Ustavni sud Republike Srbije utvrdio je svojom Odlukom broj IUz-51/2012 („Sl. glasnik RS“, br. 49/13) da odredbe Zakona o parničnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 72/11), član 85. stav 1. u delu koji glasi: „koji mora da bude advokat“ i stav 2., te odredbe čl. 494. do 505, nisu u saglasnosti sa Ustavom i povrđenim međunarodnim ugovorom, i da iste prestaju da važe danom objavljivanja odluke u „Sl. glasniku RS“, odnosno 5. juna 2013. god.
Da podsetimo čl. 85. st. 1. i 2. ZPP su glasili:
“Stranke mogu da preduzimaju radnje u postupku lično ili preko punomoćnika, koji mora da bude advokat.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, punomoćnik pravnog lica može biti diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, koji je stalno zaposlen u tom pravnom licu.“
Znači, sada više nije obavezno za stranke da kao svog punomoćnika u postupku angažuju advokata, već to može biti i drugo poslovno sposobno lice.
Čl. 494. do. 505. su regulisali poseban postupak za zaštitu kolektivnih prava i interesa građana gde se radilo o ovlašćenju udruženja, njihovih saveza i drugih organizacija, osnovanih u skladu sa zakonom, da mogu, kad je to zakonom propisano, da pokrenu postupak za zaštitu kolektivnih prava i interesa građana.
Čl. 494. do. 505. su glasili:
„Član 494.
Ako u odredbama ove glave ili posebnim zakonom nije drugačije propisano, u postupku za zaštitu kolektivnih prava i interesa shodno se primenjuju ostale odredbe ovog zakona.
Član 495.
Udruženja, njihovi savezi i druge organizacije, osnovane u skladu sa zakonom, mogu, kad je to zakonom propisano, da pokrenu postupak za zaštitu kolektivnih prava i interesa građana.
Lica iz stava 1. ovog člana mogu da pokrenu postupak za zaštitu kolektivnih prava i interesa prava određenog kruga građana ako je takva zaštita predviđena njihovom registrovanom ili propisima određenom delatnošću, ako se cilj njihovog udruživanja ili delovanja odnosi na zajedničke interese i prava većeg broja građana i ako su postupanjem tuženog oni povređeni ili teže ugroženi.
Član 496.
U postupku za zaštitu kolektivnih prava i interesa građana na strani tužioca, u svojstvu umešača sa položajem jedinstvenog suparničara, mogu da pristupe i druga lica koja su ovlašćena na podnošenje tužbe.
Na strani tužioca u postupku za zaštitu kolektivnih interesa i prava građana mogu da se umešaju i treća lica čiji su kolektivni interesi i prava povređeni radnjama tuženog.
Član 497.
Za suđenje o sporovima za zaštitu kolektivnih prava i interesa građana stvarno je nadležan sud određen zakonom.
Za suđenje o sporovima za zaštitu kolektivnih prava i interesa građana nadležan je, pored suda opšte mesne nadležnosti, i sud na čijem je području preduzeta radnja kojom se povređuju kolektivni interesi ili prava građana, ako posebnim propisima nije drugačije predviđeno.
Član 498.
U postupcima za zaštitu kolektivnih prava i interesa građana, ako posebnim propisima nije drugačije predviđeno, tužilac može tužbom da traži:
1) zabranu preduzimanja aktivnosti od koje preti povreda prava i interesa građana koje je tužilac zakonom ovlašćen da štiti;
2) uklanjanje postojeće povrede kolektivnih prava i interesa građana ili štetnih posledica postupanja tuženog i uspostavljanje pređašnjeg stanja, stanja u kome takva povreda više ne bi mogla da nastane ili stanja koje približno odgovara stanju koje je postojalo pre povrede;
3) utvrđivanje nedopuštenosti radnje kojom su povređeni kolektivni interesi i prava građana;
4) objavljivanje presude kojom je usvojen tužbeni zahtev iz razloga navedenih u tač. 1) do 3) ovog člana u sredstvima javnog informisanja, o trošku tuženog.
Član 499.
Ako udruženja, njihovi savezi i druge organizacije iz člana 495. stav 1. ovog zakona tvrde da neko lice obavlja delatnost na način na koji se ugrožavaju kolektivna prava i interesi građana, to lice može da podnese tužbu kojom će da zahteva:
1) da se utvrdi da preduzetim radnjima nije ugrozio, odnosno povredio kolektivna prava i interese građana, odnosno da ih nije povredio na nedopušten način;
2) da se udruženju, njihovim savezima i drugim organizacijama iz člana 495. stav 1. ovog zakona zabrani određena radnja, a naročito istupanje u javnosti u vezi sa tvrdnjom da tužilac obavlja delatnost na način na koji se ugrožavaju kolektivna prava i interesi;
3) naknadu štete pričinjene neistinim iznošenjem ili prenošenjem tvrdnji;
4) objavljivanje presude kojom je usvojen tužbeni zahtev u sredstvima javnog informisanja o trošku tuženog.
Tužilac iz stava 1. ovoga člana može zahteve za presudu da istakne i protivtužbom u postupku pokrenutom protiv njega tužbom iz člana 498. ovoga zakona.
Član 500.
Tužbom iz člana 499. ovog zakona tužilac može da obuhvati, kao tužene i lica koja su ovlašćena da zastupaju lice iz člana 495. stav 1. ovog zakona, članove njegovih organa, kao i lica koja u njegovo ime istupaju u javnosti.
Tužilac iz stava 1. ovog zakona može da traži da sud lice iz člana 495. stav 1. ovog zakona i lica iz stava 1. ovog člana osudi na naknadu štete čiju će visinu sud da utvrdi po slobodnoj oceni (član 232), pod uslovom da je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtev istaknut u tužbi iz člana 498. ovog zakona i da je vođenjem tog postupka, a posebno njegovim praćenjem u sredstvima javnog informisanja, teže povređen ugled i poslovni interes tužioca.
Član 501.
Sud može, pre pokretanja i u toku postupka da odredi privremene mere do okončanja postupka u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje izvršenje i obezbeđenje, radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja teško nadoknadive ili nenadoknadive štete, ako tužilac učini verovatnim da je tuženi svojim radnjama povredio ili ugrozio kolektivna prava i interese građana.
Sud je dužan da odluku o određivanju privremene mere donese odmah ili najkasnije u roku od osam dana.
Član 502.
Do okončanja postupka po tužbama iz čl. 498. i 499. ovog zakona ne može da se po istovetnom zahtevu pokrene drugi postupak.
Član 503.
U presudi kojom usvaja zahteve iz tužbe iz čl. 498. i 499. ovog zakona sud može da odluči da žalba ne zadržava izvršenje ili da odredi kraći rok od propisanog roka za ispunjenje činidbe koja je naložena tuženom.
Član 504.
Fizička i pravna lica mogu u posebnim parnicama za naknadu štete da ističu povredu kolektivnih prava i interesa građana koja je utvrđena pravnosnažnom presudom u postupku za zaštitu kolektivnih prava i interesa građana iz člana 498. ovog zakona.
U postupku za naknadu štete iz stava 1. ovog člana, ne može da se osporava povreda kolektivnih prava i interesa građana koja je utvrđena pravnosnažnom presudom.
Član 505.
Odredbe ove glave shodno se primenjuju i kad potrošač pokrene postupak zbog nepravičnih ugovornih odredbi i nepoštenog poslovanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača.“.
Izvor: www.pravniportal.rs