od 2010.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju

Ministarstvo prosvete i Kancelarija za dualno obrazovanje i Nacionalni okvir kvalifikacija pozivaju sve građane i stručnu javnost da se upoznaju sa tekstom Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju, kao i da daju svoje predloge i sugestije.

Javna rasprava sprovešće se u periodu od 17. marta do 6. aprila 2023. godine.

Prva tribina o predloženom Nacrtu zakona održaće se u četvrtak, 23. marta 2023. godine u 11,00 časova u Velikoj sali Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine, Vladike Platona 1, Novi Sad.

Predlozi i sugestije dostavljaju se Ministarstvu prosvete i Kancelariji za dualno obrazovanje i Nacionalni okvir kvalifikacija preko Formulara za dostavljanje predloga i sugestija za izmenu i/ili dopunu, na  imejl adrese: gabrijela.grujic@dualnok.gov.rs i ljiljana.nenadovic@mpn.gov.rs, sa naznakom: „Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju”.

Na sajtu Ministarstva prosvete mogu se preuzeti sledeći dokumenti::

  • Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju
  • Pregled odredaba koje se menjaju
  • Obrazloženje Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju
  • Obrazac za komentare, sugestije i predloge
  • Zaključak kojim se određuje sprovođenje javne rasprave o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju
  • Program javne rasprave o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o dualnom obrazovanju

Kako se navodi u obrazloženju Nacrta dosadašnja primena Zakona o dualnom obrazovanju („Službeni glasnik RS”, br. 101/17 i 6/20) pokazala je da postoji prostor za unapređenje kvaliteta i obima realizacije učenja kroz rad i pojednostavljivanje postupka uključivanja poslodavaca u dualno obrazovanje.

Radi pripreme Nacrta zakona, Ministarstvo prosvete obrazovalo je radnu grupu u koju su imenovani predstavnici svi relevantnih institucionalnih činilaca, i to: Ministarstva prosvete, Ministarstva privrede, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, Agencije za kvalifikacije, Saveta za stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Nacionalne službe za zapošljavanje, Privredne komore Srbije, Unije poslodavaca, Stalne konferencije gradova i opština, srednjih stručnih škola i poslodavaca koji učestvuju u dualnom obrazovanju, predstavnici četiri reprezentativna sindikata radnika u prosveti i predstavnici nevladinih organizacija.

U pogledu unapređenja kvaliteta realizacije učenja kroz rad, Nacrt zakona uvodi obavezu izrade programa realizacije učenja kroz rad, dokumenta na osnovu kojeg se poslodavac akredituje, a koji sadrži sve relevantne opise o ostvarivanju ishoda učenja plana i programa nastave i učenja i o ispunjenosti uslova. Škola i poslodavac zajednički izrađuju ovaj dokument, a on će služiti i u samovrednovanju škole i spoljašnjem vrednovanju kvaliteta rada u dualnom obrazovanju. Pored toga, uvodi se posebna evidencija o učenju kroz rad koju će zajednički voditi instruktor i koordinator učenja kroz rad. Uvodi se i pravni osnov da dualno obrazovanje postane predmet samovrednovanja škole i spoljašnjeg vrednovanja kvaliteta rada, pa će se posebne odredbe o učenju kroz rad bliže urediti pravilnicima o standardima kvaliteta rada ustanove i pravilnikom o vrednovanju kvaliteta rada ustanove.

Važećim zakonskim rešenjem odnos broja časova učenja kroz rad u odnosu na ukupan broj časova stručnih predmeta postavljen je isuviše fleksibilnom, u rasponu od 20 do 80%. Dosadašnja realizacija obrazovnih profila u dualnom obrazovanju pokazala je da nije moguće ostvariti gornju granicu broja časova učenja kroz rad, ali i da je premali broj časova učenja kroz rad ima negativneefekte na kvalitet kompetencija koje učenici stiču ali i na odnos uloženog i dobijenog od strane poslodavaca. Povećanjem broja časova učenja kroz rad i dužim boravkom kod poslodavca, u meri koju je moguće sprovesti bez ugrožavanja časova teorijske nastave stručnih predmeta, steći će se uslovi da učenici pored kompetencija predviđenih standardom kvalifikacije steknu i veštine tipične za radno okruženje, koje se ne stiču u klasičnom modelu obrazovanja. Takođe, dužim boravkom učenika na učenju kroz rad raste i njihov doprinos poslovnom rezultatu poslodavca i opravdavaju se troškovi koje poslodavac ima u realizaciji dualnog obrazovanja. S obzirom da je važećim rešenjem predviđen raspon od 20 do 80% časova učenja kroz rad u odnosu na ukupan broj časova stručnih predmeta, potreban je prelazni period za donošenje odgovarajućih izmena u planovima i programima nastave i učenja, zbog čega je primena ovog člana pomerena za četiri školske godine. Do pune primene povećanog broja časova, prelaznom odredbom omogućeno je da se broj časova učenja kroz rad može povećati uključivanjem časova praktičnih oblika nastave, ako poslodavac ima mogućnosti za realizaciju.

Nacrtom zakona omogućava se da, pod određenim uslovima, ministar odobri formiranje odeljenja spajanjem dva ili više obrazovnih profila koji se realizuju u dualnom obrazovanju u istom trajanju, kao i od učenika upisanih po dualnom i po klasičnom modelu na isti obrazovni profil.

Detaljno obrazloženje Nacrta možete pogledati na sajtu Ministarstva prosvete.

Podsećamo, Zakonom o dualnom obrazovanju („Sl. glasnik RS“, br. 101/2017 i 6/2020) uređuju se sadržaj i način ostvarivanja dualnog obrazovanja, uzajamna prava i obaveze učenika, roditelja, odnosno drugih zakonskih zastupnika učenika, škole i poslodavca, materijalno i finansijsko obezbeđenje učenika, kao i druga pitanja od značaja za dualno obrazovanje.

Odredbe ovog zakona primenjuju se na deo srednjeg stručnog obrazovanja i vaspitanja za obrazovne profile u trajanju od tri, odnosno četiri godine i majstorsko i specijalističko obrazovanje, kao i obrazovanje za rad u trajanju od dve godine, u skladu sa zakonom.

Svi pojmovi upotrebljeni u muškom gramatičkom rodu obuhvataju muški i ženski rod lica na koje se odnose.

Izvor: sajt Ministarstva prosvete (www.prosveta.gov.rs)

Izvor: Izvod iz propisa je preuzet iz pravne baze “Propis Soft”, redakcija Profi Sistem Com

Najnoviji tekstovi