od 2010.

Mišljenje Zaštitnika građana na Predlog odluke o izmenama Strategije reforme javne uprave u Republici Srbiji i na Predlog AP za sprovođenje Strategije za period 2018-2020. godine

Zaštitnik građana u svom mišljenju objavljenom na sajtu Zaštitnika građana (www.ombudsman.rs) ukazuje da je Odlukom o izmenama Strategije reforme javne uprave potrebno obuhvatiti i tekst Strategije koji se odnosi na presek stanja – I UVOD I. A Aktivnosti na sprovođenju Strategije reforme državne uprave u Republici Srbiji (2004), Kontrolni mehanizmi, deo koji se odnosi na položaj i ulogu Zaštitnika građana, budući da isti sadrži odrednice koje nisu saglasne sa Ustavom i Zakonom o Zaštitniku građana („Sl. glasnik RS“, br. 79/2005 i 54/2007). Taođe, isti navodi da uprkos uverenju da je u pitanju propust nastao kao posledica česte upotrebe bukvalnog prevoda sa engleskog na srpski jezik pojedinih stručnih izraza, Zaštitnik građana je stava da su predložene izmene prilika da se tekst Strategije unapredi u celini.

Prema mišljenju Zaštitnika građana, iz napred iznetih razloga,  potrebno je  u  delu I UVOD I. A Aktivnosti na sprovođenju Strategije reforme državne uprave u Republici Srbiji (2004) – Kontrolni mehanizmi,  peti pasus izmeniti tako da glasi: „Zaštitnik građana nastavio je da efikasno funkcioniše i unapređena je njegova dostupnost građanima. Broj pritužbi građana je porastao, a najveći broj prijavljenih kršenja prava odnosi se na povrede nastale u radu uprave. Kapaciteti njegove Stručne službe ojačani su sprovođenjem brojnih obuka zaposlenih u postupanju po pritužbama, razvoju informacionih tehnologija i sprovođenju javnih kampanja za podizanje svesti o značaju i nadležnostima ovog državnog organa. Zaštitnik građana je pripremio Kodeks dobre uprave koji je predao Narodnoj skupštini na usvajanje.“

Napominje se da uočene nesaglasnosti nisu terminološke već suštinske prirode –  naziv držanog organa je Zaštitnik građana (član 138. Ustava), Zaštitnik građana nema „Kancelariju“, već Stručnu službu (član 38. Zakona o Zaštitniku građana), Zaštitniku građana obraćaju se građani, a ne zainteresovane strane (član 2. stav 3. Zakona), koji to čine pravnim sredstvom koje se zove pritužba (član 25. stav 1. Zakona), a ne žalba.

Nadalje, isti ističe da je potrebno je u  delu III MERE I AKTIVNOSTI ZA REALIZACIJU POSEBNIH CILJEVA, III.E. Jačanje mehanizama nadzora u javnoj upravi, u petom pasusu koji navodi mehanizme spoljne kontrole uprave, odmah posle tačke 1) Ustavni sud,  u tački 2) navesti Zaštitnika građana. Upravni sud je potrebno navesti u tački 3) istog pasusa.

Prema članu 36. Zakona o Zaštitniku građana, zaštitnik građana ima pravo na platu predsednika Ustavnog suda, a njegovi zamenici kao sudije Ustavnog suda, čime je ovaj organ je po svom rangu vezan za Ustavni sud.

Pored navedenog, napominje se da u  istom delu, deveti pasus potrebno je izmeniti tako da glasi: “Poseban vid zaštite prava građana i kontrole uprave ostvaruje Zaštitnik građana koji štiti ljudska prava i kontroliše rad organa javne vlasti koji su utvrđeni zakonom. Najveći broj organa koje kontroliše Zaštitnik građana u Srbiji jesu upravo organi i različiti organizacioni oblici javne uprave. Zaštitnik građana je donošenjem Ustava Republike Srbije 2006. godine, postao organ ustavnog ranga.

U Republici Srbiji ombudsman postoji i na nižim nivoima vlasti, tačnije u Autonomnoj pokrajini Vojvodina, a ustanovljen je još i u 20 opština i gradova u Srbiji. Sredinom 2012. godine osnovana je i Asocijacija lokalnih ombudsmana. Ne postoji odnos subordinacije između Zaštitnika građana i institucija ombudsmana ustanovljenih na pokrajinskom, odnosno lokalnom nivou.“

Primedbe na tekst Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme javne uprave za period 2018-2020. godine

Na strani 26. Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme javne uprave za period 2018-2020. godine (dalje: Akcioni plan), Mera 4.2. Aktivnost 1. – Usklađivanje 78 posebnih zakona sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, kao rok za realizaciju naveden je 2. kvartal 2018. Zaštitnik građana je mišljenja da je ostavljeni rok za usklađivanje  tako velikog broja zakona kratak, te predlaže  da se  rok za realizaciju planirane aktivnosti preispita.

Zaštitnik građana je mišljenja da je na strani 35. Akcionog plana, Mera 5.3. – Jačanje mehanizama spoljne i unutrašnje kontrole u javnoj upravi, Aktivnost 2.  potrebno usaglasiti sa Akcionim planom za Poglavlje 23, 3.2. POLOŽAJ ZAŠTITNIKA GRAĐANA, POKRAJINSKOG OMBUDSMANA I ZAŠTITNIKA GRAĐANA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE, Aktivnost 3.2.1.3, tako da glasi:  „Priprema, konsultacije i utvrđivanje Predloga zakona o izmenama i dopunama Zakona o Zaštitniku građana  radi jačanja nezavisnosti institucije, unapređenja efikasnosti njenog rada i unapređenja zaštite prava građana pred državnim organima.“

Imajući u vidu da Zaštitnik građana i dalje obalja poslove u privremeno dodeljenim, neodgovarajućim prostorijama, potrebno je Akcionim planom, Mera 5.3. predvideti novu Aktivnost 6. “Jačanje kapaciteta Zaštitnika građana kroz obezbeđivanje prostora za odgovarajući, trajni smeštaj institucije Zaštitnika građana.“, a radi usaglašavanja sa Akcionim planom za Poglavlje 23, 3.2. POLOŽAJ ZAŠTITNIKA GRAĐANA, POKRAJINSKOG OMBUDSMANA I ZAŠTITNIKA GRAĐANA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE, Aktivnost 3.2.1.2.

U Akcionom planu, Mera 5.3. dosadašnje aktivnosti 6. i 7. postaju aktivnosti 7. i 8.

 

Izvor: Sajt Zaštitnika građana Republike Srbije (www.ombudsman.rs).

Najnoviji tekstovi