Na sajtu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja objavljeno je da je novi, drugi po redu, ciklus spoljašnjeg vrednovanja rada ustanova počeo 1. oktobra 2019. godine, a u narednih šest godina biće vrednovane sve predškolske ustanove, osnovne i srednje škole. U odnosu na kriterijume uspešnosti, ustanove će dobiti nezavisnu procenu o kvalitetu rada u ključnim oblastima delovanja. Nakon prvog petogodišnjeg ciklusa vrednovanja izvršene su, kroz široku stručnu raspravu, analize nacionalnog okvira kvaliteta i metodologije vrednovanja, a rezultat su unapređeni standardi i pokazatelji kvaliteta, nova merila i norme za procenu. Svrha spoljašnjeg vrednovanja je da se, davanjem objektivne i sveobuhvatne procene, pomogne ustanovi da odredi prioritete u daljem razvoju. Na nivou školskih uprava doneti su godišnji planovi spoljašnjeg vrednovanja i imenovani su timovi evaluatora od kojih se očekuje da na visokom profesionalnom nivou primene standardizovanu metodologiju spoljašnjeg vrednovanja. Zaposlenima u ustanovama se preporučuje da se posvete razumevanju koncepta za osiguranje kvaliteta, analizi sadržaja i značenja standarda i pokazatelja, kao i regulativi kojom se bliže uređuje vrednovanje i samovrednovanje rada.
Naime čl. 49. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja („Sl. glasnik RS“, br. 88/2017, 27/2018-dr.zakoni i 10/2019) propisano je obezbeđivanje kvaliteta rada ustanove:
„Ustanova se samostalno i u saradnji sa nadležnim organom jedinice lokalne samouprave stara o obezbeđivanju i unapređivanju uslova za razvoj obrazovanja i vaspitanja, obezbeđivanju i unapređivanju kvaliteta programa obrazovanja i vaspitanja, svih oblika obrazovno-vaspitnog rada i uslova u kojima se on ostvaruje.
Radi obezbeđivanja kvaliteta rada u ustanovi se vrednuju ostvarivanje ciljeva, ishoda i standarda postignuća, Nacionalnog okvira obrazovanja i vaspitanja, nastavnog plana i programa obrazovanja i vaspitanja, predškolskog programa, školskog programa, razvojnog plana, doprinos i uključenost roditelja, odnosno drugih zakonskih zastupnika dece i učenika u različite oblike obrazovno-vaspitnog rada i uslova u kojima se on ostvaruje.
Vrednovanje kvaliteta ostvaruje se kao samovrednovanje i spoljašnje vrednovanje.
Samovrednovanjem ustanova ocenjuje: kvalitet programa obrazovanja i vaspitanja i njegovo ostvarivanje, sve oblike i način ostvarivanja obrazovno-vaspitnog rada, stručno usavršavanje i profesionalni razvoj, uslove u kojima se ostvaruje obrazovanje i vaspitanje, zadovoljstvo dece, učenika i roditelja, odnosno drugih zakonskih zastupnika dece i učenika.
U samovrednovanju učestvuju stručni organi, savet roditelja, učenički parlament, učenici, nastavnici, vaspitači, stručni saradnici, direktor i organ upravljanja ustanove.
Samovrednovanje se obavlja svake godine po pojedinim oblastima vrednovanja, a svake četvrte ili pete godine – u celini.
Izveštaj o samovrednovanju kvaliteta rada ustanove podnosi direktor vaspitno-obrazovnom, nastavničkom, odnosno pedagoškom veću, savetu roditelja, učeničkom parlamentu i organu upravljanja, kao i nadležnoj školskoj upravi.
Spoljašnje vrednovanje rada ustanove obavlja se stručno-pedagoškim nadzorom Ministarstva i od strane Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.
Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja učestvuje u spoljašnjem vrednovanju kvaliteta rada ustanove putem vrednovanja postignuća učenika na završnim i maturskim ispitima ili po ukazanoj potrebi i na zahtev Ministarstva.
Organe i tela ustanove, postupke praćenja ostvarivanja programa obrazovanja i vaspitanja, drugih oblika obrazovno-vaspitnog rada i uslova rada, osnove i merila za samovrednovanje i vrednovanje, sadržinu i način objavljivanja rezultata samovrednovanja i vrednovanja kvaliteta rada ustanove, po pribavljenom mišljenju nadležnog saveta, propisuje ministar.“
Izvor: sajt Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja (www.mpn.gov.rs)
Izvor: Izvod iz zakona preuzet iz programa „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com-a.