Počinioci imovinskih delikata, razbojništava i krađa, u velikom broju slučajeva su zavisnici od narkotika
Policajac Slobodan Cvetić podlegao je teškim povredama zadobijenim u pokušaju da spreči pljačku Komercijalne banke u Beogradu. Metak u glavu ispalio mu je dvadesetčetvorogodišnji razbojnik, sa dosijeom od 26 krivičnih dela i tri sudske presude. U pokušaju pljačke banke povređeni su i građanin koji je pozvao policiju i još jedan policajac.
Dan kasnije, petorica mladića, od kojih četvorica jedva punoletnih i jedan maloletnik, fizički su napala policajca Mileta Janjetovića (22) i nanela mu povrede po glavi. Počinioci su odranije poznati policiji i osuđivani su za najteža krivična dela – ubistva, silovanja, razbojništva i krađe.
Ubica policajca smejao se prilikom hapšenja, a njegova rečenica koju je izgovorio neposredno pošto su mu stavljene lisice „pucao bih još, da sam imao metaka” – dugo će se pamtiti. Brutalnost i hladnokrvnost, kao i činjenica da počinilac ima manje godina nego broj krivičnih dela u dosijeu, zaprepastili su građane Srbije.
Raspoloživi policijski podaci svedoče da su počinioci imovinskih delikata, razbojništava i krađa, u velikom broju slučajeva zavisnici od narkotika. Upravo to ih čini posebno brutalnim i agresivnim. Takođe, prekomerna upotreba nasilja prilikom izvršenja krivičnih dela karakteristična je za osobe starosti do 25 godina.
Zlatko Nikolić, viši naučni saradnik u Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja smatra da je reč o osobama koje porodica i društvo nisu pripremile za život.
– Poražavajuće je što sve više ima takvih osoba. To su ljudi bez osećaja i empatije za druge ljude. Oni su hladnokrvni i misle da ako im nešto pripada, kao recimo ta vreća novca, to moraju da dobiju po svaku cenu. Pa makar i pucali policajcu u glavu. Te osobe stalno ponavljaju iste greške. Sa druge strane, upravo zbog te njihove okrutnosti i hladnokrvnosti nama se čini da smo svi ugroženi – ocenjuje Nikolić.
Proteklih dana postavljeno je pitanje, zbog čega ovakvi nasilnici koji su višestruko osuđivani i u krivičnim dosijeima imaju na desetine krivičnih dela, slobodno šetaju ulicom i kako je moguće da nisu u zatvoru. U tom smislu direktor i ministar policije apelovali su na pravosudne organe da se ovakvi postupci što više i što teže sankcionišu.
Za krivično delo razbojništva, zakon propisuje zatvorsku kaznu od dve do 10 godina. Takođe, ako vrednost oduzetih stvari prelazi iznos od 1,5 miliona dinara, učinilac će biti kažnjen zatvorom od tri do petnaest godina, a ako ga je počinilo više osoba i nekome naneta teška povreda, predviđena je kazna od tri do 15 godina zatvora. Za razbojništvo čija vrednost ukradenih stvari ne prelazi 10.000 dinara, predviđena je kazna do tri godine zatvora.
Za počinioca krađe zakon je predvideo kaznu zatvora od jedne do osam godina, osim u slučaju kada vrednost ukradenih stvari prelazi 1,5 miliona dinara za šta je previđena kazna od dve do 10 godina.
Za nanošenje teških povreda predviđena kazna je od šest meseci do pet godina zatvora, osim u slučaju da je nečije telo unakaženo ili je povreda opasna po život, kad je predviđena kazna od jedne do osam godina zatvora. Takođe, ako je usled nanošenja teške povrede nastupila smrt, učinilac će biti kažnjen zatvorom od dve do 12 godina.
Izvor: www.politika.rs