Privrednici okupljeni oko Unije poslodavaca Srbije i dalje insistiraju na izmenama Zakona o porezu na dobit pravnih lica („Sl. glasnik RS“, br. 25/2001,…,118/2021) kako bi se omogućilo ponovno korišćenje poreskog kredita na osnovu nabavki osnovnih sredstava.
Predložena izmena bi imala pozitivan uticaj na nova ulaganja najviše kod mikro, malih i srednjih preduzeća jer bi mogli lakše osavremeniti opremu i osnovna sredstava u svojim preduzećima.
Ovaj predlog je već razmatran i usvojen u okviru Socijalno-ekonomskog saveta Republike Srbije 2018. godine i prosleđen direktno Ministarstvu finansija, a najnovije kao predlog Ministarstvu privrede za Strategiju razvoja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika u Srbiji ( jul 2022. godine).
„Član 48.*
Obvezniku koji izvrši ulaganja u nekretnine, postrojenja, opremu ili biološka sredstva (u daljem tekstu: osnovna sredstva) u sopstvenom vlasništvu na teritoriji Republike za obavljanje pretežne delatnosti i delatnosti upisanih u osnivački akt obveznika, odnosno navedenih u drugom aktu obveznika kojim se određuju delatnosti koje obveznik obavlja, kao i po osnovu ulaganja u razvoj kao nematerijalnu imovinu, priznaje se pravo na poreski kredit u visini od 20% izvršenog ulaganja, s tim što poreski kredit ne može biti veći od 33% obračunatog poreza u godini u kojoj je izvršeno ulaganje.
Pod ulaganjima u razvoj kao nematerijalnu imovinu iz stava 1. ovog člana podrazumeva se primena rezultata istraživanja ili drugog znanja radi proizvodnje novih značajnije poboljšanih materijala, uređaja, proizvoda, procesa, sistema ili usluga pre pristupanja komercijalnoj proizvodnji ili korišćenju (u daljem tekstu: ulaganja u razvoj).
Izuzetno od stava 1. ovog člana, obvezniku koji je prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo i revizija razvrstan u malo pravno lice priznaje se pravo na poreski kredit u visini od 40% izvršenog ulaganja, s tim što poreski kredit ne može biti veći od 70% obračunatog poreza u godini u kojoj je izvršeno ulaganje.
Pravo na poreski kredit iz st. 1. i 3. ovog člana po osnovu ulaganja u razvoj priznaje se u poreskom periodu u kojem su ispunjeni uslovi za priznavanje takvih ulaganja kao nematerijalnih ulaganja u skladu sa MRS, odnosno MSFI i propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija.
Neiskorišćeni deo poreskog kredita može se preneti na račun poreza na dobit iz budućih obračunskih perioda, najviše do limita od 33%, odnosno 70% obračunatog poreza u tom poreskom periodu, ali ne duže od 10 godina.
U svakoj od godina perioda iz stava 5. ovog člana prvo se primenjuje poreski kredit po osnovu ulaganja iz te godine, a zatim se, do limita od 33%, odnosno 70% obračunatog poreza u tom poreskom periodu, primenjuju preneti poreski krediti po redosledu ulaganja.
Osnovnim sredstvima iz stava 1. ovog člana ne smatraju se: vazduhoplovi i plovni objekti koji se ne koriste za obavljanje delatnosti; putnički automobili, osim automobila za taksi prevoz, rent-a-car, obuku vozača i specijalnih putničkih automobila sa ugrađenim uređajima za bolesnike; nameštaj, osim nameštaja za opremanje hotela, motela, restorana, omladinskih, dečijih i radničkih odmarališta; tepisi; umetnička dela likovne i primenjene umetnosti i ukrasni predmeti za uređenje prostora; mobilni telefoni; klima uređaji; oprema za video nadzor; oglasna sredstva, kao ni alat i inventar sa kalkulativnim otpisom.
U slučaju otuđenja osnovnih sredstava, odnosno nematerijalne imovine nastale ulaganjem u razvoj iz stava 1. ovog člana pre isteka roka od tri godine od dana nabavke, odnosno priznavanja prava na poreski kredit za ulaganja u razvoj, osim usled statusnih promena, obveznik gubi pravo na poreski kredit iz st. 1. i 3. ovog člana.
U slučaju iz stava 8. ovog člana obveznik je dužan da u poreskoj prijavi za poreski period u kojem je otuđio osnovna sredstva, odnosno nematerijalnu imovinu, obračuna i plati valorizovan iznos poreza koji bi platio da nije koristio poreski kredit.
Valorizovan iznos poreza iz stava 9. ovog člana obveznik utvrđuje primenom indeksa potrošačkih cena prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike od dana podnošenja poreske prijave za poreski period u kojem je ostvario pravo na poreski kredit do dana otuđenja.
U slučaju otuđenja osnovnih sredstava, odnosno nematerijalne imovine nastale ulaganjem u razvoj iz st. 1. i 3. ovog člana nakon isteka roka od tri godine od dana nabavke, odnosno priznavanja prava na poreski kredit za ulaganja u razvoj pre isteka roka iz stava 5. ovog člana, obveznik nema pravo na dalje korišćenje neiskorišćenog dela poreskog kredita, počev od poreskog perioda u kojem je izvršio otuđenje.
U slučaju kad obveznik izvrši ulaganje u osnovna sredstva iz st. 1. i 2. ovog člana uplatom avansnog računa, na osnovu overene privremene situacije i slično, a u narednom poreskom periodu, zbog raskida ugovora o nabavci ili u poreskom periodu u kojem okonča takva ulaganja u osnovna sredstva, ne izvrši prenos sa osnovnih sredstava u pripremi na osnovna sredstva koja koristi za obavljanje delatnosti, gubi pravo na poreski kredit i dužan je da obračuna i plati porez koji bi platio da nije koristio poreski kredit, valorizovan shodnom primenom stava 10. ovog člana.“
*Napomena: Ovako je glasio član 48. u Zakonu o porezu na dobit pravnih lica ( “Sl. glasnik RS”, broj 25/2001, 80/2002, 80/2002-dr.zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012 i 47/2013)
Podsećanja radi 2013. godine Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, (“Sl. glasnik RS”, br. 108/2013), propisano je brisanje člana 48. odnosno ukinuto pravo na korišćenje poreskog kredita po osnovu nabavki osnovnih sredstava. I tada su članovi Unije poslodavaca Srbije ukazali na negativne posledice ove odluke gde država, umesto da stimuliše kupovinu novih, savremenih mašina, opreme, uređaja, preduzima mere koje otežavaju modernizaciju zastarelih proizvodnih i uslužnih kapaciteta privrede.
Izvor: sajt Unije poslodavaca Srbije (www.poslodavci.rs)
Izvor: izvod iz propisa je preuzet iz pravne baze “Propis Soft”, redakcija Profi Sistem Com