Dečiji dodatak u Srbiji primi mesečno u proseku 205.000 korisnika za oko 390.000 dece. Međutim, problem je što većina siromašnih domaćinstava, koja ima pravo na tu vrstu nadoknade, ne uspeva da ga ostvari. Analiza \”Finansijska podrška porodicama sa decom\”, koju su uradili Udruženje Roditelj i Mreža organizacija za decu Srbije pokazuje da od svih onih koji imaju pravo na dečiji dodatak samo 40,6 odsto njih ga i prima, dok 59,4 odsto ne prima. U praksi to znači da troje od petoro dece koja imaju pravo na dodatak ne ostvaruje ga.Roditelji se najčešće žale na preobimnu dokumentaciju, kriterijume za dobijanje dečijeg dodatka, nizak cenzus, ali i na sam iznos koji ne može da zadovolji najosnovnije potrebe za dete.
– Većina roditelja odustaje zbog obimne procedure, iako ima pravo na dodatak. Potrebno je najmanje dve nedelje za prikupljanje dokumenta. Mnogo bi efikasnije bilo kada bi državne službe to radile po službenoj dužnosti, pa roditelji ne bi morali da izigravaju kurire od službe do službe. Posebno je apsurdno da porodice koje ostvare pravo na novčanu socijalnu pomoć, moraju da prikupljaju ponovo dokumentaciju i za dobijanje dečijeg dodatka, kaže za Danas Dragana Soćanin, predsednica Udruženja \”Roditelj\”. Ona smatra da bi država trebalo da podigne cenzus za ostvarivanje prava, kao i sam iznos dečijeg dodatka, koji je u januaru bio 2.449,38dinara, a za samohrane roditelje, hranitelje, staratelje i roditelje deteta sa smetnjama u razvoju 3.184,17 dinara.
Oni kojima je dodatak neophodan, kaže Soćanin, često ne mogu da ga ostvare, jer njihova primanja na papiru i u praksi nisu ista.
– Dešava se da samohrana majka ima rešenje o alimentaciji za dete, ali je u stvari ne prima. Najbolje bi bilo kada bi država takvim roditeljima isplaćivala alimentaciju iz budžeta, a dužnike jurila, kao i za sve druge dažbine. Bilo je slučajeva kada se roditelji žale što ne mogu da ostvare pravo na dečiji dodatak samo zbog toga što imaju u vlasništvu neku zemlju, a pri tom se radi o neobradivoj površini od koje nemaju nikakve prihode. Zatim, nije u redu da porodice sa više od četvoro dece ne mogu da primaju dodatak za decu rođenu nakon četvrtog deteta, već da to pravo treba proširiti na svu decu ili za četvoro bez obzira na red rođenja, navodi sagovornica Danasa neke od situacija sa kojima se susreću. Neinformisanost roditelja je takođe jedan od razloga zbog čega se ne odlučuju da ostvare ovo pravo.
U Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalne politike svesni su manjkavosti sistema, ali drugog rešenja za sada nema.
– Možda je preobimna dokumentacija, ali svaki od tih papira služi da bi se dokazao status korisnika. Dešava se, ne tako često, da ljudi izigravaju propise pa prikrivaju svoj status ne bi li dobili dečiji dodatak. Biće mnogo bolje kada se državne institucije umreže i kada budemo mogli direktno da uđemo u bazu podataka o katastarskim prihodima ili zdravstvenom osiguranju korisnika. Za sada je ovako – kaže za Danas Predrag Petrović, šef odseka u sektoru za Brigu o porodici i socijalnoj zaštiti u tom ministarstvu. On takođe smatra da bi visina dečijeg dodatka mogla da bude veća, ali kako kaže, i taj mali iznos državu godišnje staje oko 11,5 milijardi dinara, koliko je bilo 2012. godine. Samo u decembru prošle godine za dečiji dodatak isplaćeno je nešto više od 960 miliona dinara. Toga meseca na evidenciji je bilo 201.272 korisnika u celoj Srbiji koji su primali dodatak za 378.363 dece. Petrović je podsetio da je država ranijih godina znala pred početak školske godine da duplira iznos dečijeg dodatka, kako bi se pomoglo roditeljima oko izdataka, ali da je zbog krize poslednjih pet godina to neizvodljivo.
– Ako se bude menjao sistem prava za dečiji dodatak, treba videti šta naš budžet može da podnese, da li povećati iznos dodatka a smanjiti broj korisnika, ili obrnuto, dodaje Petrović i ističe da je dečiji dodatak mera socijalne, a ne populacione politike.
U Beogradu oko 16.000 korisnika
Radomir Janić, pomoćnik sekretara za socijalnu zaštitu Beograda, kaže za Danas da u prestonici u proseku mesečno pravo na dečiji dodatak ostvari 15.999 korisnika za 32.166 dece. Građani Beograda u Sekretarijatu za socijalnu zaštitu, u Ulici 27.marta 43-45. mogu podneti zahtev svakog radnog dana od osam do 17 sati.Zahtevi koji imaju kompletnu dokumentaciju rešavaju se u roku do30dana, dok se korisnici prava sa zahtevima koji nemaju potpunu dokumentaciju pozivaju da izvrše dopunu i takvi zahtevi se rešavaju u roku do 60 dana.
Ko ima pravo na dodatak
Na ostvarivanje prava od uticaja su prihodi ostvareni u tri meseca pre podnošenja zahteva, a koji za zahteve podnete u januaru 2013. godine ne mogu biti veći od 7730,28 dinara po članu domaćinstva, a za samohrane roditelje, hranitelje, staratelje i roditelje deteta sa smetnjama u razvoju od 9276,34 dinara po članu domaćinstva. Cenzus za dobijanje dečijeg dodatka usklađuje se jednom mesečno, a iznos dodatka koriguje se u skladu sa indeksom potrošačkih cena dva puta godišnje i to 1. aprila i 1. oktobra. Pravo traje godinu dana, nakon čega se obnavlja, ali se tada ne prilažu ponovo sva dokumentacija, već samo prihod porodice u prethodna tri meseca pre podnošenja zahteva, ukoliko nije došlo do bitnih promena od značaja za ostvarivanje prava (rođenje novog deteta i sl.) .
Potrebna dokumenta
Uz zahtev za priznavanje prava na dečiji dodatak podnosilac zahteva prilaže:izvode iz matične knjige rođenih za svu decu u porodici, Uverenje da je državljanin Republike Srbije, fotokopije ličnih karataodraslih članova domaćinstva, a za decu prijave prebivališta, fotokopiju svoje overene zdravstvene knjižice, potvrdu o prihodima u tri meseca koja prethode mesecu podnošenja zahtevaza svakog člana zajedničkog domaćinstva koji ostvaruje prihode, potvrdu o katastarskim prihodima u prethodnoj godini za svakog člana zajedničkog domaćinstva iz mesta rođenja i stanovanja, poresko uverenje za svakog člana zajedničkog domaćinstva iz mesta rođenja i stanovanja, potvrdu o svojstvu redovnog učenika za decu školskog uzrasta, dokaze o činjenicama u vezi s nepokretnosti, kao i stambenog prostora, dokaze o statusu hranitelja, staratelja, samohranog roditelja…fotokopiju kartice tekućeg računaPoštanske štedionice(obe strane).
Budžet za decu oko 40 milijardi dinara
Za isplatu dečijih i roditeljskih dodataka, kao i porodiljskog bolovanja prošle godine iz budžeta Republike Srbije isplaćeno je oko 40 milijardi dinara, koliko bi trebalo i ove godine da bude utrošeno za iste namene. Za dečiji dodatak prošle godine je utrošeno 11,5 milijardi dinara, za roditeljski šest milijardi, a za porodiljska bolovanja i odsustva zbog nege deteta 23 milijarde dinara.
Izvor: Danas