Na sajtu Poreske uprave objavljeno je obaveštenje od 24. novembra 2025. godine u vezi sa poreskim obavezama kada je u pitanje nasleđivanje.
U ovom obaveštenju navedeno je, između ostalog, i sledeće:
„Nasleđe često predstavlja više od imovine – ono je uspomena, porodična priča i kontinuitet. Ipak, nasleđivanje nosi i određene pravne i poreske obaveze. Jedna od njih je i porez na nasleđe i poklon, koji se plaća u skladu sa odredbama Zakona o porezima na imovinu.
Bez obzira na to da li ste nasledili stan, kuću, novac ili pokretne stvari, važno je da znate kada nastaje obaveza plaćanja poreza, ko je dužan da ga plati i na koji način se podnosi prijava.
Ko je obveznik poreza na nasleđe i poklon?
Obveznik poreza je svako fizičko lice – rezident Republike Srbije koje nasledi nepokretnosti ili pokretne stvari, bez obzira da li se one nalaze u Srbiji ili u inostranstvu. Nerezidenti su takođe obveznici poreza, ali samo u slučaju nasleđivanja imovine koja se nalazi na teritoriji Srbije.
Predmet oporezivanja poreza na nasleđe je nasleđeno: pravo svojine i drugo pravo na nepokretnosti, pravo trajnog korišćenja parking mesta u otvorenom stambenom bloku ili stambenom kompleksu, gotov novac, štedni ulog, depozit u banci, novčano potraživanje, digitalna imovina, pravo intelektualne svojine i pravo svojine na upotrebljavanom motornom vozilu, upotrebljavanom plovilu, odnosno upotrebljavanom vazduhoplovu i drugim pokretnim stvarima.
Kada nastaje poreska obaveza?
Poreska obaveza po osnovu nasleđa nastaje danom pravosnažnosti rešenja o nasleđivanju, a Poreskoj upravi se podnosi poreska prijava na Obrascu PPI-3.
Naslednici nisu u obavezi da podnesu poresku prijavu ako poreska obaveza nastaje na osnovu isprave koju je sastavio, overio ili potvrdio javni beležnik, jer u tom slučaju je javni beležnik dužan da dostavi celokupnu dokumentaciju organu nadležnom za katastar, koji je potom prosleđuje Poreskoj upravi.
Na ovaj način, naslednici su u potpunosti rasterećeni obaveze podnošenja poreske prijave.
U situacijama kada poreska obaveza nastaje na osnovu akta koji nije sastavio, overio ili potvrdio, odnosno doneo javni beležnik, naslednik je u obavezi sa podnese poresku prijavu na Obrascu PPI-3. Uz poresku prijavu dostavlja se pravosnažno rešenje o nasleđivanju sa odgovarajućom dokumentacijom potrebnom za utvrđivanje poreza.
Prijava se može podneti:
– lično ili putem pošte nadležnoj organizacionoj jedinici Poreske uprave Sektora za izdvojene aktivnosti
– ili elektronski preko portala ePorezi.
Poreska osnovica i poreska stopa
Osnovicu za obračun poreza čini tržišna vrednost nasleđene imovine na dan nastanka poreske obaveze, umanjena za eventualne dugove i troškove koje je naslednik dužan da namiri iz nasleđene imovine, a porez se obračunava po sledećim stopama:
– 1,5% – ako je naslednik u drugom naslednom redu (ostaviočev bračni drug (ukoliko ostavilac nije imao potomstvo) i ostaviočevi roditelji i njihovo potomstvo),
– 2,5% – ako je naslednik u trećem ili daljem naslednom redu (ostaviočevi dedovi i babe i njihovo potomstvo), odnosno nije u srodstvu sa ostaviocem.
Poreska obaveza po osnovu poreza na nasleđe se utvrđuje rešenjem poreskog organa i plaća se u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja.
Zakonom o porezima na imovinu propisani su i uslovi za primenu instituta poreskog oslobođenja.“
Inače, Zakonom o porezima na imovinu (“Sl. glasnik RS”, br. 26/2001, 45/2002-SUS, 80/2002, 80/2002-dr.zakon, 135/2004, 61/2007, 5/2009, 101/2010, 24/2011, 78/2011, 57/2012-OUS, 47/2013, 68/2014-dr.zakon, 95/2018, 99/2018-OUS, 86/2019, 144/2020, 118/2021, 138/2022, 92/2023 i 94/2024), u član 14. propisano je sledeće:
„Porez na nasleđe i poklon plaća se na pravo svojine i druga prava na nepokretnosti iz člana 2. stav 1. ovog zakona, kao i prava trajnog korišćenja parking mesta u otvorenom stambenom bloku ili stambenom kompleksu, koje naslednici naslede, odnosno poklonoprimci prime na poklon.
Porez na nasleđe i poklon plaća se i na nasleđeni, odnosno na poklon primljeni:
1) gotov novac;
2) štedni ulog;
3) depozit u banci;
4) novčano potraživanje;
4a) digitalnu imovinu;
5) pravo intelektualne svojine;
6) pravo svojine na upotrebljavanom motornom vozilu, upotrebljavanom plovilu, odnosno upotrebljavanom vazduhoplovu i drugim pokretnim stvarima.
Poklonom, u smislu ovog zakona, smatra se i prenos bez naknade imovine pravnog lica, koja je predmet oporezivanja u skladu sa odredbama st. 1, 2. i 4. do 6. ovog člana.
Poklonom, u smislu ovog zakona, ne smatra se:
1) prenos bez naknade prava na nepokretnostima i pokretnim stvarima iz st. 1. do 3. ovog člana na koji se plaća porez na dodatu vrednost, u skladu sa propisima kojima se uređuje porez na dodatu vrednost, nezavisno od postojanja ugovora o poklonu;
2) prihod fizičkog lica po osnovima koji su izuzeti iz dohotka za oporezivanje, odnosno koji je predmet oporezivanja porezom na dohodak građana, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oporezivanje dohotka građana;
3) prihod pravnog lica koji se uključuje u obračun osnovice za oporezivanje porezom na dobit pravnih lica, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oporezivanje dobiti pravnih lica.
Od oporezivanja po ovom zakonu izuzima se prenos dobitka u igri na sreću sa organizatora igre na dobitnika.
Od oporezivanja porezom na nasleđe i poklon izuzima se nasleđe, odnosno poklon, i to:
1) udela u pravnom licu, odnosno hartija od vrednosti;
2) mopeda, motokultivatora, traktora, radnih mašina, vozila koja nisu motorna, odnosno vozila koja se ne smatraju upotrebljavanim u smislu ovog zakona;
2a) plovila koja se ne smatraju upotrebljavanim u smislu ovog zakona;
2b) državnih vazduhoplova, vazduhoplova bez sopstvenog pogona, odnosno vazduhoplova koji se ne smatraju upotrebljavanim u smislu ovog zakona;
2v) nasleđe, odnosno poklon, ljudskih ćelija, tkiva i organa;
3) novca, prava, odnosno stvari iz st. 2. i 3. ovog člana, koje naslednik nasledi, odnosno poklonoprimac primi na poklon, od istog lica, za vrednost nasleđa odnosno poklona, do 100.000 dinara u jednoj kalendarskoj godini po svakom od tih osnova.
Ako je vrednost nasleđenih, odnosno na poklon primljenih stvari iz st. 2. i 3. ovog člana, od istog lica u jednoj kalendarskoj godini, po svakom od tih osnova veća od 100.000 dinara, od oporezivanja se izuzima 100.000 dinara u toj kalendarskoj godini po svakom od tih osnova.
Upotrebljavano motorno vozilo, odnosno upotrebljavano plovilo, odnosno upotrebljavani vazduhoplov, u smislu ovog zakona, jeste:
1) motorno vozilo, koje je na teritoriji Republike Srbije najmanje jedanput, počev od njegove proizvodnje ili poslednjeg uvoza, bilo registrovano u skladu sa propisima;
2) plovilo, koje je na teritoriji Republike Srbije najmanje jedanput, počev od njegove proizvodnje ili poslednjeg uvoza, bilo upisano u propisani upisnik u skladu sa propisima;
3) vazduhoplov, koji je na teritoriji Republike Srbije najmanje jedanput, počev od njegove proizvodnje ili poslednjeg uvoza, bio upisan u propisani registar ili evidenciju.“
Izvor: Obaveštenje – sajt Poreske uprave (www.purs.gov.rs).
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.