Ministarstvo pravde Vlade Republike Srbije saopštilo je da se tom ministarstvu obratilo novinarsko udruženje, ali i veći broj novinara, u vezi sa presudom kojom je novinaru izrečena novčana kazna i zabrana obavljanja profesije.
Ministarstvo se, kao i uvek, uzdržava od komentarisanja pojedinačnih sudskih odluka, ali ističe nekoliko ključnih principa od značaja za vladavinu prava, imajući u vidu da je Srbija potpisnica Evropske konvencije o ljudskim pravima i obavezuje je praksa Evropskog suda za ljudska prava.
Sloboda izražavanja i sloboda medija predstavljaju temelj demokratskog društva. Podsećamo i na odredbe Ustava Republike Srbije (“Sl. glasnik RS”, broj 98/2006, 115/2021-Amandmani i 16/2022), kojim su garantovane slobode medija:
„Sloboda medija
Član 50.
Svako je slobodan da bez odobrenja, na način predviđen zakonom, osniva novine i druga sredstva javnog obaveštavanja.
Televizijske i radio-stanice osnivaju se u skladu sa zakonom.
U Republici Srbiji nema cenzure. Nadležni sud može sprečiti širenje informacija i ideja putem sredstava javnog obaveštavanja samo ako je to u demokratskom društvu neophodno radi sprečavanja pozivanja na nasilno rušenje Ustavom utvrđenog poretka ili narušavanje teritorijalnog integriteta Republike Srbije, sprečavanja propagiranja rata ili podstrekavanja na neposredno nasilje ili radi sprečavanja zagovaranja rasne, nacionalne ili verske mržnje, kojim se podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje.
Ostvarivanje prava na ispravku neistinite, nepotpune ili netačno prenete informacije kojom je povređeno nečije pravo ili interes i prava na odgovor na objavljenu informaciju uređuje se zakonom.“
Evropski sud za ljudska prava u svojim presudama jasno naglašava da su mediji „čuvari javnog interesa i obezbeđuju učešće javnostiˮ i da se sve mere koje utiču na njihov rad moraju primenjivati samo kada je to nužno i proporcionalno.
Praksa ovog evropskog suda posebno ukazuje na to da izricanje visokih novčanih kazni novinarima nije prihvatljivo i to potvrđuje u presudi Freitas Rangel protiv Portugalije, navodeći da su „predmetni iznosi bili nesrazmerni bilo kakvoj potencijalnoj štetiˮ, kao i da „sankcije ove oštrine mogu imati negativan uticaj na ostvarivanje slobode izražavanjaˮ.
Kada je u pitanju zabrana obavljanja novinarske profesije, ovaj sud u svojoj dobro ustaljenoj praksi ističe da je to izuzetno teška i u pravilu nesrazmerna mera.
Tu svoju praksu potvrđuje u presudi Cumpana i Mazare protiv Rumunije: „Sud smatra da su zabranom podnosiocima predstavke da rade kao novinari, bez obzira na to što je zabrana vremenski ograničena, domaći sudovi prekršili princip da štampa mora biti u stanju da obavlja svoju ulogu u demokratskom društvuˮ.
Ministarstvo će, u okviru svoje nadležnosti, nastaviti da analizira i putem zakonskih izmena radi na unapređenju pravnog okvira Republike Srbije koji se odnosi na zaštitu slobode izražavanja, ali i profesionalni integritet sudija.
Srbija je čvrsto posvećena očuvanju nezavisnosti sudstva, zaštiti prava svakog građanina i obezbeđivanju uslova u kojima novinari mogu slobodno obavljati svoju ulogu u demokratskom društvu, navodi se u saopštenju.
Izvor: sajt Vlade Republike Srbije (www.srbija.gov.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.