Prva baza socijalnih preduzeća biće uskoro javno dostupna i lako pretraživa, a cilj je da na jednom mestu objedini sve relevantne informacije – gde se ova preduzeća nalaze, čime se bave, koga zapošljavaju, kakav društveni uticaj ostvaruju i koje su njihove ključne potrebe. To je saopšteno tokom posete socijalnim preduzećima u Šapcu i Bogatiću u okviru kampanje „Socijalno preduzetništvo – šansa za sve(t)“, koju organizuje NALED.
Kampanja treba da doprinese afirmaciji i jačanju ovog sektora, a deo je projekta „Efikasnije javne nabavke i održivi lanci snabdevanja za dobru upravu“, koji NALED sprovodi uz podršku Vlade Švedske.
Podsećamo da su čl. 37. Zakona o javnim nabavkama („Sl. glasnik RS“, br. 91/2019 i 92/2023), propisane rezervisane nabavke između ostalog i za soc. preduzetništvo:
“Naručilac može da rezerviše pravo učešća u postupku javne nabavke za:
1) privredne subjekte čiji je osnovni cilj profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba sa invaliditetom koji su organizovani u skladu sa zakonom kojim se uređuje profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba sa invaliditetom;
2) privredne subjekte čiji je osnovni cilj društvena i profesionalna integracija lica u nepovoljnom položaju koji su organizovani u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalno preduzetništvo.
Lica u nepovoljnom položaju, u smislu stava 1. tačka 2) ovog člana, su teže zapošljiva lica, radno sposobna lica koja ostvaruju prava ili usluge u skladu sa propisima o socijalnoj zaštiti i ostala teže zapošljiva lica iz posebno osetljivih kategorija.
Naručilac može da predvidi da se ugovor o javnoj nabavci izvršava u okviru programa zaštitnog zapošljavanja.
U slučaju iz st. 1. i 3. ovog člana, najmanje 50% zaposlenih lica u tim privrednim subjektima ili u okviru programa zaštitnog zapošljavanja čine osobe s invaliditetom ili lica u nepovoljnom položaju.
Naručilac je dužan da u javnom pozivu navede da se u slučaju javne nabavke iz st. 1. i 3. ovog člana sprovodi rezervisana javna nabavka.
Privredni subjekt iz st. 1. i 3. ovog člana mora da dokaže naručiocu da ispunjava uslove iz stava 4. ovoga člana upisom u odgovarajući registar, potvrdom nadležnog organa ili na drugi odgovarajući način.
Svi učesnici u zajedničkoj ponudi i svi podizvođači moraju da budu subjekti iz st. 1. i 3. ovog člana.
Ako se zaključuje ugovor o javnoj nabavci dobara, odredbe ovog člana primenjuju se pod uslovom da ponuđena dobra proizvode subjekti iz st. 1. i 3. ovog člana.
Naručilac je obavezan da vrši kontrolu izvršenja ugovora o javnoj nabavci u skladu sa uslovima određenim u dokumentaciji o nabavci i izabranom ponudom.”
– Tokom svog rada posetila sam brojna socijalna preduzeća u Švedskoj i veliko mi je zadovoljstvo da vidim šta je sve Šabac postigao i koliko je napredovao u ovoj oblasti. Moramo nastaviti da jačamo socijalnu inkluziju, jer osobe iz osetljivih grupa treba da budu u potpunosti uključene u svakodnevni život zajednice – rekla ambasadorka Kraljevine Švedske u Srbiji.
Gradonačelnik Šapca izjavio je da je nedavno rangiranje Šapca među najboljim gradovima za život u Srbiji potvrda dugogodišnje posvećenosti grada unapređenju kvaliteta života svih građana.
– Jedan od ključnih razloga za ovako visoku poziciju leži u snažnoj podršci socijalnim preduzećima, kao i činjenici da grad izdvaja čak 7% budžeta za socijalnu zaštitu. Naša vizija je da Šabac bude grad jednakih šansi, gde svako ima priliku da ostvari svoj potencijal u punoj meri – naveo je.
Izvršna direktorka NALED-a objasnila je da iako je trenutno tek dvadesetak socijalnih preduzeća upisalo status u APR-u, procene su da ih ima neuporedivo više, ali da svoj status još uvek nisu upisali, jer bi time dobili samo nove obaveze.
– Zato se zalažemo i za usvajanje Programa razvoja socijalnog preduzetništva, odnosno konkretnih mera podrške i podsticaja koji bi pomogli da se socijalna preduzeća formalizuju. Šabac predstavlja primer dobre prakse i lokalne samouprave koja podržava sektor solidarne ekonomije, zbog čega smo izabrali da upravo iz ovog grada najavimo dalje aktivnosti. Naša uloga je da povezujemo socijalna preduzeća, lokalne samouprave i odgovornu privredu na zadatku integracije osetljivih grupa – rekla je.
Saradnja sa lokalnom samoupravom ključna za održivost njihovih usluga, ali da je važan i širi ekosistem – podrška kompanija i organizacija poput NALED-a i Smart Kolektiva, koje doprinose razvoju sektora socijalnog preduzetništva.
– Avlija održivog razvoja je dobar primer kako ova preduzeća mogu biti tržišno konkurentna i održiva. Spojili smo socijalnu zaštitu i preduzetništvo i omogućili da lica sa razvojnim poteškoćama imaju priliku da produktivno provedu dan i da svojim dostojanstvenim radom naprave proizvod koji je na kraju dana moguće prodati, što jeste cilj svakog preduzetničkog poduhvata – zaključio je.
Izvor: sajt Naleda (www.naled.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.