Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti doneo je novu odluku u vezi sa e-mail adresom kao podatkom o ličnosti, u smislu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (“Sl. glasnik RS”, broj 87/2018) kojim se uređuje se pravo na zaštitu fizičkih lica u vezi sa obradom podataka o ličnosti i slobodni protok takvih podataka, načela obrade, prava lica na koje se podaci odnose, obaveze rukovalaca i obrađivača podataka o ličnosti, kodeks postupanja, prenos podataka o ličnosti u druge države i međunarodne organizacije, nadzor nad sprovođenjem ovog zakona, pravna sredstva, odgovornost i kazne u slučaju povrede prava fizičkih lica u vezi sa obradom podataka o ličnosti, kao i posebni slučajevi obrade. Ovim zakonom uređuje se i pravo na zaštitu fizičkih lica u vezi sa obradom podataka o ličnosti koju vrše nadležni organi u svrhe sprečavanja, istrage i otkrivanja krivičnih dela, gonjenja učinilaca krivičnih dela ili izvršenja krivičnih sankcija, uključujući sprečavanje i zaštitu od pretnji javnoj i nacionalnoj bezbednosti, kao i slobodni protok takvih podataka.
U odluci je navedeno:
„Pritužilac AA podneo je Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti pritužbu protiv privrednog društva BB kao rukovaoca podataka, zbog povrede prava na brisanje njegove imejl… adrese, s obzirom na to da je ista personalizovana jer sadrži njegovo prezime.
U izjašnjenju na pritužbu Rukovalac je, između ostalog, naveo da navedeni podaci nisu podaci o ličnosti; da je podnosilac pritužbe bio u radnom odnosu kod Rukovaoca do oktobra 2020. godine i da je, dok je bio u radnom odnosu, koristio službenu mejl adresu imejl… čiji je vlasnik Rukovalac; da je uvid u službenu mejl adresu podnosioca pritužbe Rukovaocu neophodan kako bi svoje ugovorne obaveze prema poslovnim partnerima blagovremeno i u skladu sa ugovorom ispunio i kako bi ostvario svoje legitimne interese; da Rukovalac nikada nije slao dopise sa navedene mejl adrese niti vršio bilo kakve zloupotrebe, te da se obrada svodi isključivo na uvid uz poštovanje načela obrade i u skladu sa članom 12. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
Članom 4. stav 1. tačka 1) Zakona o zaštiti podataka o ličnosti je propisano da je podatak o ličnosti svaki podatak koji se odnosi na fizičko lice čiji je identitet određen ili odrediv, neposredno ili posredno, a tačkom 3) istog člana zakona da je obrada podataka o ličnosti svaka radnja ili skup radnji koje se vrše automatizovano ili neautomatizovano sa podacima o ličnosti ili njihovim skupovima, kao što su, između ostalog i uvid, upotreba i pohranjivanje.
Članom 5. stav 1. navedenog zakona propisano je, između ostalog, da se podaci o ličnosti moraju obrađivati zakonito, pošteno i transparentno u odnosu na lice na koje se podaci odnose („zakonitost, poštenje i transparentnost“) pri čemu je zakonita obrada ona obrada koja se vrši u skladu sa tim zakonom, odnosno drugim zakonom kojim se uređuje obrada i da se podaci o ličnosti moraju prikupljati u svrhe koje su konkretno određene, izričite, opravdane i zakonite i dalje se ne mogu obrađivati na način koji nije u skladu sa tim svrhama („ograničenje u odnosu na svrhu obrade“).
Članom 12. stav 1. tač. 2) i 6) Zakona o zaštiti podataka o ličnosti je propisano da je obrada zakonita samo ako je ispunjen jedan od sledećih uslova, pa između ostalog, ako je obrada neophodna za izvršenje ugovora zaključenog sa licem na koje se podaci odnose i ako je obrada neophodna u cilju ostvarivanja legitimnih interesa rukovaoca ili treće strane, osim ako su nad tim interesima pretežniji interesi ili osnovna prava i slobode lica na koje se podaci odnose koji zahtevaju zaštitu podataka o ličnosti, a posebno ako je lice na koje se podaci odnose maloletno lice.
Članom 30. stav 1. istog zakona je propisano da lice na koje se podaci odnose ima pravo da se njegovi podaci o ličnosti izbrišu od strane rukovaoca, a stavom 2. da je rukovalac dužan da bez nepotrebnog odlaganja podatke iz stava 1. ovog člana izbriše u sledećim slučajevima: podaci o ličnosti više nisu neophodni za ostvarivanje svrhe zbog koje su prikupljeni ili na drugi način obrađivani; lice na koje se podaci odnose je opozvalo pristanak na osnovu kojeg se obrada vršila a nema drugog pravnog osnova za obradu; lice na koje se podaci odnose je podnelo prigovor na obradu u skladu sa članom 37. st. 1. i 2. ovog zakona; podaci o ličnosti su nezakonito obrađivani; podaci o ličnosti moraju biti izbrisani u cilju izvršenja zakonskih obaveza rukovaoca i kada su podaci o ličnosti prikupljeni u vezi sa korišćenjem usluga informacionog društva iz člana 16. stav 1. zakona.
Imajući u vidu navedeno, adresa elektronske pošte preko koje je neko lice određeno ili odredivo, neposredno ili posredno, predstavlja podatak o ličnosti tog lica u smislu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. S obzirom na to da, u konkretnom slučaju, adresa elektronske pošte sadrži prezime podnosioca pritužbe, početno slovo njegovog imena i naziv privrednog društva u kome je podnosilac pritužbe do oktobra 2020. godine bio zaposlen, te da se podnosiocu pritužbe klijenti i poslovni partneri Rukovaoca i dalje obraćaju na predmetnu službenu adresu elektronske pošte, nesporno je da je to lice preko te adrese određeno, te da takva adresa elektronske pošte predstavlja njegov podatak o ličnosti. Kako Rukovalac podataka vrši uvid u službenu adresu elektronske pošte podnosioca pritužbe i istu čuva, time vrši radnje obrade podataka o ličnosti saglasno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti i dužan je da poštuje sva načela obrade propisana članom 5. navedenog zakona, uključujući i načelo zakonitosti i načelo ograničenja u odnosu na svrhu obrade. Stoga, kako je u pitanju službena adresa elektronske pošte koja je otvorena i korišćena u cilju izvršavanja obaveza pritužioca u vezi sa njegovim angažovanjem kod Rukovaoca, nakon prestanka radnog odnosa tog lica kod Rukovaoca više ne postoji ugovorni odnos kao pravni osnov obrade, a svrha zbog koje je službena adresa elektronske pošte za podnosioca pritužbe otvorena je ostvarena. Prilikom donošenja odluke, Poverenik je uzeo u obzir navode Rukovaoca iz odgovora na pritužbu da isti obrađuje predmetnu adresu elektronske pošte na osnovu legitimnog interesa u svrhu otklanjanja štete koju mu podnosilac pritužbe svojim postupanjem prouzrokuje, ali je našao da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uslovi za primenu legitimnog interesa kao pravnog osnova za obradu podataka jer Rukovalac nije dokumentovao, odnosno predočio Povereniku da postoji legitimni interes Rukovaoca koji preteže nad pravom podnosioca pritužbe na zaštitu njegovih podataka o ličnosti. Obrada podataka o podnosiocu pritužbe radi sprečavanja štete po privredno društvo u kome je podnosilac pritužbe bio zaposlen, na šta ukazuje Rukovalac, po oceni Poverenika nije neophodna jer Rukovalac ima na raspolaganju druga pravna sredstva za zaštitu svojih prava i interesa. Prema tome, kako nakon prestanka radnog odnosa pritužioca kod Rukovaoca više ne postoji pravni osnov za obradu podataka o ličnosti, tačnije, službene adrese elektronske pošte koja sadrži u sebi prezime i početno slovo pritužioca, te kako je ispunjena svrha zbog koje su predmetni podaci o ličnosti obrađivani, Poverenik je našao da su ispunjeni uslovi za brisanje podataka propisani članom 30. stav 2. tač. 1) i 4) Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i na osnovu člana 79. stav 2. tačka 7) a u vezi sa članom 77. stav 2. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i odredbe člana 136. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku, naložio je Rukovaocu da u roku od osam dana od dana prijema ovog rešenja, izbriše službenu adresu elektronske pošte.”
Izvor: Izvod iz propisa je preuzet iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com.
Izvor: Odluka – sajt Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti (www.poverenik.rs)