Ministarka bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužena za koordinaciju aktivnosti u oblasti rodne ravnopravnosti, sprečavanja nasilja nad ženama i političkog i ekonomskog osnaživanja žena u tehničkom mandatu učestvovala je na konferenciji „Romski ženski aktivizam u zaštiti romskih devojaka i devojčica od nasilja uzrokovanog dečjim brakovimaˮ.
Konferencija je posvećena unapređenju zaštite romskih devojčica i jačanju uloge romskih ženskih organizacija u prevenciji i suzbijanju dečjih brakova.
Prema dostupnim podacima, u romskoj populaciji 56 odsto žena stupilo je u brak pre punoletstva, dok je taj procenat u opštoj populaciji oko šest odsto.
Posebno zabrinjava podatak da se tokom 2023. i 2024. godine porodilo oko 3.500 maloletnica.
Ona je istakla da dečji brakovi predstavljaju oblik nasilja nad decom i da je neophodno napustiti praksu njihovog opravdavanja pozivanjem na kulturu i običaje.
Ministarka je naglasila da se ova pojava mora nazvati pravim imenom – nasiljem nad devojčicama, kao i da posebno zabrinjava visok stepen tolerancije prema dečjim brakovima, uz obrazloženje da su oni deo kulture i običaja romske zajednice.
Ona je poručila da nijedna devojčica ne sme da bude lišena prava na detinjstvo, obrazovanje i mogućnost da samostalno odlučuje o svom životu.
Takođe je ukazala na to da je jedan od ključnih preduslova za prevenciju dečjih brakova ostanak devojčica što duže u sistemu obrazovanja, jer se time stvaraju bolje pretpostavke za njihovu buduću ekonomsku samostalnost i donošenje odluka koje se tiču njihovog života.
Prema njenim rečima, svako dete mora imati pravo da odrasta bez nasilja i pritiska da prerano preuzme uloge odraslih.
Ministarka je napomenula da Srbija ide u susret izmenama zakonskog okvira kojima će dečji brakovi biti nedvosmisleno sankcionisani, ali da promena zakona mora biti praćena snažnijim radom institucija na lokalnom nivou.
Ona je navela da je neophodna bolja povezanost svih sistema koji mogu da prepoznaju dete u riziku i blagovremeno reaguju kako bi se sprečilo da devojčice budu izložene nasilju i posledicama dečjih brakova.
Prema odredbi člana 23 Porodičnog zakona (“Sl. glasnik RS”, br. 18/2005, 72/2011 – dr. zakon i 6/2015):
Maloletstvo
Član 23
(1)Brak ne može sklopiti lice koje nije navršilo 18. godinu života.
(2)Sud može, iz opravdanih razloga, dozvoliti sklapanje braka maloletnom licu koje je navršilo 16. godinu života, a dostiglo je telesnu i duševnu zrelost potrebnu za vršenje prava i dužnosti u braku.
Propisana je i inkriminacija nepoštovanja ove odredbe Porodičnog zakona i to u Krivičnom zakoniku (“Sl. glasnik RS”, br. 85/2005, 88/2005 – ispr., 107/2005 – ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016, 35/2019, 94/2024 i 63/2026), propisivanje krivičnog dela Vanbračna zajednica sa maloletnim licime, koje delo je definisano na sledeći način:
Vanbračna zajednica sa maloletnikom
Član 190
(1) Punoletno lice koje živi u vanbračnoj zajednici sa maloletnikom,
kazniće se zatvorom do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se i roditelj, usvojilac ili staralac koji maloletniku omogući da živi u vanbračnoj zajednici sa punoletnim licem ili ga na to navede.
(3) Ako je delo iz stava 2. ovog člana učinjeno iz koristoljublja,
učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina.
(4) Ako se brak zaključi, gonjenje se neće preduzeti, a ako je preduzeto, obustaviće se.
Izvor: Sajt Vlade Republike Srbije (www.srbija.gov.rs).
Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz pravne baze Propis Soft, redakcija Profi Sistem Com