Na sajtu Komisije za hartije od vrednosti objavljeno je obaveštenje da su usvojene nove Smernice za procenu rizika od pranja novca.
Kako se navodi na 16. sednici X saziva Komisija za hartije od vrednosti Republike Srbije usvojila Smernice za procenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i primenu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma za obveznike u nadležnosti Komisije.
Smernice Komisije se odnose na šest kategorija obveznika u nadležnosti Komisije:
- društva za upravljanje investicionim fondovima,
- brokersko-dilerska društva,
- ovlašćene banke,
- kastodi banke odnosno depozitare,
- društava za reviziju i samostalne revizore, kao i na
- pružaoce usluga povezanih sa digitalnim tokenima
S obzirom na to da su izvršene nove izmene i dopune sistema borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, Smernice su usklađene sa tim novinama. Usklađivanje je bilo neophodno i s obzirom na novi Zakon o digitalnoj imovini. Takođe, novim Smernicama je izvršeno potpuno usklađivanje sa Preporukom 15 Radne grupe za finansijsku akciju (engl. FATF – Financial Action Task Force), uz uzimanje u obzir odredbi Pete direktive EU o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
Uz to, Smernice nude i konkretne primere i pomažu obveznicima da bolje razumeju rizike. Objašnjavaju kako sprovesti opštu procenu rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u odnosu na poslovanje, kao i pojedinačnu procenu rizika koji nosi klijent sa kojim obveznici uspostavljaju poslovni odnos.
Smernice se primenjuju od dana donošenja tj. od danas.
Smernice možete pogledati na sajtu Komisije za hartije od vrednosti.
Podsećamo, u smislu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma („Sl. glasnik RS“, br. 113/2017, 91/2019 i 153/2020) pranjem novca smatra se:
1) konverzija ili prenos imovine stečene izvršenjem krivičnog dela;
2) prikrivanje ili netačno prikazivanje prave prirode, porekla, mesta nalaženja, kretanja, raspolaganja, vlasništva ili prava u vezi sa imovinom koja je stečena izvršenjem krivičnog dela;
3) sticanje, držanje ili korišćenje imovine stečene izvršenjem krivičnog dela.
Pranjem novca, u smislu ovog zakona, smatraju se i aktivnosti iz stava 1. ovog člana izvršene izvan teritorije Republike Srbije.
Finansiranjem terorizma, u smislu ovog zakona, smatra se obezbeđivanje ili prikupljanje imovine ili pokušaj njenog obezbeđivanja ili prikupljanja, u nameri da se koristi ili sa znanjem da može biti korišćena, u celosti ili delimično:
1) za izvršenje terorističkog akta;
2) od strane terorista;
3) od strane terorističkih organizacija.
Pod finansiranjem terorizma smatra se i podstrekavanje i pomaganje u obezbeđivanju i prikupljanju imovine, bez obzira da li je teroristički akt izvršen i da li je imovina korišćena za izvršenje terorističkog akta.
Terorističkim aktom, u smislu ovog zakona, smatra se delo utvrđeno sporazumima navedenim u aneksu uz Međunarodnu konvenciju o suzbijanju finansiranja terorizma, kao i bilo koje drugo delo čiji je cilj da izazove smrt ili težu telesnu povredu civila ili bilo kog drugog lica koje ne učestvuje aktivno u neprijateljstvima u slučaju oružanog sukoba, kada je svrha takvog dela, po njegovoj prirodi ili spletu okolnosti povezanih sa tim delom, da zastraši stanovništvo, ili da primora neku vladu ili neku međunarodnu organizaciju da učini ili da se uzdrži od činjenja nekog dela.
Teroristom, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje samo ili sa drugim licima sa umišljajem:
1) pokuša ili učini teroristički akt na bilo koji način, neposredno ili posredno;
2) podstrekava i pomaže u izvršenju terorističkog akta;
3) raspolaže saznanjem o nameri grupe terorista da izvrši teroristički akt, doprinese izvršenju ili pomogne grupi nastavljanje vršenja terorističkog akta sa zajedničkom svrhom.
Terorističkom organizacijom, u smislu ovog zakona, smatra se grupa terorista koja:
1) pokuša ili učini teroristički akt na bilo koji način, neposredno ili posredno;
2) podstrekava i pomaže u izvršenju terorističkog akta;
3) raspolaže saznanjem o nameri grupe terorista da izvrši teroristički akt, doprinese izvršenju ili pomogne grupi nastavljanje vršenja terorističkog akta sa zajedničkom svrhom.
U smislu Zakona o digitalnoj imovini („Sl. glasnik RS“, br. 153/2020) digitalni token je vrsta digitalne imovine i označava bilo koje nematerijalno imovinsko pravo koje u digitalnoj formi predstavlja jedno ili više drugih imovinskih prava, što može uključivati i pravo korisnika digitalnog tokena da mu budu pružene određene usluge;
Izvor: sajt Komisije za hartije od vrednosti (www.sec.gov.rs)
Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz pravne baze „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com