Na sajtu Narodne skupštine Republike Srbije objavljen je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji (u daljem tekstu: Predlog zakona).
Predlogom zakona sada nepokretnosti u privatnoj, zadružnoj ili javnoj svojini se mogu eksproprisati ili se svojina na njima može ograničiti samo u javnom interesu utvrđenom na osnovu zakona, uz naknadu koja ne može biti niža od tržišne. svi postupci koji se vode u skladu sa ovim zakonom su hitni.
Članom 5. Predloga zakona izmenjene su odredbe člana 20. Zakona tako što je propisano da Vlada može utvrditi javni interes i radi realizacije projekata za izgradnju objekata od značaja ili od posebnog značaja za Republiku Srbiju, a koji projekat se realizuje na osnovu zaključenog međunarodnog ugovora u kojem je jedan od potpisnika Republika Srbija. Pored toga, skraćeni su rokovi za postupanje organa u čijoj je nadležnosti postupanje po zahtevu za utvrđivanje javnog interesa.
Izmenjeni član 20. Zakona o eksproprijaciji bi tako predviđao da Vlada može utvrditi javni interes za eksproprijaciju ako je eksproprijacija nepokretnosti neophodna za izgradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju objekata u oblasti: obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite, kulture, vodoprivrede, sporta, saobraćajne, energetske, telekomunikacione i komunalne infrastrukture, objekata za potrebe državnih organa i organa teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, objekata za potrebe odbrane zemlje, kao i za izgradnju stanova kojima se rešavaju stambene potrebe socijalno ugroženih lica, i radi realizacije projekata za izgradnju objekata od značaja ili od posebnog značaja za Republiku Srbiju, a koji projekat se realizuje na osnovu zaključenog međunarodnog ugovora u kojem je jedan od potpisnika Republika Srbija.
Vlada može utvrditi javni interes i u slučaju kad je eksproprijacija nepokretnosti neophodna za eksploataciju mineralnih sirovina, za obezbeđenje zaštite životne sredine i zaštite od elementarnih nepogoda, uključujući i izgradnju objekata i izvođenje radova za ove potrebe, kao i za pribavljanje neizgrađenog zemljišta potrebnog radi raseljavanja naselja ili dela naselja, ako je na području tog naselja ili dela naselja utvrđen javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti radi eksploatacije mineralnih sirovina, kao i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.
Vlada može utvrditi javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti koje su prema ugovoru o zajedničkom ulaganju u privredno društvo, odnosno o zajedničkom osnivanju privrednog društva, koji je zaključila Republika Srbija, neophodne za obezbeđenje nenovčanog uloga Republike Srbije u to društvo, a koje su obuhvaćene tim ugovorm ili odgovarajućim planskim aktom.
Javni interes za eksproprijaciju može da se utvrdi ako je, u skladu sa zakonom, donet odgovarajući planski akt, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Predlog za utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju može da podnese lice koje prema odredbama ovog zakona može biti korisnik eksproprijacije.
Predlog za utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju, koji se podnosi Vladi preko ministarstva nadležnog za poslove finansija, sadrži podatke o nepokretnosti za koju se predlaže utvrđivanje javnog interesa, vrstu objekta, odnosno vrstu radova, čija je izgradnja, odnosno izvođenje predviđeno na određenom zemljištu, kao i podatke o zemljištu koje se pribavlja radi davanja naknade ranijim sopstvenicima eksproprisanih nepokretnosti koji se raseljavaju zbog eksploatacije mineralnih sirovina, odnosno o zemljištu koje se pribavlja radi obezbeđenja nenovčanog uloga Republike Srbije za osnivanje privrednog društva u smislu stava 3. ovog člana i druge podatke od značaja za utvrđivanje javnog interesa.
Uz predlog se podnosi i izvod iz odgovarajućeg planskog akta, a u slučaju pribavljanja nepokretnosti radi obezbeđenja nenovčanog uloga Republike Srbije iz ovog stava – izvod iz ugovora o zajedničkom ulaganjau odnosno zajedničkom osnivanju privrednog društva, ako ne postoji odgovarajući planski akt.
Na ovaj način potpuno je omogučeno da u slučaju „javnog intersesa“ koju utvrđuje Vlada Republike srbije, bude oduzimano zemljište i nepokretnosti, što otvara mogućnost zloupotrebe. Ovde se postavlja i pitanje mogućnosti primene u slučaju „“ Rio Tinto“ i drugim sličnim, gde bi zvog višeg „javnog interesa“, strane države ili međunarodni subjekti na ovaj način mogu biti korisnici eksproprijacije(obično službenost na nepokretnosti ili zakup na zemljištu na određeno vreme ).
Izvor: izvod iz obrazloženja preuzet sa sajta Narodne skupštine Republike Srbije (www.parlament.gov.rs)
Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz pravne baze Propis Soft, redakcija Profi Sistem Com