Pravni Portal meni

Pravna redakcija Profi Sistem Com-a

ZOUP

Mišljenje Zaštitnika građana na Nacrt zakona o dualnom modelu studija u visokom obrazovanju

Mišljenje Zaštitnika građana na Nacrt zakona o dualnom modelu studija u visokom obrazovanju

Zaštitnik građana je mišljenja da je veoma značajno da se pitanje sticanja praktičnog znanja studenata tokom studija uredi zakonom koji će, s jedne strane, postaviti osnove za ovaj vid angažovanja studenata tokom visokih studija, a s druge strane, biti dovoljno uopšten da ostavi prostor za organizovanje i prilagođavanje ovog vida učenja potrebama studenata. Rešenja koja predviđaju određene pogodnosti, odnosno prava, koja se odnose na vrednovanje rada studenta veoma su bitna iz aspekta zaštite njihovog položaja i statusa.

Nakon sagledavanja Nacrta zakona, sa stanovišta nadležnosti ovog organa, s ciljem unapređenja zaštite ljudskih prava i sloboda, Zaštitnik građana ukazuje na aspekte koje bi trebalo posebno dodatno razmotriti i unaprediti. Zaštitnik građana je uočio da, ni na okviran način, nije predviđena zaštita studenata sa invaliditetom pri dualnom modelu studija u visokom obrazovanju. U vezi sa tim, potrebno je razmotriti mogućnost da se ovim zakonom propiše stvaranje i obezbeđivanje uslova za uključivanje osoba sa invaliditetom i u ovaj proces obrazovanja, kao što je to učinjeno drugim propisima iz oblasti obrazovanja. Osim navedenog, Zaštitnik građana daje i pojedinačne primedbe na određene članove nacrta zakona:

Zaštitnik građana smatra da je stav 2. člana 1. Nacrta zakona suvišan, imajući u vidu Jedinstvena metodološka pravila za izradu propisa.

Doprinos jačanju konkurentnosti privrede Republike Srbije, koji je naveden u članu 3. stavu 1. tačka 2. Nacrta zakona, ne može biti predviđen kao jedan od ciljeva dualnog modela studija, jer nije u skladu sa razlozima donošenja ovog zakona, a to je zaštita studenata. Cilj uređenja ove oblasti prevashodno treba da bude osposobljavanje studenata za brzo i efikasno uključivanje u radne procese, a tek zatim i interes poslodavaca da zadrže talentovane i najbolje studente.

Odredba člana 8. Nacrta zakona koja uređuje raspoređivanje studenata kod poslodavca u stavu 2. predviđa da se raspoređivanje vrši putem intervjuisanja studenata od strane poslodavaca, pri čemu se usaglašavaju želje studenata sa izborom poslodavaca. Međutim, citirani član ne uređuje situaciju koja se može pojaviti u praksi kada se potrebe i izbor poslodavca ne usaglasi sa željom studenta, odnosno ne predviđa na koji način, odnosno kojim aktom će se takva situacija urediti.

Odredba člana 9. Nacrta zakona koja uređuje karijerno vođenje i savetovanje, ne propisuje mere koje visokoškolska ustanova može preduzeti ukoliko prilikom praćenja karijernog razvoja studenta utvrdi da postoje određeni problemi u realizaciji studijskog programa po dualnom modelu, odnosno ukoliko uoči nezadovoljstvo ili propuste kod učesnika u procesu učenja kroz rad. Zaštitnik građana je mišljenja da je ova odredba nedorečena, nejasna i neprecizna.

Odredbu člana 10. stav 1. Nacrta zakona treba dopuniti tako što bi se posle reči: „zakonom kojim se uređuje oblast rada i bezbednosti i zdravlja na radu“, dodale reči: „sprečavanje zlostavljanja na radu, zapošljavanje osoba sa invaliditetom, penzijsko i invalidsko osiguranje “.

Odredbu člana 11. stav 1. tačka 7. Nacrta zakona treba dopuniti na taj način što bi se posle reči mentor unele sledeće reči: „i odgovorno lice u pravnom licu“. Ovu dopunu predlažemo rukovodeći se preventivnim razlozima, imajući u vidu težinu posledica ovih dela koje su u vezi samog rada kod poslodavca. Prilikom predlaganja ove dopune Zaštitnik građana je sagledao odredbu iz tačke 6. ovog člana koja propisuje da ni mentor niti drugo odgovorno lice ne sme biti osuđivano za određena kaznena dela. Shodno tome, pomenute odredbe treba usaglasiti.

Odredbama člana 15. Nacrta zakona koje regulišu zaključivanje ugovora o dualnom obrazovanju nisu uređena pojedina pitanja koja mogu izazvati dileme u praksi i moguće zloupotrebe kada je u pitanju izbor poslodavca, odnosno propušteno je da se ova procedura uredi opštim aktima visokoškolske ustanove.

Odredba člana 19. Nacrta zakona koja reguliše posledice raskida ugovora o dualnom modelu ne uređuje situaciju kada je ugovor raskinut sa određenim poslodavcem, a nema drugog odgovarajućeg poslodavca s kojim je zaključen ugovor o dualnom modelu, i takvu situaciju treba predvideti.

U pogledu odredbe člana 21. stav 1. tačka 9. koja kao obavezan element ugovora predviđa obavezu studenta da redovno obavlja učenje kroz rad kod poslodavca, Zaštitnik građana smatra da je nužno njeno preciziranje u smislu opštih propisa o radu. Naime, u praksi se može pojaviti situacija kada je student, zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga, sprečen da obavi rad. Ukoliko bude prepušteno slobodnoj volji ugovarača da sami regulišu navedenu situaciju, ili ukoliko ista ne bude regulisana, može doći do raznih zloupotreba, na štetu studenata.

Zaštitnik građana je mišljenja da je, zbog eventualnih nedoumica koje se mogu pojaviti u praksi kada je u pitanju sprovođenje odredaba ovog zakona koje se odnose na učenje kroz rad, opravdano i svrsishodno da se u članu 21. posle stava 2. doda novi stav 3. koji bi glasio: „Na prava i obaveze studenata koja nisu uređena ovim ugovorom shodno se primenjuju odredbe o opštim propisima na radu.“

Odredbe člana 33. Nacrta zakona koje regulišu nadzor nad sprovođenjem zakona nisu jasne i precizne, što može u praksi onemogućiti punu i adekvatnu zaštitu prava studenata. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja nije nadležno da vrši inspekcijski nadzor nad radom privrednih subjekata, a Nacrt zakona nije ovlastio ni inspekciju rada da takav nadzor vrši, osim u odnosu na uslove rada i bezbednost na radu. U vezi sa tim Zaštitnik građana smatra da je potrebno razmotriti mogućnost da se ova odredba uskladi sa Zakonom o prosvetnoj inspekciji , kako bi bila isključena mogućnost sukoba nadležnosti.

Izvor: sajt Zaštitnika građana (www.ombudsman.rs)

Ostavite komentar

Profi Sistem baner