Nostrifikacija diploma u Srbiji traje dugo, na privatnim fakultetima je skupa, a odliv mozgova je ogroman, ocenili su učesnici konferencije o nostrifikaciji diploma i akademskih zvanja u Srbiji, koju je juče organizovao Danas Konferens centar.
Nada Kovačević, prorektorka Univerziteta u Beogradu, istakla je da je priznavanje diploma zasnovano na zakonu, te da se u najvećem broju slučajeva nostrifikacija “ne može svesti na poznavanje nekog”.
Svaka diploma ima svoju vrednost. Svaka zemlja je priznaje po nekom svom pravilu ili zakonu. Osnovna teškoća, pored te da je treba nostrifikovati a ne priznati, je da se znanje koje je neko stekao u inostranstvu mora uklopiti u našu listu zvanja. Svaka profesija ima kor, jezgro znanja koji nosi i ne bi trebalo da se razlikuje gde je stečena diploma. Dok 30 odsto varijabilnosti u programu svako kreira za sebe. Takav sistem je prepoznat u celoj Evropi, ukazala je Kovačevićeva.
Kako je dodala, za Srbiju je najveći problem sistem u SAD, Australiji, pa i Britaniji, koje insistiraju da svi studenti poznaju pravni sistem te zemlje, organizaciju društva, “što ne doprinosi osnovnom profilu koji je ta diploma priznata”. Ona je naglasila da oni koji završe fakultete u inostranstvu treba da se vrate u Srbiju, “ali smatram da su naše diplome kvalitetne, jednake i validne”. Prema njenim rečima, 30 odsto diploma se nostrifikuje između četiri do šest meseci, odnosno 75 odsto između četiri i osam meseci za zapošljavanje. Kada je reča o nastavku obrazovanja, dodala je, 80 odsto diploma se nostrifikuje za tri meseca.
Aleksandra Drecun, predsednica Harvard kluba Srbije, podsetila je da taj klub okuplja diplomce Harvarda, a da su pridruženi članovi osobe koje su bile na određenim kursevima.
Naša velika želja je da što više ljudi ode na Harvard i da doprinesemo prenošenju znanja. Živimo u zemlji koja je u štrajku. Ne slažem se sa tim da je ministar u složenoj situaciji, već smo svi. Još od 1997. se skreće pažnja na ovu temu. Odliv mozgova je nešto po čemu smo poznati. Oni koji mogu da doprinesu da se društvo modernizuje, prihvati nove trendove, tehnologije, koji su možda tolerantniji, odlaze u svet – ukazala je Drecunova.
Prema njenom mišljenju, proces nostrifikacije je mučan i poražavajući, predugo traje, a deluje kao da je neka opstrukcija u pitanju. Ona je podsetila da je na listi Svetskog ekonomskog foruma za 2014, koja meri konkurentnost, Srbija pretposlednja po svom kapacitetu da privuče talente, a da je treća odozdo po kapacitetu da zadrži talente.
Drecunova o istraživanju o obrazovanju.
Aleksandra Drecun je podsetila na poslednje istraživanje Balkanskog barometra u kojem se među 50 pitanja našlo i pitanje šta je najvažnije za napredovanje u životu – 61 odsto Albanaca smatra da je to obrazovanje, 48 odsto ljudi na Kosovu, dok je ta cifra u Srbiji samo 14 odsto.
Izvor: Danas.