Podaci o javnim nabavkama u Srbiji razbacani su u tri različite baze podataka na tri različite internet adrese, a za njihovu ispravnost i tačnost ne garantuje čak ni Kancelarija za javne nabavke kojoj je zakonom povereno da upravlja portalima javnih nabavki.
Za 19 godina koliko se javne nabavke zakonski regulišu u našoj zemlji, više puta su menjani propisi, a doneta su i četiri potpuno nova zakona. Prvi zakon iz 2002. godine jedini nije nalagao kreiranje otvorene baze podataka. Sa svakim sledećim, iz 2008. godine, 2012. godine i 2019. godine kreirana je i posebna baza podataka sa zasebnom internet adresom. Pri tome, niko sa sigurnošću ne može da kaže od kog do kog perioda datiraju podaci objavljeni na svakom od ovih portala.
Tako se javne nabavke mogu pronaći tamo gde im nije mesto, na portalima koji su prestali da budu aktuelni i pre nego što su te nabavke raspisane. Pištaljka je pokušala da sazna zašto se ovo dešava ali to nismo uspeli da saznamo ni od Kancelarije za javne nabavke ni od Nemačke agencije za međunarodnu saradnju (GIZ), kojoj je država na međunarodnom tenderu dodelila posao unapređenja sistema javnih nabavki.
Kancelarija za javne nabavke ponudila je objašnjenje zašto se nabavke posle 1. jula 2020. godine, kada je počeo sa primenom novi zakon, ne vide na novom portalu ali to objašnjenje se u praksi ispostavilo kao netačno. „To znači da su svi naručioci koji su doneli odluke o pokretanju postupka najkasnije sa danom 30.06.2020. godine, sprovodili postupke javnih nabavki po odredbama starog zakona i shodno tome, pozive za podnošenje ponuda su objavljivali na starom Portalu javnih nabavki”, navedeno je u njihovom odgovoru.
Na novom portalu, međutim, nije moguće pronaći na desetine javnih nabavki koje su pokrenute posle 30. juna 2020. godine.
Na primer, beogradsko javno preduzeće „Gradsko stambeno” objavilo je nabavku građevinsko-zanatskih radova na starom portalu iako je odluka o pokretanju doneta u martu ove godine. Činjenica da se nabavke „Gradskog stambenog” objavljuju na pogrešnom mestu sporna je i zato što ovo preduzeće koristi diskriminatorne uslove da spreči konkurenciju na sopstvenim tenderima o čemu je Pištaljka već pisala.
Na pitanje zbog čega na novom portalu nisu objedinjeni svi podaci, iz GIZ-a smo dobili odgovor da to nije bilo ni planirano projektom i da je Portal javnih nabavki rađen po novom zakonodavnom okviru „usaglašenom sa direktivama EU“. „Portal sadrži sve funkcionalnosti koje su predviđene novim Zakonom o javnim nabavkama i od svoje inicijalne verzije je unapređivan kako bi se olakšala njegova primena od strane korisnika, a samim tim i dostupnost građanima”, tvrde u GIZ-
Uprkos tome što se u fusnoti portala navodi da su za „njegovu sadržinu isključivo odgovorni Uprava za javne nabavke i konzorcijum predvođen GIZ International Services i ta sadržina nipošto ne izražava zvanične stavove Evropske unije“, GIZ tvrdi da je „za ispravnost i tačnost sadržine upisanih podataka i postavljenih dokumenata odgovoran korisnik“. „Stoga, ukoliko su uočeni nepouzdani podaci na Portalu trebalo bi svaki takav slučaj analizirati i po potrebi kontaktirati naručioca kod kog su uočeni”, navodi GIZ u odgovoru Pištaljci.
Na pitanje kako to Kancelarija može da upravlja portalom, ako ne garantuje za istinitost i tačnost podataka na njemu, GIZ nije odgovorio već su nas uputili na nadležni sektor Ministarstva finansija. Međutim, odgovor na ovo pitanje nismo dobili ni od Ministarstva finansija.
Ostali smo uskraćeni i za odgovor na pitanje koliko je koštala izrada portala. U GIZ-u nam je rečeno da su portal radili u konzorcijumu sa revizorskim kućama KPMG Srbija i KPMG Italija i objasnili su da je plaćanje vršeno po „utrošenim ekspertskim danima i tzv. pratećim troškovima”. Podatke o tome ko su eksperti i koliko su plaćeni nismo dobili ni od ministarstva ni od GIZ-a.
Umesto odgovora na sva postavljena pitanja GIZ nam je dostavio anketu o karakteristikama novog portala u kojoj su učestvovala 2373 korisnika portala, a koja – kako naglašavaju – pokazuje da su korisnici pozitivno ocenili portal, da nije kompleksan, da je mogućnost greške svedena na minimum i da je korisnička podrška Kancelarije za javne nabavke adekvatna.
Iskustvo novinara Pištaljke razlikuje se od ovakvog rezultata ankete.
Naime, ni sam link za kontakt sa službom za korisnike na Portalu javnih nabavki ne radi. Pištaljka je uspela da kontaktira ovu podršku preko brojeva telefona koje smo pronašli tek na sajtu Kancelarije za javne nabavke. Službenici su takođe bili začuđeni što link ne radi i objasnili su nam „da se portal stalno unapređuje“.
Povratak u budućnost: Na portalu i ugovori iz 2022. godine
Novi Portal javnih nabavki ide čak ispred vremena, pa u svojoj bazi evidentira odluke o dodeli ugovora koje su zaključene u martu sledeće godine, kao što je slučaj sa odlukom po javnoj nabavci JKP „Rad” iz Kovačice za nadzor nad projektom „Sanacija čvorišta postojeće vodovodne mreže u naselju Crepaja”. Da je problem do greške u kucanju, a ne do vremeplova pokazuje činjenica da je nabavka ipak sprovedena u martu ove godine.
Zanimljivo je da se u bazi podataka novog portala koji je počeo sa radom 1. jula 2020. godine beleži i podatak o zaključenom ugovoru iz 2010. godine za izvođenje dve pozorišne predstave koje je sproveo Centar za kulturu u Boru. Uvidom u sam dokument, jasno je ipak da je reč o predstavama iz 2020. godine.
Takođe, suočili smo se sa problemima i kada smo pokušali da pristupimo dokumentima o okvirnim sporazumima, poput onog o nabavci nameštaja Ministarstva unutrašnjih poslova. Dok su na starom portalu sva dokumenta iz okvirnog sporazuma bila na jednom mestu, sada je potrebno proći par odeljaka na sajtu da bi se skupila sva dokumenta. Tako smo konkursnu dokumentaciju i odluku o dodeli okvirnog sporazuma o nameštaju pronašli u odeljku „okvirni sporazum”, dok smo pojedinačne narudžbe sa firmama „Ivoks” i „Eurosalon Fabrika – Prointer Veb” pronašli tek u odeljku „odluke o dodeli ugovora”. Portal Nova S pisao je o ovoj nabavci jer je firma „Eurosalon Fabrika – Prointer Veb” povezana sa bivšim predsednikom Fudbalskog saveza Srbije Slavišom Kokezom.
Postoje i nabavke objavljene na portalu o kojima javnost ne može da sazna skoro pa ništa, osim ko je naručilac. U bazi postoji podatak da je Ministarstvo odbrane u pregovaračkom pozivu bez objavljivanja javnog poziva zaključilo sa nekim ugovor za usluge generalnog remonta. Za građane je nepoznanica sa kim je ugovor sklopljen i koju je cena tih usluga zato što je u rubrici odluke o dodeli ugovora postavljen nepopunjen obrazac u kojem nema ovih podataka. Da je posao dobio „Jugoimport SDPR“ može se naslutiti u obrazloženju zašto je nabavka sprovedena pregovaračkim postupkom.
„Preduzeće „Jugoimport SDPR” J.P. iz Beograda je jedini ovlašćeni predstavnik preduzeća „KOSMOS a.d. Banja Luka“ za poslove ugovaranja remonta raketnih i radarskih sredstava na teritoriji Republike Srbije”, piše u obrazloženju.
Engleski na ćirilici
Portal javnih nabavki dostupan je na ćiriličnom i latiničnom pismu i na engleskom jeziku. Zanimljivo je da se u ćiriličnoj verziji sajta firmi koje u nazivu imaju strane reči prevode, pa je tako portal obogatio ćirilično pismo za slova Y, W, Q, X i sl. Tako se među dobitnicima javnih nabavki mogu naći firme “YELLOW CAR RENTAL DOO BEOGRAD”, “WOLF SECURITY SISTEM DOO”, “BEOGEOAQUA DOO BEOGRAD” i sl.
Da problem sa portalom nemaju samo novinari Pištaljke, već i drugi korisnici govori činjenica da sami naručioci u tako komplikovanom sistemu ne mogu da se snađu pa prave greške prilikom unosa podataka. Tako je na primer Uprava za zajedničke poslove republičkih organa navela da je ugovorena cena za čišćenje snega četiri miliona dinara, a da ista ta cena sa PDV-om iznosi 480 miliona dinara. Da je reč o običnoj grešci u kucanju može se videti u odluci o dodeli ugovora gde je navedena cena sa PDV-om 4.800.000 dinara.
Bez obrade podataka nije moguće pouzdano sakupiti ni podatke o najvećim nabavkama, jer za neke nabavke u bazi ne postoji ugovorena cena, za druge ne postoji konačna ugovorena cena sa PDV-om, a neke su izražene u devizama – evrima, dolarima, pa čak i u juanima.
Javne nabavke u Srbiji prati loša praksa da na tenderima uglavnom nema konkurencije, da se primenjuju diskriminatorni uslovi, da se ugovori skloljeni na tenderima naknadno menjaju, a vrednost radova povećava, i da javnost nema saznanja o tome ko radi poslove dobijene na tenderima iz projekata međunarodnih organizacija – poput kredita Svetske banke jer su oni izuzeti od primene Zakona o javnim nabavkama. Takođe, sankcije za kršenje Zakona o javnim nabavkama izostaju.
Izvor: sajt Pištaljke (www.pistaljka.rs)
Izvor: Izvodi iz propisa preuzeti su iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.