pravno priznato pravo ili faktičku mogućnost korišenja ili sticanja ekonomske koristi u odnosu na treća lica ili izdavaoca;
–da li digitalna imovina ima elemente finansijskog, odnosno investicionoginstrumenta;
–da li se koristi isključivo kao sredstvo razmene ili ima širu funkcionalnostodnosno da li nosi još neko pravo pored prava da služi kao sredstvo razmene;
–da li postoji obaveza izdavaoca u odnosu na imaoca.
S tim u vezi, virtuelne valute koje se koriste isključivo kao sredstvo razmene (na primer Bitcoin, Litecoin i slične), bez dodatnih prava nosioca i bez dodatne funkcionalnosti, ne smatraju se digitalnim tokenima, već predstavljaju virtuelne valute u užem smislu.
Sa druge strane, digitalni tokeni koji omogućavaju učešće u dobiti, glasanje o upravljačkim pitanjima, pristup uslugama platforme ili ostvarivanje drugih prava, mogu se kvalifikovati kao digitalni tokeni, a u određenim slučajevima i kao digitalni tokeni sa karakteristikama finansijskih instrumenata, ukoliko ispunjavaju kriterijume iz Zakona o tržištu kapitala.
Komisija posebno naglašava da se u svakom pojedinačnom slučaju vrši analiza konkretnih elemenata i karakteristika digitalne imovine, te da zadržava pravo da, u zavisnosti od specifičnosti, donese odluku koja može odstupati od opštih kriterijuma, ukoliko funkcionalnost i ekonomska suština digitalne imovine to nalažu.“
Prema članu 2. Zakona o digitalnoj imovini („Sl. glasnik RS“, br. 153/2020):
– digitalna imovina, odnosno virtuelna imovina, označava digitalni zapis vrednosti koji se može digitalno kupovati, prodavati, razmenjivati ili prenositi i koji se može koristiti kao sredstvo razmene ili u svrhu ulaganja, pri čemu digitalna imovina ne uključuje digitalne zapise valuta koje su zakonsko sredstvo plaćanja i drugu finansijsku imovinu koja je uređena drugim zakonima, osim kada je drugačije uređeno ovim zakonom;
– virtuelna valuta je vrsta digitalne imovine koju nije izdala i za čiju vrednost ne garantuje centralna banka, niti drugi organ javne vlasti, koja nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja i nema pravni status novca ili valute, ali je fizička ili pravna lica prihvataju kao sredstvo razmene i može se kupovati, prodavati, razmenjivati, prenositi i čuvati elektronski;
– digitalni token je vrsta digitalne imovine i označava bilo koje nematerijalno imovinsko pravo koje u digitalnoj formi predstavlja jedno ili više drugih imovinskih prava, što može uključivati i pravo korisnika digitalnog tokena da mu budu pružene određene usluge.
Izvor: Sajt Komisije za hartije od vrednosti (www.sec.gov.rs).
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.