od 2010.

Informacije kojima raspolaže organ vlasti, a koje se odnose na ugrožavanje, odnosno zaštitu zdravlja stanovništva i životne sredine, hitnog su karaktera

Tokom poslednja dva dana Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti primio je veći broj žalbi izjavljenih zbog „ćutanja“ zdravstvenih i prosvetnih ustanova po zahtevima kojima su tražene informacije o opremljenosti tih ustanova za borbu protiv širenja korona virusa (posedovanje zaštitnih maski, dezinfenkcionih sredstava za čišćenje i sl.).

S tim u vezi, Poverenik podseća da su informacije kojima raspolaže organ vlasti, a koje se odnose na ugrožavanje, odnosno zaštitu zdravlja stanovništva i životne sredine, hitnog karaktera. U odnosu na njih opravdani interes javnosti da zna uvek postoji i organ vlasti ne može da dokazuje suprotno. Osim toga, po zahtevima za pristup takvim informacijama organ javne vlasti je dužan da postupi bez odlaganja, a najkasnije u roku od 48 sati od prijema zahteva (član 16. stav 2. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja).

Poverenik takođe podseća da je poražavajuće što se i dalje najveći broj žalbi (preko 80%) izjavljuje protiv organa javne vlasti zbog njihovog nepostupanja po zahtevima za pristup inforacijama ( tzv. ćutanje), a što je posebno nedopustivo kada su u pitanju informacije koje se odnose na javno zdravlje.

U situaciji u kojoj je u našoj zemlji otkriven veći broj obolelih od korona virusa i postoji strah stanovništva od širenja zaraze, pružanje pravovremenih i tačnih informacija je od suštinskog značaja. 

Stoga Poverenik apeluje na sve organe javne vlasti, ne samo da hitno i bez odlaganja postupaju po zahtevima koji su u vezi sa sprečavanjem širenja korona virusa i zaštitom zdravlja stanovništva, već i da proaktivno deluju, tj. da proaktivno objavljuju što veći broj informacija u vezi sa navedenim pitanjima. Pravovremeno i tačno informisanje javnosti izvesno može doprineti smanjenju uznemirenosti građana i sprečavanju nastanka panike. Poverenik naglašava da prilikom objavljivanja informacija o obolelim licima treba voditi računa da se time ne povređuje privatnost tih lica i ne otkriva njihov identitet, već da se objavi samo minimum onih podataka koji je neophodan u cilju zaštite javnog zdravlja i smanjenja broja obolelih.

Poslovi Poverenika definisani su odredbom čl.78. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (“Sl. glasnik RS”, br. 87/2018).

Prema navedenoj odredbi:

Poverenik:

1) vrši nadzor i obezbeđuje primenu ovog zakona u skladu sa svojim ovlašćenjima;

2) stara se o podizanju javne svesti o rizicima, pravilima, merama zaštite i pravima u vezi sa obradom, a posebno ako se radi o obradi podataka o maloletnom licu;

3) daje mišljenje Narodnoj skupštini, Vladi, drugim organima vlasti i organizacijama, u skladu sa propisom, o zakonskim i drugim merama koje se odnose na zaštitu prava i sloboda fizičkih lica u vezi sa obradom;

4) stara se o podizanju svesti rukovaoca i obrađivača u vezi sa njihovim obavezama propisanim ovim zakonom;

5) na zahtev lica na koje se podaci odnose, pruža informacije o njihovim pravima propisanim ovim zakonom;

6) postupa po pritužbama lica na koje se podaci odnose, utvrđuje da li je došlo do povrede ovog zakona i obaveštava podnosioca pritužbe o toku i rezultatima postupka koji vodi u skladu sa članom 82. ovog zakona;

7) sarađuje sa nadzornim organima drugih država u vezi sa zaštitom podataka o ličnosti, a posebno u razmeni informacija i pružanju uzajamne pravne pomoći;

8) vrši inspekcijski nadzor nad primenom ovog zakona, u skladu sa ovim zakonom i shodnom primenom zakona kojim se uređuje inspekcijski nadzor, i podnosi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka ako utvrdi da je došlo do povrede ovog zakona, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prekršaji;

9) prati razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija, kao i poslovne i druge prakse od značaja za zaštitu podataka o ličnosti;

10) izrađuje standardne ugovorne klauzule iz člana 45. stav 11. ovog zakona;

11) sačinjava i javno objavljuje liste iz člana 54. stav 5. ovog zakona;

12) daje pismeno mišljenje iz člana 55. stav 4. ovog zakona;

13) vodi evidenciju lica za zaštitu podataka o ličnosti iz člana 56. stav 11. ovog zakona;

14) podstiče izradu kodeksa postupanja u skladu sa članom 59. stav 1. ovog zakona i daje mišljenje i saglasnost na kodeks postupanja u skladu sa članom 59. stav 5. ovog zakona;

15) obavlja poslove u skladu sa članom 60. ovog zakona;

16) podstiče izdavanje sertifikata za zaštitu podataka o ličnosti i odgovarajućih žigova i oznaka u skladu sa članom 61. stav 1. i propisuje kriterijume za sertifikaciju u skladu sa članom 61. stav 5. ovog zakona;

17) sprovodi periodično preispitivanje sertifikata u skladu sa članom 61. stav 8. ovog zakona;

18) propisuje i objavljuje kriterijume za akreditaciju sertifikacionog tela i obavlja poslove u skladu sa članom 62. ovog zakona;

19) odobrava odredbe ugovora ili sporazuma iz člana 65. stav 3. ovog zakona;

20) odobrava obavezujuća poslovna pravila u skladu sa članom 67. ovog zakona;

21) vodi internu evidenciju o povredama ovog zakona i merama koje se u vršenju inspekcijskog nadzora preduzimaju u skladu sa članom 79. stav 2. ovog zakona;

22) obavlja i druge poslove određene ovim zakonom.

Poslove nadzora iz stava 1. tač. 1) i 8) ovog člana Poverenik vrši preko ovlašćenih lica iz stručne službe Poverenika.

Evidencija iz stava 1. tačka 21) ovog člana sadrži: podatke o rukovaocima ili obrađivačima koji su povredili ovaj zakon (njihovo ime i prezime ili naziv, prebivalište, boravište ili sedište), podatke o povredama ovog zakona (opis povrede i član zakona koji je povređen), podatke o merama koje su preduzete i podatke o postupanju rukovaoca ili obrađivača po izrečenim merama.

Obrazac evidencije iz stava 3. ovog člana i način njenog vođenja propisuje Poverenik.

U cilju pojednostavljivanja podnošenja pritužbe, Poverenik propisuje obrazac pritužbe i omogućava njeno podnošenje elektronskim putem, ne isključujući i ostala sredstva komunikacije.

Poverenik obavlja svoje poslove besplatno za lice na koje se podaci odnose i lice za zaštitu podataka o ličnosti.

Ako je pritužba Povereniku očigledno neosnovana, preobimna ili se preterano ponavlja, Poverenik može da traži naknadu nužnih troškova ili da odbije da postupa po toj pritužbi, uz navođenje razloga kojima se dokazuje da se radi o neosnovanom, preobimnom ili preterano ponavljanom zahtevu.

Izvor: Izvodi iz zakona su preuzeti iz programa „Propis Soft“ – Redakcija Profi Sistem Com.

Izvor: Sajt Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti (www.poverenik.rs).

Najnoviji tekstovi