Javna rasprava o Nacrtu zakona o obradi podataka o ličnosti u oblasti unutrašnjih poslova sprovodi se u periodu od 27. marta do 20. aprila 2026. godine.
U okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o obradi podataka o ličnosti u oblasti unutrašnjih poslova biće održana tri okrugla stola i to u:
– Leskovcu 3. aprila 2026. godine, od 10 do 14 časova u Velikoj sali Skupštine grada Leskovca, ul. Pana Đukića br. 9,
– Beogradu 7. aprila 2026. godine, od 9 do 13 časova, u amfiteatru A1 Kriminalističko-policijskog univerziteta, ul. Cara Dušana br. 196;
– Subotici 17. aprila 2026. godine, od 9 do 13 časova u Velikoj većnici Gradske kuće u Subotici, ul. Trg Slobode br. 1.
Primedbe, predlozi i sugestije dostavljaju se Ministarstvu unutrašnjih poslova putem elektronske pošte na adresu: javnarasprava.evidencije@mup.gov.rs, putem Portala Konsultacije ili redovnom poštom, na adresu Ministarstvo unutrašnjih poslova, 11000 Beograd, Bulevar Mihajla Pupina broj 2. Po okončanju javne rasprave, Ministarstvo unutrašnjih poslova će analizirati sve primedbe, predloge i sugestije učesnika u javnoj raspravi i na osnovu toga sačiniti izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi u roku od 15 radnih dana od okončanja javne rasprave i isti objaviti na internet stranici Ministarstva unutrašnjih poslova i portalu Konsultacije.
Kako se navodi u obrazloženju Nacrta ovim zakonom se vrši preciznije usklađivanje obrade podataka o ličnosti u oblasti unutrašnjih poslova sa rešenjima i ciljevima iz zakona i strateških dokumenata u oblasti zaštite podataka o ličnosti u Republici Srbiji.
Najpre, predmetni nacrt zakona bavi se isključivo podacima o ličnosti, dok se važeći zakon bavi evidencijama i obradom svih vrsta podataka u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Zatim, preciznije su određene svrhe obrade podataka, praveći razliku između obrade podataka u posebne svrhe (svrhe sprečavanja, istrage i otkrivanja krivičnih dela, gonjenja učinilaca krivičnih dela ili izvršenja krivičnih sankcija, uključujući sprečavanje i zaštitu od pretnji javnoj i nacionalnoj bezbednosti) od strane Ministarstva unutrašnjih poslova kao nadležnog organa u smislu Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i obrade u tzv. opštem režimu, a prepoznate su i tzv. druge svrhe obrade.
Takođe, racionalizovani su rokovi čuvanja podataka, u zavisnosti od svrhe obrade i predviđena je mogućnost periodičnog preispitivanja potrebe čuvanja podataka, na osnovu utvrđenih kriterijuma. U tu svrhu, definisana je radnja pasivizacije, u smislu vremenski ograničene obrade određenih podataka, i to samo u svrhu sprečavanja, otkrivanja i rasvetljavanja krivičnih dela i hapšenja učinilaca krivičnih dela, a nakon proteka odgovarajućih rokova.
Posebno poglavlje posvećeno je merama zaštite podataka o ličnosti i kontroli primene tih mera.
Ovim zakonom se obrada podataka o ličnosti u Ministarstvu unutrašnjih poslova modernizuje i usklađuje sa sugestijama koje su u ranijem periodu upućivali stručna služba Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti i nevladin sektor, čineći je transparentnijom, efikasnijom i funkcionalnijom.
Konačno, ovim Nacrtom zakona se vrši i usklađivanje obrade podataka o ličnosti sa drugim nacrtima zakona, čija se procedura usvajanja sprovodi paralelno sa procedurom za usvajanje ovog zakona, a kojima se predviđaju nove ili drugačije obrade podataka u odnosu na važeći zakon.
Osnovni cilj ovog zakona je njegovo usklađivanje sa rešenjima i ciljevima iz zakona i strateških dokumenata u oblasti zaštite podataka o ličnosti u Republici Srbiji.
Zakon o zaštiti podataka o ličnosti („Službeni glasnik RSˮ, broj 87/18) usvojen je nakon što je usvojen Zakon o evidencijama i zaštiti podataka u oblasti unutrašnjih poslova („Službeni glasnik RS” broj 24/18), koji se ovim zakonom stavlja van snage. Odredbe Zakona o evidencijama i zaštiti podataka u oblasti unutrašnjih poslova, kao ni odredbe prethodno važećeg Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, nisu u dovoljnoj meri bile usklađene sa propisima Evropske unije o zaštiti podataka o ličnosti. Takođe, cilj Nacrta zakona obradi podataka o ličnosti u oblasti unutrašnjih poslova je i usklađivanje sa drugim nacrtima zakona, čija se procedura usvajanja sprovodi paralelno sa procedurom za usvajanje ovog zakona, a kojima se predviđaju nove ili drugačije obrade podataka u odnosu na važeći zakon, kako bi se svakom pojedincu obezbedila zaštita podataka o ličnosti, a radi nesmetanog ostvarivanja prava na privatnost i ostalih prava i sloboda.
Podsećamo, Zakonom o evidencijama i obradi podataka u oblasti unutrašnjih poslova („Sl. glasnik RS“, br. 24/2018) uređuje se obrada podataka o ličnosti u oblasti unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: podaci), svrha obrade, prava i zaštita prava lica čiji se podaci obrađuju, vrste i sadržina evidencija, rokovi u kojima se podaci obrađuju, razmena podataka, čuvanje, zaštita i kontrola zaštite podataka, kao i druga pitanja od značaja za obradu podataka u oblasti unutrašnjih poslova.
Obrada podataka u Ministarstvu unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: Ministarstvo) vrši se u elektronskoj formi u okviru informaciono-komunikacionih sistema, u formi audio-video zapisa i fotografija i u papirnoj formi u obliku registara, kartoteka, dnevnika i drugom obliku (u daljem tekstu: evidencije).
Izvor: Portal e- Konsultacije (www.ekonsultacije.gov.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.