od 2010.

Izvršitelji prema novom Zakonu o izvršenju i obezbeđenju

Izvršitelji su regulisani novim Zakonom o isvršenju i obezbeđenju od čl.312. do čl.357.

Ovim Zakonom propisano je da Izvršitelj vrši javna ovlašćenja koja su mu poverena ovim zakonom.On obavlja delatnost kao preduzetnik ili kao član ortačkog društva čiji članovi mogu biti isključivo izvršitelji.

Njega imenuje ministar za područje osnovnog suda i područje privrednog suda.

Uslovi za imenovanje izvršitelja

Za izvršitelja može se imenovati lice koje ispunjava sledeće uslove:

1) da je državljanin Republike Srbije;

2) da je poslovno sposobno;

3) da je steklo diplomu pravnog fakulteta;

4) da ima najmanje dve godine radnog iskustva na poslovima izvršenja, odnosno tri godine radnog iskustva na pravnim poslovima;

5) da je dostojno da obavlja poslove izvršitelja;

6) da je položilo ispit za izvršitelja;

7) da se nad ortačkim društvom čiji je on ortak ne vodi stečajni postupak;

8) da se protiv njega ne vodi istraga za krivično delo, odnosno da nije osuđivano za krivično delo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje šest meseci ili za kažnjivo delo koje ga čini nedostojnim za obavljanje poslova izvršitelja.

Dostojnost za obavljanje poslova izvršitelja utvrđuje se u skladu sa opšte prihvaćenim moralnim normama i kodeksom profesionalne etike izvršitelja.

Ispit za izvršitelja sprovodi komisija koju imenuje ministar.

Program ispita za izvršitelja i način sprovođenja ispita, kao i sastav i način rada komisije za sprovođenje ispita, uređuje se aktom ministra.

Sa obavljanjem poslova izvršitelja nespojivo je vršenje javne funkcije, upravne ili nadzorne funkcije u privrednim društvima, obavljanje poslova obezbeđenja, advokata i drugih pravosudnih profesija, kao i obavljanje drugih poslova koji su nespojivi sa obavljanjem poslova izvršitelja.

Zabrana iz stava 1. ovog člana se ne odnosi na obavljanje naučnih, stručnih, umetničkih i obrazovnih aktivnosti, kao i obavljanje aktivnosti u Komori i međunarodnim udruženjima izvršitelja.

Akt kojim se bliže uređuje koji su drugi poslovi nespojivi sa poslovima izvršitelja donosi Komora, po pribavljenoj saglasnosti ministra.

Izvršitelj je dužan da prilikom imenovanja i jednom godišnje podnosi Komori izveštaj o svojoj imovini. Komora vrši proveru podataka iz izveštaja o imovini.

Akt kojim se uređuju sadržina, način podnošenja i provera podataka iz izveštaja o imovini iz stava 4. ovog člana donosi Komora, po pribavljenoj saglasnosti ministra.

Broj izvršitelja određuje ministar.

Jedno mesto izvršitelja, određuje se, po pravilu, na 25.000 stanovnika.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, ministar u zavisnosti od potreba ili na obrazložen predlog Komore može odrediti i veći broj izvršitelja.

Mesta izvršitelja popunjavaju se na osnovu javnog konkursa koji raspisuje ministar.

Komisiju koja sprovodi konkurs imenuje ministar.

Komisija sastavlja listu sa predlogom za imenovanje kandidata i dostavlja je ministru.

Akt o uslovima i načinu održavanja konkursa, kao i sastavu i načinu rada komisije koja sprovodi konkurs donosi ministar.

Imenovanje izvršitelja

Ministar u roku od 30 dana od prijema liste sa predlogom kandidata donosi rešenje o imenovanju izvršitelja. Rešenje o imenovanju izvršitelja dostavlja se izvršitelju i objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Pri imenovanju izvršitelja naročito se vodi računa o nacionalnom sastavu stanovništva, odgovarajućoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina i poznavanju pravne terminologije na jeziku nacionalne manjine, koji je u službenoj upotrebi na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi sedište izvršitelja.

Rešenje o imenovanju izvršitelja je konačni upravni akt.

Izvršitelj stupa na dužnost danom polaganja zakletve pred ministrom.

Tekst zakletve glasi: „Zaklinjem se da ću poštovati Ustav, zakone i druge propise Republike Srbije i da ću dužnosti izvršitelja obavljati savesno, pošteno i nepristrasno.”

Smatra se da izvršitelj nije imenovan ako bez opravdanih razloga ne stupi na dužnost u roku od dva meseca od dana prijema rešenja o imenovanju. Odluku o tome donosi ministar. Izvršitelj ima pravo prigovora ministru u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke.

Ministar može imenovati za izvršitelja drugog kandidata koji se prijavio na konkurs.

Pre polaganja zakletve izvršitelj je dužan da:

1) zaključi ugovor o osiguranju za štetu koju bi mogao pričiniti trećem licu obavljanjem delatnosti, kao i o osiguranju prostorija i predmeta primljenih u depozit u slučaju njihovog oštećenja, uništenja ili nestanka;

2) obezbedi kancelariju i opremu neophodnu za sprovođenje izvršenja;

3) izradi službeni pečat i štambilj;

4) dostavi pisanu izjavu da ispunjava sve uslove za izbor;

5) dostavi pisanu izjavu o adresi poslovnog sedišta, sa dokazom da je obezbedio prostor za obavljanje delatnosti.

Podzakonski akti

Opšte uslove za zaključivanje ugovora o osiguranju i najniži iznos osiguranja iz člana 318. tačka 1) ovog zakona određuje ministar.

Uslovi koji se odnose na kancelariju i neophodnu opremu iz člana 318. tačka 2) ovog zakona propisuju se aktom Komore, uz saglasnost ministra.

Izvršitelj je dužan da na zgradi u kojoj se nalazi kancelarija izvršitelja ima istaknutu tablu koja sadrži naziv: „izvršitelj” i ime i prezime izvršitelja. Ukoliko se sedište izvršitelja nalazi na teritoriji jedinice lokalne samouprave u kojoj je jezik i pismo određene nacionalne manjine u službenoj upotrebi, na tabli se naziv „izvršitelj” ispisuje i na jeziku nacionalne manjine.

Izvršitelj ima pečat koji sadrži naziv i grb Republike Srbije, ime i prezime izvršitelja, oznaku „izvršitelj” i sedište izvršitelja.

Na oblik, izgled i veličinu pečata izvršitelja primenjuje se zakon koji uređuje pečat državnih i drugih organa.

Izvršitelj ima štambilj koji sadrži naziv Republike Srbije, ime i prezime izvršitelja, oznaku „izvršitelj” i sedište izvršitelja. Oblik, izgled i veličina štambilja uređuju se aktom ministra.

Ukoliko se sedište izvršitelja nalazi na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je jezik i pismo određene nacionalne manjine u službenoj upotrebi, tekst pečata i štambilja ispisuje se i na jeziku i pismu nacionalne manjine.

Izvršitelj može imati samo jedan službeni pečat i štambilj.

Overeni otisak pečata, štambilja i overeni potpis izvršitelja deponuju se kod Ministarstva.

Izvršitelj ima legitimaciju koju izdaje Ministarstvo.

Izgled i sadržina legitimacije izvršitelja uređuje se aktom ministra.

Pečat, štambilj i legitimaciju izvršitelj može upotrebljavati samo za službene radnje koje preduzima u granicama svojih zakonskih ovlašćenja.

Izvršitelj se razrešava dužnosti:

1) ako se utvrdi da više ne ispunjava uslove za obavljanje delatnosti izvršitelja;

2) ako prihvati bilo koju javnu funkciju, upravnu ili nadzornu funkciju u privrednim društvima ili obavlja poslove javnog beležnika i advokata, odnosno druge poslove koji su nespojivi sa poslovima izvršitelja;

3) ako se utvrdi znatna nesaglasnost podataka iz izveštaja o imovini sa stvarnim stanjem imovine izvršitelja;

4) ako mu bude izrečena disciplinska mera trajne zabrane obavljanja delatnosti izvršitelja;

5) ako bude pravnosnažno osuđen za krivično delo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje šest meseci ili za kažnjivo delo koje ga čini nedostojnim da obavljanje delatnosti izvršitelja;

6) ako ne ispunjava obavezu stručnog usavršavanja u skladu sa aktom Komore.

Komora je dužna da odmah obavesti ministra, po saznanju razloga za razrešenje.

Rešenje o razrešenju izvršitelja donosi ministar i objavljuje ga u „Službenom glasniku Republike Srbije”.

Rešenje o razrešenju je konačni upravni akt i protiv njega se može voditi upravni spor.

U rešenju iz stava 1. ovog člana, ministar određuje drugog izvršitelja koji privremeno preuzima poslove razrešenog izvršitelja do imenovanja novog izvršitelja.

Izvršitelj može podneti zahtev za brisanje iz imenika izvršitelja.

Izvršitelj je dužan da obavlja poslove izvršenja dok ministar ne donese odluku o imenovanju novog izvršitelja, a najduže 60 dana od dana podnošenja zahteva iz stava 1. ovog člana.

U slučaju odlaska u penziju izvršitelja, do imenovanja novog izvršitelja, poslove izvršitelja preuzima zamenik izvršitelja (u daljem tekstu: zamenik), a ako izvršitelj nema zamenika, predsednik Komore određuje privremenog zamenika.

Izvršitelj je obavezan da pohađa redovnu stručnu obuku.

Komora vodi evidenciju o pohađanju seminara i drugih oblika usavršavanja izvršitelja i o tome obaveštava Ministarstvo.

Program stručnog usavršavanja izvršitelja propisuje Komora.

U predmetima izvršenja i obezbeđenja potraživanja, u skladu sa odredbama i ograničenjima propisanim ovim zakonom izvršitelj:

1) postupa po predlogu za sprovođenje izvršenja i određuje način izvršenja, ako izvršni poverilac nije odredio način izvršenja;

2) postupa po predlogu za izvršenje na osnovu verodostojne isprave radi ostvarenja novčanog potraživanja po osnovu izvršenih komunalnih i sličnih usluga;

3) dostavlja svoja akta, kao i podneske i sudske odluke po ovlašćenju suda;

4) utvrđuje identitet stranaka i učesnika u postupku izvršenja;

5) prikuplja podatke o imovinskom stanju izvršnog dužnika;

6) donosi zaključke, sastavlja zapisnike, zahteve i službene beleške u skladu sa ovlašćenjima iz ovog zakona;

7) sprovodi popis, procenu imovine, plenidbu i prodaju pokretne imovine i nepokretnosti;

8) o svom trošku i na svoju odgovornost poverava trećim licima prodaju imovine;

9) prima i čuva popisanu ili obezbeđenu imovinu izvršnog dužnika, nalaže prenošenje vlasništva nad imovinom i obavlja deobu imovine i novčanih sredstava ostvarenih njenom prodajom;

10) sprovodi iseljenje i druge izvršne radnje neophodne radi sprovođenja izvršenja, u skladu sa zakonom i drugim propisima;

11) na zahtev izvršnog dužnika, odnosno izvršnog poverioca posreduje u cilju postizanja sporazumnog rešenja;

12) prima i prenosi novčana sredstva, u skladu sa ovim zakonom;

13) preduzima i druge radnje predviđene ovim zakonom.

Izvršitelj je celokupnom svojom imovinom odgovoran za štetu koja tokom postupka izvršenja nastane njegovom krivicom.

Izvršitelj je dužan da u sprovođenju izvršenja postupa po odredbama ovog zakona, sudskim odlukama i uslovima određenim u izvršnoj ispravi kojima se ograničava izvršenje na određenim sredstvima i predmetima.

Izvršitelj je dužan da bez odlaganja nakon obavljanja svake radnje u izvršnom postupku beleži svoje aktivnosti u evidenciju.

Izvršitelj je dužan da kao poslovnu tajnu čuva podatke do kojih dođe u obavljanju svoje delatnosti i ne sme ih koristiti radi pribavljanja koristi za sebe ili drugo lice.

Dužnost postoji i nakon prestanka obavljanja delatnosti izvršitelja.

Izvršitelj je dužan da vodi evidenciju predmeta po kojima postupa. Evidencija je javna i sadrži sledeće podatke:

1) naziv suda koji sprovodi izvršni postupak ili postupak obezbeđenja;

2) broj izvršnog predmeta, odnosno predmeta obezbeđenja;

3) podatke o dužniku i poveriocu;

4) datum prijema zahteva za sprovođenje izvršenja, odnosno obezbeđenja;

5) predmet i sredstvo izvršenja, odnosno obezbeđenja potraživanja, ako je navedeno u rešenju o izvršenju;

6) zatraženi i uplaćeni iznos obezbeđenja i datum uplate;

7) odluke koje donosi u toku postupka izvršenja i obezbeđenja;

8) naplaćeni iznos duga;

9) vreme i ishod sprovedenih izvršnih radnji, odnosno radnji obezbeđenja;

10) podatke o licima koja su namirena i iznos namirenja;

11) konačni iznos nagrade i naknade troškova izvršitelja;

12) ukupan broj predmeta na godišnjem nivou u kojima je postupao.

Aktom ministra bliže se uređuje način vođenja evidencije iz stava 1. ovog člana, način pristupa evidenciji i postupanje sa evidencijom u slučaju smrti, razrešenja ili prestanka obavljanja delatnosti izvršitelja.

Izvršitelj poseduje na svoje ime najmanje jedan bankovni račun na koji se isključivo uplaćuju novčana sredstva ostvarena u postupku izvršenja, odnosno obezbeđenja.

Izvršitelj poseduje i poseban račune za nagradu i naknadu troškova.

Izvršitelj je dužan da bez odlaganja uplaćena sredstva iz stava 1. ovog člana prenese na račun izvršnog poverioca.

Sredstva na računu iz stava 1. ovog člana ne mogu biti predmet plenidbe radi namirenja dugova izvršitelja.

Izvršitelj ima pravo na nagradu za svoj rad i naknadu troškova prema tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad izvršitelja.

Troškovi izvršitelja vezani za izvršni postupak su troškovi tog postupka.

Tarifu donosi ministar.

Ortačko udruživanje izvršitelja

Izvršitelji mogu osnovati ortačko društvo i poslovati pod uslovima i u skladu sa zakonom koji uređuje privredna društva, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Izvršitelji članovi ortačkog društva dužni su da vode posebnu i zajedničku evidenciju.

Državni organi, banke, poslodavci i druga pravna lica dužna su da na zahtev izvršitelja obezbede pristup podacima o određenom dužniku kojima raspolažu, a koji su neophodni za radnje izvršenja i obezbeđenja.

ZAMENICI I POMOĆNICI IZVRŠITELJA

Izvršitelj može imati jednog ili više zamenika.

Lice koje ispunjava uslove može biti imenovano za zamenika izvršitelja.

Zamenik može obavljati sve radnje izvršenja i obezbeđenja kao i izvršitelj. Zamenik potpisuje odluke koje donosi tokom obavljanja radnji izvršenja i obezbeđenja potraživanja svojim imenom i nazivom „zamenik izvršitelja”.

Izvršitelj je odgovoran za rad svog zamenika i solidarno je odgovoran za štetu učinjenu njegovim radom.

Pri sprovođenju radnji izvršenja i obezbeđenja potraživanja zamenik koristi pečat i štambilj izvršitelja u čije ime postupa.

Pri sprovođenju radnji izvršenja i obezbeđenja potraživanja zamenik koristi legitimaciju čiji izgled i sadržinu propisuje ministar.

Odredbe ovog zakona o stupanju na dužnost, vršenju dužnosti, obuci, disciplinskoj odgovornosti izvršitelja i disciplinskom postupku, nespojivosti drugih funkcija i poslova sa ovlašćenjima izvršitelja, nadzoru nad radom izvršitelja i razrešenju izvršitelja shodno se primenjuju na zamenika.

Zamenika imenuje ministar na predlog izvršitelja, a po prethodno pribavljenom mišljenju Komore.

Rešenje ministra o imenovanju zamenika je konačno.

Lice imenovano na funkciju zamenika stupa na dužnost danom polaganja i potpisivanja zakletve pred ministrom, koja glasi: „Zaklinjem se da ću poštovati zakone Republike Srbije i obavljati funkciju zamenika izvršitelja savesno, pošteno i nepristrasno”.

U slučaju sprečenosti, izvršitelj koji nema zamenika, određuje privremenog zamenika, koji mora da ispunjava uslove za zamenika i o tome obaveštava Ministarstvo, Komoru i sud za čije područje je imenovan.

Ako izvršitelj ne imenuje privremenog zamenika u roku od osam dana, predsednik Komore određuje privremenog zamenika.

Izvršitelj može da zaposli ili angažuje treća lica koja u ime i za račun izvršitelja sprovode pojedine radnje izvršenja i obezbeđenja.

Izvršitelj odgovara za štetu koju ta lica učine pri obavljanju pojedinih izvršnih radnji.

Lica su dužna da čuvaju poslovnu tajnu pod istim uslovima koji važe za izvršitelja.

Ministarstvo vodi imenik izvršitelja i zamenika, u koji se upisuju:

1) ime, datum rođenja, matični broj (JMBG), poreski identifikacioni broj (PIB) i sedište izvršitelja, kao i ime, datum rođenja i JMBG njegovog zamenika;

2) datum imenovanja i datum stupanja na dužnost izvršitelja, odnosno zamenika, kao i datum razrešenja;

3) sud za čije je područje izvršitelj imenovan;

4) disciplinske mere izrečene izvršitelju, odnosno zameniku;

5) drugi podaci određeni propisima.

Ministarstvo vodi i imenik ortačkih društava izvršitelja, u koji se upisuju:

1) poslovno ime ortačkog društva, poreski identifikacioni broj (PIB) i sedište;

2) datum i broj rešenja o upisu, odnosno brisanju iz nadležnog registra;

3) podaci o osnivačima;

4) drugi podaci određeni propisima.

Izvršitelj, odnosno zamenik dužan je da u roku od osam dana prijavi promene podataka unetih u imenik.

Sadržina i način vođenja imenika, bliže se uređuju aktom ministra.

Komora je profesionalno udruženje u koje se udružuju svi izvršitelji i zamenici upisani u imenik.

Komora posluje kao neprofitno udruženje.

Komora ima svojstvo pravnog lica sa ovlašćenjima određenim zakonom i statutom Komore (u daljem tekstu: Statut).

Sedište Komore je u Beogradu.

Nadzor nad radom Komore obavlja Ministarstvo.

Komora:

1) donosi Statut, kodeks profesionalne etike izvršitelja i druge akte, u skladu sa zakonom i Statutom;

2) čuva ugled, čast i prava profesije izvršitelja;

3) stara se da izvršitelji savesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove;

4) predstavlja izvršitelje kod državnih organa radi zaštite prava i interesa profesije;

5) stara se o stručnom usavršavanju izvršitelja i organizuje stručne skupove, seminare i savetovanja u oblasti izvršenja;

6) vodi pomoćni imenik izvršitelja i zamenika, kao i imenik ortačkih društava izvršitelja;

7) uspostavlja i ostvaruje saradnju sa komorama izvršitelja drugih zemalja;

8) obavlja druge poslove utvrđene ovim zakonom i Statutom.

Statutom i drugim opštim aktima Komore uređuje se organizacija i poslovanje Komore, način izbora organa Komore i druga pitanja od značaja za rad Komore.

Ministar daje saglasnost na Statut i druge opšte akte Komore.

Organi Komore su: skupština, izvršni odbor, nadzorni odbor i predsednik Komore.

Članovi Skupštine Komore su izvršitelji i zamenici upisani u imenik.

Skupština Komore:

1) donosi Statut, kodeks profesionalne etike izvršitelja i druge akte Komore;

2) bira članove izvršnog i nadzornog odbora, predsednika Komore i članove drugih organa Komore;

3) odlučuje o drugim pitanjima predviđenim zakonom i Statutom.

Izvršni odbor Komore ima pet članova.

Izvršni odbor:

1) predlaže Statut i druge opšte akte Komore;

2) priprema sednice skupštine Komore;

3) stara se o poslovanju Komore;

4) odlučuje o visini članarine i načinu njenog plaćanja;

5) obavlja i druge poslove određene zakonom i Statutom.

Nadzorni odbor vrši nadzor nad zakonitošću rada i finansijskim poslovanjem Komore.

Nadzorni odbor ima tri člana.

Predsednik Komore predstavlja i zastupa Komoru.

Predsednik Komore:

1) predstavlja Komoru;

2) stara se da Komora radi i posluje u skladu sa zakonom i Statutom;

3) izvršava odluke organa Komore u skladu sa Statutom;

4) vrši druge poslove određene zakonom i Statutom.

Nadzor nad zakonitošću rada izvršitelja vrši Ministarstvo, po službenoj dužnosti ili na predlog predsednika suda za čije područje je izvršitelj imenovan, predsednika Komore, kao i po inicijativi stranaka i učesnika u postupku.

Ministarstvo je ovlašćeno da:

1) izvrši uvid u poslovne knjige, evidenciju, spise i uskladištene stvari;

2) zahteva od izvršitelja sve neophodne podatke o njegovom poslovanju;

3) pribavi od nadležnih organa i organizacija podatke o poslovanju izvršitelja.

U okviru vršenja nadzora nad zakonitošću rada izvršitelja ovlašćeno službeno lice Ministarstva može naložiti mere za otklanjanje nedostataka u radu izvršitelja i rok za postupanje po merama, kao i podneti predlog za pokretanje disciplinskog postupka.

Nadzor nad radom izvršitelja obavlja i Komora.

Komora obavlja nadzor po službenoj dužnosti, najmanje jedanput godišnje.

Komora može obaviti nadzor i po pritužbama stranaka i učesnika u postupku.

Komora može da ostvari uvid u: predmete, podatke i drugi arhivski materijal izvršitelja; raspolaganje uskladištenim stvarima i novcem uplaćenim na ime obezbeđenja; priznanice za naplaćene iznose na ime nagrade i naknade izvršitelja, kao i da preduzme sve druge radnje, u skladu zakonom i drugim propisima.

Komora je ovlašćena da naloži izvršitelju otklanjanje nedostataka u određenom roku i da pokrene disciplinski postupak.

Aktom Komore bliže se propisuje način vršenja nadzora nad radom izvršitelja koji obavlja Komora.

Izvršitelj je dužan da jednom godišnje podnese izveštaj o poslovanju Ministarstvu i Komori.

Akt o načinu izveštavanja i sadržini izveštaja donosi ministar.

Godišnji izveštaj mora da sadrži sledeće podatke:

1) ukupan broj predmeta u toku;

2) ukupan broj rešenih predmeta;

3) ukupan broj nerešenih predmeta na kraju godine;

4) odnos ukupnog iznosa sredstava ostvarenih izvršnim radnjama i ukupnog iznosa potraživanja.

Podaci iz godišnjeg izveštaja izvršitelja objavljuju se na internet stranici Ministarstva i Komore i dostupni su javnosti sve do objavljivanja podataka za narednu godinu.

Izvršitelj odgovara ako svojim postupcima u vršenju svoje delatnosti krši odredbe ovog zakona i drugih propisa, ako ne ispunjava svoje obaveze propisane Statutom i drugim aktima Komore i ako bilo kojim svojim postupkom vređa čast i ugled profesije izvršitelja.

Odgovornost za krivično delo ili prekršaj ne isključuje disciplinsku odgovornost izvršitelja.

Disciplinske povrede izvršitelja su:

1) svesno prikrivanje zakonske smetnje koja je uslov za imenovanje;

2) obavljanje delatnosti nespojivu sa ugledom, čašću i nezavisnošću izvršitelja;

3) ponavljanje disciplinskih povreda, pre brisanja izrečene mere iz evidencije;

4) preduzimanje radnji u postupku i pored postojanja razloga za isključenje;

5) povreda dužnost čuvanja službene tajne;

6) prekoračenje ovlašćenja poverenih zakonom;

7) naplata veće nagrade ili naknade troškova nego što je propisano;

8) nuđenje usluga;

9) neuredno vođenje knjiga i evidencija;

10) vođenje postupka na jeziku koji nije u službenoj upotrebi;

11) postupanje sa stvarima i novčanim sredstvima u postupku suprotno zakonu ili ovlašćenju stranaka;

12) odbijanje bez opravdanog razloga dužnosti privremenog zamenika određenog odlukom Komore;

13) javno iznošenje ličnih, porodičnih i materijalnih prilika stranaka do kojih je došao u vršenju delatnosti izvršitelja;

14) neplaćanje doprinosa Komori tri meseca uzastopno ili šest meseci sa prekidima u toku kalendarske godine;

15) odbijanje bez opravdanog razloga da se stručno usavršava;

16) povrede dužnosti utvrđenih drugim propisima.

Disciplinske mere za disciplinske povrede su:

1) opomena;

2) javna opomena;

3) novčana kazna od 50.000 do 500.000 dinara;

4) zabrana obavljanja delatnosti u trajanju od tri meseca do jedne godine;

5) trajna zabrana obavljanja delatnosti izvršitelja.

Ministarstvo može izreći meru privremene zabrane obavljanja delatnosti izvršitelja za vreme trajanja disciplinskog postupka.

Novčana kazna iz stava 1. ovog člana uplaćuje se na propisani uplatni račun javnih prihoda.

Podaci o izrečenim disciplinskim merama se objavljuju se na internet stranici Ministarstva i Komore.

Prilikom izricanja disciplinskih mera uzimaju se u obzir sve okolnosti koje mogu da utiču na vrstu mere i visinu novčane kazne, a naročito težina i posledice disciplinske povrede, učinjena šteta, stepen odgovornosti i ranije izrečene disciplinske mere.

Podaci o disciplinskim postupcima i izrečenim merama upisuju se u imenik izvršitelja i zamenika.

Disciplinska komisija sprovodi disciplinski postupak radi utvrđivanja disciplinske odgovornosti izvršitelja i izriče disciplinske mere, u skladu sa ovim zakonom.

Disciplinsku komisiju čini pet članova koje imenuje ministar, i to: dva člana iz reda izvršitelja koje predlaže Komora, jedan član iz reda sudija sa iskustvom u postupcima izvršenja koga predlaže Visoki savet sudstva i dva člana iz reda državnih službenika Ministarstva.

Članovi disciplinske komisije imenuju se na četiri godine i mogu biti ponovo imenovani.

Predlog za pokretanje disciplinskog postupka mogu podneti Ministarstvo, predsednik suda za čije područje je izvršitelj imenovan i predsednik Komore, a na osnovu izvršenog nadzora, kao i pritužbi i inicijativa stranka u postupku, njihovih zastupnika i punomoćnika.

U disciplinskom postupku izvršitelju protiv koga je postupak pokrenut mora se omogućiti da se izjasni o navodima iz predloga za pokretanje disciplinskog postupka.

Nakon sprovedenog disciplinskog postupka, disciplinska komisija donosi odluku.

Disciplinski postupak se bliže uređuje aktom ministra.

Odluka disciplinske komisije je konačna.

Protiv konačne odluke disciplinske komisije može se pokrenuti upravni spor.

Rok zastarelosti za pokretanje disciplinskog postupka je šest meseci od dana saznanja za povredu, a najduže jednu godinu od dana kada je povreda učinjena.

Vođenje disciplinskog postupka zastareva u roku od jedne godine od dana pokretanja disciplinskog postupka.

Izrečena disciplinska mera ne može se izvršiti kada protekne jedna godina od dana konačnosti ili pravnosnažnosti odluke o izrečenoj disciplinskoj meri.

 

Najnoviji tekstovi