Da bi shvatili postavljeno pitanje pasivne legitimacije poljoprivredog gazdinstva u privrednim sporovima i da li može biti aktivni, odnosno ili pasivni subjekt u krivičnim delima protiv privrede, moramo prvo da definišemo šta je to poljoprivredno gazdinstvo.
Definisiju nalazimo u odredbi čl.2.st.1.tač.4. Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju (“Sl. glasnik RS”, br. 41/2009, 10/2013 – dr. zakon, 101/2016, 67/2021 – dr. zakon i 114/2021).
Prema toj interpretativnoj odredbi:
-poljoprivredno gazdinstvo jeste proizvodna jedinica na kojoj privredno društvo, zemljoradnička zadruga, ustanova ili drugo pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice – poljoprivrednik obavlja poljoprivrednu proizvodnju, odnosno obavlja preradu poljoprivrednih proizvoda, odnosno obavlja druge nepoljoprivredne aktivnosti (ruralni turizam, stari zanati i sl.);
Ova definicija ne daje gazdinstvu svojstvo pravnog lia, već određuje da poljoprivredno gazdinstvo može biti proizvodna jedinica nekog već postojećeg privrednog društva, zemljoradničke zadruge, ustanove ili drugog pravnog lica, preduzetnika ili fizičkog lica.
Upis u registar poljoprivrednog gazdinstva iz čl.20. Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju poljoprivrednom gazdinstvu ne daje svojstvo pravnog lica ni poljoprivredniku svojstvo preduzetnika u smislu čl.83.st.3. Zakona o privrednim društvima (“Sl. glasnik RS”, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon, 5/2015, 44/2018, 95/2018, 91/2019 i 109/2021), prema kom članu:
Preduzetnik je poslovno sposobno fizičko lice koje obavlja delatnost u cilju ostvarivanja prihoda i koje je kao takvo registrovano u skladu sa zakonom o registraciji.
Fizičko lice upisano u poseban registar, koje obavlja delatnost slobodne profesije, uređenu posebnim propisom, smatra se preduzetnikom u smislu ovog zakona ako je tim propisom to određeno.
Individualni poljoprivrednik nije preduzetnik u smislu ovog zakona, osim ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno.
Kako posebnim zakonom poljoprivrednom gazdinstvu nije dato svojstvo pravnog lica, niti se poljoprivrednik smatra preduzetnikom, isključena je nadležnost privrednog suda propisana čl.25. Zakona o uređenju sudova (“Sl. glasnik RS”, br. 116/2008, 104/2009, 101/2010, 31/2011 – dr. zakon, 78/2011 – dr. zakon, 101/2011, 101/2013, 106/2015, 40/2015 – dr. zakon, 13/2016, 108/2016, 113/2017, 65/2018 – odluka US, 87/2018 i 88/2018 – odluka US), jer se ne radi o sporu privrednih subjekata , niti pravnih lica u okviru delatnosti privrednog subjekta.
Prema tom članu:
Privredni sud u prvom stepenu sudi:
1. u sporovima između domaćih i stranih privrednih društava, preduzeća, zadruga i preduzetnika i njihovih asocijacija (privredni subjekti), u sporovima koji nastanu između privrednih subjekata i drugih pravnih lica u obavljanju delatnosti privrednih subjekata, kao i kad je u navedenim sporovima jedna od stranaka fizičko lice ako je sa strankom u odnosu materijalnog suparničarstva;
2. u sporovima o autorskim i srodnim pravima i zaštiti i upotrebi pronalazaka, industrijskog dizajna, modela, uzoraka, žigova, oznaka geografskog porekla, topografije integrisanih kola, odnosno topografije poluprovodničkih proizvoda i oplemenjivača biljnih sorti koji nastanu između subjekata iz tačke 1. ovog stava; u sporovima povodom izvršenja i obezbeđenja iz nadležnosti privrednih sudova, a u sporovima povodom odluka izabranih sudova samo kad su donete u sporovima iz tačke 1. ovog stava;
3. u sporovima koji proizlaze iz primene Zakona o privrednim društvima ili primene drugih propisa o organizaciji i statusu privrednih subjekata, kao i u sporovima o primeni propisa o privatizaciji i hartijama od vrednosti;
4. u sporovima o stranim ulaganjima; o brodovima i vazduhoplovima, plovidbi na moru i unutrašnjim vodama i sporovima u kojima se primenjuju plovidbeno i vazduhoplovno pravo, izuzev sporova o prevozu putnika; o zaštiti firme; povodom upisa u sudski registar; povodom reorganizacije, sudske i dobrovoljne likvidacije i stečaja osim sporova za utvrđenje postojanja zasnivanja i prestanka radnog odnosa koji su pokrenuti pre otvaranja stečaja.
Privredni sud u prvom stepenu vodi postupak za upis u sudski registar pravnih lica i drugih subjekata, ako za to nije nadležan drugi organ; vodi postupak stečaja i reorganizacije; određuje i sprovodi izvršenje na osnovu izvršnih i verodostojnih isprava kada se odnose na lica iz stava 1. tačka 1. ovog člana, određuje i sprovodi izvršenje i obezbeđenje odluka privrednih sudova, a odluka izabranih sudova samo kad su donete u sporovima iz stava 1. tačka 1. ovog člana; odlučuje o priznanju i izvršenju stranih sudskih i arbitražnih odluka donetih u sporovima iz stava 1. tačka 1. ovog člana; određuje i sprovodi izvršenje i obezbeđenje na brodovima i vazduhoplovima; vodi vanparnične postupke koji proizlaze iz primene Zakona o privrednim društvima.
Privredni sud u prvom stepenu odlučuje o privrednim prestupima i s tim u vezi o prestanku zaštitne mere ili pravne posledice osude.
Privredni sud pruža međunarodnu pravnu pomoć za pitanja iz svoje nadležnosti i vrši i druge poslove određene zakonom.
Zakonom se može predvideti da u određenim vrstama pravnih stvari postupa samo određeni privredni sud.
Pored navedene dileme, postavlja se pitanje da li poljoprivredno gazdinstvo, koje nije pravno lice, može biti učinilac ili pasivni subjekt krivičnih dela protiv privrede. Tu se pre svega misli na krivično delo Prevara u obavljanju privredne delatnosti iz čl.223. KZ, Pronevera u obavljanju privredne delatnosti iz čl.224. KZ, Zloupotreba poverenja u obavljanju privredne delatnosti iz čl.224a. KZ.
Da bi rešili ovu dilemu, moramo poći od definicije ovih krivičnih dela datih u odredbama čl.223-224a Krivičnog zakonika (“Sl. glasnik RS”, br. 85/2005, 88/2005 – ispr., 107/2005 – ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019).
Prevara u obavljanju privredne delatnosti
(1) Ko u obavljanju privredne delatnosti, u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da nešto učini ili ne učini na štetu imovine subjekta privrednog poslovanja za koje ili u kojem radi ili drugog pravnog lica,
kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili je naneta šteta koja prelazi iznos od četristopedeset hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili je naneta šteta koja prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina i novčanom kaznom.
Pronevera u obavljanju privredne delatnosti
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji novac, hartije od vrednosti ili druge pokretne stvari koje su mu poverene na radu u subjektu privrednog poslovanja,
kazniće se zatvorom od tri meseca do pet godina.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi četristopedeset hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od dve do dvanaest godina.
Zloupotreba poverenja u obavljanju privredne delatnosti
(1) Ko u nameri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, prouzrokuje imovinsku štetu subjektu privrednog poslovanja čije imovinske interese zastupa ili o čijoj imovini se stara,
kazniće se zatvorom do tri godine.
(2) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi četristopedeset hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Ako je delom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta u iznosu koji prelazi milion i petsto hiljada dinara,
učinilac će se kazniti zatvorom od dve do deset godina.
Iz datih definicija ovih krivičnih dela može se zaključiti da njihov izvršilac može biti uglavnom lice koje radi u subjektu privrednog poslovanja ili radi za njega, što znači izvršilac ne može biti bilo koje lice.
Takođe, za oštećenog-pasivnog subjekta traži se da je privredni subjekt, subjekt privrednog poslovanja, drugo pravno lice, što poljoprivredno gazdinstvo svakako to nije, te stoga i ne može biti pasivni subjekt.
Izvor: Izvod iz propisa je preuzet iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com.