U okviru realizacije projekta Suzbijanje ekonomskog kriminala u Srbiji, koji finansira Švedska koju zastupa Švedska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju i sprovodi Savet Evrope, 22. i 23. maja 2025. godine, održana je radionica za zaposlene u Agenciji, na kojoj je prezentovan nacrt tehničkog dokumenta „Jačanje kontrole nad finansiranjem političkih partija/Indikatori za otkrivanje nezakonitog finansiranja“ pripremljena od strane eksperta Saveta Evrope, Barbare Jouan Stounstit (Barbara Johuan Stonestreet).
U okviru uvodnih izlaganja, u ime Agencije obratila se zamenik direktora, koja je istakla značaj ovog projekta, a posebno se zahvalila ekspertkinji na izrađenom dokumentu. Osvrnula se i na uspešnu saradnju koju Agencija i Savet Evrope razvijaju već godinama.
Nakon uvodnog dela, ekspertkinja Saveta Evrope prisutnima je predstavila dokument, koji je bio osnova za veoma aktivnu i sadržajnu diskusiju na teme poput regulatornog okvira za kontrolu finansiranja političkih aktivnosti, uloge posmatrača kampanje i identifikovanje novih izvora informacija, uključujući i indikatore za otkrivanje nezakonitog finansiranja, kripto valute i neregulisane finansijske prakse kampanje.
Pored toga, predstavljen je i pregled dobrih praksi u otkrivanju finansiranja političkih aktivnosti iz nezakonitih izvora, a bilo je reči i o međuinstitucionalnoj saradnji i merama ublažavanja rizika.
Izvori finansiranja političkih subjekata propisani su odredbama 3-11 Zakona o finansiranju političkih aktivnosti (“Sl. glasnik RS”, br. 14/2022), prema kojima:
Politički subjekti finansiraju se iz javnih i privatnih izvora.
Politički subjekti se mogu zaduživati isključivo kod banaka i drugih finansijskih organizacija u Republici Srbiji, koje su pod nadzorom Narodne banke Srbije (u daljem tekstu: krediti i zajmovi).
Maksimalna visina kredita i zajma do koje se politički subjekti zadužuju kod banaka i drugih finansijskih organizacija, na godišnjem nivou, može iznositi do 25% sredstava koja se obezbeđuju iz javnih izvora za finansiranje redovnog rada ili pokriće troškova izborne kampanje političkih subjekata, u zavisnosti da li se politički subjekti zadužuju za finansiranje redovnog rada ili pokriće troškova izborne kampanje, sa rokom otplate najduže do tri godine.
Sredstva iz izvora iz st. 1. i 2. ovog člana politički subjekti koriste za finansiranje troškova redovnog rada i troškove izborne kampanje.
Javne izvore finansiranja političke aktivnosti čine novčana sredstva i usluge i dobra koje daju Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave, njihovi organi, kao i organizacije čiji su oni osnivači.
Novčana sredstva iz javnih izvora
Novčana sredstva iz javnih izvora su sredstva budžeta Republike Srbije, budžeta autonomne pokrajine i budžeta jedinice lokalne samouprave, namenjena za finansiranje političke aktivnosti.
Usluge i dobra iz javnih izvora
Usluge i dobra iz javnih izvora su usluge i dobra određene posebnim propisima, koje političkim subjektima daju organi Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, kao i druge organizacije čiji su oni osnivači.
Usluge i dobra iz stava 1. ovog člana obavezno se daju pod jednakim uslovima svim političkim subjektima.
Organi Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, kao i druge organizacije čiji su oni osnivači bliže uređuju davanje usluga i dobara iz stava 1. ovog člana.
Privatne izvore finansiranja političke aktivnosti čine članarina, prilog, nasledstvo, legat i prihod od imovine.
Članarina je novčani iznos koji član političke stranke redovno plaća na način i pod uslovima utvrđenim statutom ili drugim opštim aktom političke stranke tako da maksimalni iznos članarine ne prelazi iznos od 3.000 dinara na godišnjem nivou.
Član političke stranke dužan je da uplatu članarine vrši isključivo sa svog tekućeg računa.
Izuzetno od stava 2. ovog člana, članarina čiji iznos ne prelazi 1.000 dinara na godišnjem nivou može se platiti u gotovini ili putem uplatnice. Ako se članarina plaća u gotovini, odgovorno lice političke stranke dužno je da izda priznanicu o primljenoj članarini. Priznanicu potpisuje član političke stranke koji je članarinu uplatio i odgovorno lice političke stranke.
Odgovorno lice političke stranke je dužno da iznos članarine koji je plaćen u gotovini uplati na tekući račun političke stranke u roku od sedam dana od dana izdavanja priznanice.
Prilog je novčani iznos, osim članarine, koji fizičko ili pravno lice dobrovoljno daje političkom subjektu, poklon, kao i usluge pružene bez naknade ili pod uslovima koji odstupaju od tržišnih.
Prilog su i krediti, zajmovi i druge usluge banaka i drugih finansijskih organizacija u Republici Srbiji dati pod uslovima koji odstupaju od tržišnih, kao i otpis dugova.
Davalac priloga, koji obavlja privrednu delatnost, dužan je da prilikom davanja priloga, a najkasnije narednog dana od dana davanja priloga, dostavi političkom subjektu svoju izjavu ili potvrdu nadležnog organa da je izmirio sve obaveze po osnovu javnih prihoda, kao i izjavu da ne vrši niti da je u poslednje dve godine vršio delatnost od opšteg interesa po osnovu ugovora. Pravno lice – davalac priloga dužno je da dostavi i podatke o svojoj vlasničkoj strukturi. Davalac priloga dužan je da, najkasnije u roku od tri dana od dana davanja priloga, dostavi političkom subjektu svoju izjavu da nije prekoračio maksimalnu vrednost davanja iz člana 10. st. 1. i 2. ovog zakona.
Pravno i fizičko lice dužno je da uplatu novčanog iznosa iz stava 1. ovog člana vrši isključivo sa svog tekućeg računa.
Politički subjekat je dužan da primi uplatu novčanog iznosa iz stava 1. ovog člana isključivo sa tekućeg računa davaoca.
Politički subjekat je dužan da evidentira prilog iz stava 1. ovog člana.
Zabranjeno je vršenje bilo kakvog pritiska, pretnje, diskriminacije ili bilo koji drugi oblik neposrednog ili posrednog stavljanja u nepovoljniji položaj fizičkog ili pravnog lica koje daje prilog političkom subjektu.
Državni organi dužni su da spreče i kazne svako nasilje, kršenje prava ili pretnju fizičkom ili pravnom licu zbog činjenice da je dalo prilog političkom subjektu.
Maksimalna vrednost davanja na godišnjem nivou, koje jedno fizičko lice može dati političkim subjektima za redovan rad, iznosi najviše deset prosečnih mesečnih zarada.
Maksimalna vrednost davanja na godišnjem nivou, koje jedno pravno lice može dati političkim subjektima za redovan rad, iznosi najviše 30 prosečnih mesečnih zarada.
Davanje čija je vrednost na godišnjem nivou veća od jedne prosečne mesečne zarade javno se objavljuje.
Politički subjekat je dužan da davanje iz stava 3. ovog člana objavi na svom veb-sajtu u roku od osam dana od dana kada je vrednost davanja premašila iznos jedne prosečne mesečne zarade.
Sticanje i prihod od imovine političke stranke
Imovinu političke stranke čine nepokretnosti i pokretne stvari.
Imovina iz stava 1. ovog člana služi samo za političku aktivnost i druge dozvoljene aktivnosti političke stranke, u skladu sa zakonom.
Politička stranka stiče imovinu kupoprodajom, nasleđivanjem i legatom.
Politička stranka, koja stekne nepokretnu imovinu sredstvima iz javnih izvora, tu imovinu može koristiti isključivo za sprovođenje svojih političkih aktivnosti.
Nepokretnost iz stava 4. ovog člana politički subjekt ne može otuđiti bez naknade ili po ceni koja je niža od tržišne, prema proceni nadležnog poreskog organa.
Prihod od imovine čine prihodi koje politička stranka ostvaruje od prodaje pokretne i nepokretne imovine, davanja u zakup nepokretne imovine u vlasništvu političke stranke i kamate na uloge datih kod banaka i drugih finansijskih organizacija u Republici Srbiji.
Izvor: Sajt Agencije za sprečavanje korupcije (www.acas.rs).
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.