U „Sl. glasniku RS“, br. 66/2022 objavljen je Pravilnik o hraniteljstvu koji je u primeni od 18. juna 2022. god.
Ovim pravilnikom propisuju se bliži uslovi za zasnivanje hraniteljstva, program pripreme za hraniteljstvo i način vođenja evidencije i dokumentacije o hraniteljstvu.
U smislu ovog pravilnika:
1) „Dete” označava poslovno nesposobno lice koje nije navršilo 18 godina, bez roditeljskog staranja, ili pod roditeljskim staranjem sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili poremećajem ponašanja.
2) „Mlada osoba” označava punoletno lice na hraniteljstvu koje nije navršilo 26 godina, a nalazi se na redovnom školovanju ili ima smetnje u razvoju i nesposobno je da se samo stara o sebi i o zaštiti svojih prava.
Svrha hraniteljstva je da se deci bez roditeljskog staranja, deci pod roditeljskim staranjem i mladim osobama, u skladu sa njihovim najboljim interesom, obezbede nega, zaštita, vaspitanje, obrazovanje i uslovi za optimalan razvoj u porodičnom okruženju, a u cilju povratka u biološku porodicu, osposobljavanja za samostalan život i rad ili promene mere zaštite.
Detetu i mladoj osobi obezbeđuje se adekvatan oblik hraniteljstva i hraniteljska porodica u skladu sa individualnim potrebama i najboljim interesom deteta i mlade osobe.
Hranitelji su dužni da se kroz neposrednu brigu staraju o zdravlju, razvoju, vaspitanju i obrazovanju deteta i mlade osobe, u cilju ostvarivanja svrhe hraniteljstva iz stava 1. ovog člana.
Zasnivanjem hraniteljstva uspostavlja se odnos između deteta i hranitelja koji po svom kvalitetu i sadržaju odgovora odnosu dete – roditelj.
Polazeći od individualnih potreba i procene najboljeg interesa deteta i mlade osobe, hraniteljstvo se realizuje kao srodničko i nesrodničko, kroz sledeće oblike:
1) standardno hraniteljstvo;
Standardno hraniteljstvo zadovoljava potrebe dece i mladih osoba kada je procenjeno da oni kraće ili duže vreme ne mogu da žive sa roditeljima i da je primena hraniteljstva u njihovom najboljem interesu.
2) hraniteljstvo uz intenzivnu i dodatnu podršku;
Hraniteljstvo uz intenzivnu i dodatnu podršku zadovoljava potrebe dece i mladih osoba sa smetnjama u razvoju, izraženim zdravstvenim teškoćama ili poremećajem ponašanja, kada je procenjeno da je, na kraći ili duži vremenski period, primena hraniteljstva u njihovom najboljem interesu.
Sadržaj i trajanje intenzivne i dodatne podrške utvrđuje se planom podrške detetu i mladoj osobi i hraniteljskoj porodici.
3) urgentno hraniteljstvo;
Urgentno hraniteljstvo primenjuje se u hitnim situacijama kada je došlo do napuštanja deteta i mlade osobe od strane roditelja ili drugog lica koje se o njima neposredno stara, nasilja u porodici, grubog zanemarivanja ili zlostavljanja i kada su roditelji ili staratelji sprečeni da brinu o detetu i mladoj osobi.
Urgentno hraniteljstvo traje do razrešenja krizne situacije u porodici ili do primene odgovarajuće mere zaštite u skladu sa najboljim interesima deteta i mlade osobe, a najduže 60 dana.
Nakon isteka roka od 60 dana od dana zasnivanja, urgentno hraniteljstvo se može nastaviti kao standardno hraniteljstvo ili hraniteljstvo uz intenzivnu ili dodatnu podršku, ako je to u skladu sa potrebama i najboljim interesom deteta i mlade osobe na hraniteljstvu.
Hranitelji u čije porodice se urgentno smeštaju deca i mlade osobe, osim opšte podobnosti za hraniteljstvo su, po pravilu, sa iskustvom hranitelja i završenim akreditovanim programom obuke za urgentno hraniteljstvo.
4) povremeno hraniteljstvo.
Povremeno hraniteljstvo primenjuje se za dete i mladu osobu sa smetnjama u razvoju ili zdravstvenim teškoćama, koje živi u biološkoj ili hraniteljskoj porodici i koje se smešta u drugu hraniteljsku porodicu na kraći period u cilju predaha i očuvanja kapaciteta biološke, odnosno hraniteljske porodice za dalju brigu o detetu i mladoj osobi ili preveniranja kriznih situacija koje mogu da ugroze funkcionalnost porodice.
Povremeno hraniteljstvo može trajati nekoliko časova dnevno, od jednog do 15 dana u kontinuitetu, a na godišnjem nivou do 60 dana.
U hraniteljskoj porodici može biti na povremenom hraniteljstvu više dece i mladih osoba tokom godine, ali ne više od dvoje dece i mladih osoba istovremeno.
Kako bi se obezbedio kontinuitet odnosa, povremeno hraniteljstvo deteta i mlade osobe se realizuje, po pravilu, u istoj hraniteljskoj porodici.
Ako se plan realizacije povremenog hraniteljstva za dete i mladu osobu ne ostvaruje duže od tri meseca, vrši se ponovni pregled i preispitivanje svrhe povremenog hraniteljstva.
Hranitelji su, pored neposredne brige o detetu i mladoj osobi tokom trajanja povremenog hraniteljstva, dužni da rade na svojoj opštoj i individualnoj obuci za konkretno dete i mladu osobu.
Povremeno hraniteljstvo primenjuje se i za dete starije od 10 godina, koje je na dužem smeštaju u ustanovi socijalne zaštite za decu bez roditeljskog staranja, u cilju sticanja iskustva porodičnog modela života i pripreme za samostalan život.
Centar za socijalni rad primenjuje hraniteljstvo kao meru zaštite za dete i mladu osobu kada je to u njihovom najboljem interesu.
Hraniteljstvo je u najboljem interesu deteta i mlade osobe ukoliko:
1) predstavlja odgovor na potrebe deteta i mlade osobe za bezbednošću, fizičkim, zdravstvenim, emocionalnim i socijalnim razvojem, vaspitanjem i obrazovanjem;
2) obezbeđuje trajnost odnosa i veza sa porodicom porekla i drugim osobama važnim za dete i mladu osobu;
3) u najvećoj mogućoj meri obezbeđuje uslove za prevladavanje zastoja u razvoju i optimalnu realizaciju individualnih potencijala deteta i mlade osobe.
Hranitelji, po pravilu, neposredno brinu o detetu i mladoj osobi na hraniteljstvu u svom stambenom prostoru. Izuzetno, kada je to u najboljem interesu deteta i mlade osobe, hranitelji o njima brinu u stambenom prostoru deteta i mlade osobe. Ugovorom o hraniteljstvu utvrđuju se i posebni uslovi koji se odnose na plaćanje troškova korišćenja stambenog prostora deteta i mlade osobe.
Stambeni prostor i oprema u hraniteljskoj porodici treba da odgovara prosečnoj opremljenosti stana porodice prema broju članova domaćinstva.
Stambeni prostor za dete i mladu osobu na hraniteljstvu treba da omogućava zajednički život hranitelja sa detetom i mladom osobom kao članovima hraniteljske porodice.
Struktura i površina stambenog prostora treba da zadovoljava potrebe svih članova porodice u pogledu adekvatnog prostora za dnevni boravak, spavanje, ishranu i održavanje higijene.
Stambeni prostor hraniteljske porodice treba da ispunjava sledeće uslove:
1) da je u naseljenom mestu gde su razvijene saobraćajne i druge veze i komunikacije;
2) da je priključen na fiksnu telefonsku mrežu ili da hranitelj ima mobilni telefon;
3) da je priključen na električnu mrežu, javnu vodovodnu mrežu (ili je na drugi način obezbeđeno snabdevanje higijenski ispravnom tekućom vodom) i javnu kanalizacionu mrežu (ili propisno izgrađenu septičku jamu);
4) da je obezbeđeno adekvatno grejanje stambenog prostora.
Centar za socijalni rad nadležan za organizovanje zaštite deteta i mlade osobe, odnosno hraniteljske porodice, obavlja sledeće:
1) utvrđivanje opšte podobnosti deteta za hraniteljstvo;
2) prijem zahteva za zasnivanje hraniteljstva budućih hranitelja i pribavljanje potrebnih javnih isprava za buduće hranitelje;
3) donošenje odluke o opštoj podobnosti budućih hranitelja i izdavanje potvrde o opštoj podobnosti za hraniteljstvo;
4) sklapanje ugovora sa hraniteljem.
Centar za socijalni rad, u saradnji sa centrom za porodični smeštaj i usvojenje obavlja sledeće:
1) izbor hraniteljske porodice za dete i mladu osobu;
2) pripremu deteta i mlade osobe i hraniteljske porodice za smeštaj i smeštaj u hraniteljsku porodicu;
3) donošenje plana usluga i mera zaštite deteta i mlade osobe na hraniteljstvu;
4) pripremu deteta i mlade osobe za povratak u biološku porodicu, promenu mere zaštite ili osamostaljivanje.
Centar za porodični smeštaj i usvojenje obavlja sledeće:
1) procenu opšte podobnosti budućih hranitelja kroz intervju u ustanovi i u kućnoj poseti i primenu programa pripreme za hraniteljstvo i procenu budućih hranitelja kroz pripremu za hraniteljstvo;
2) sačinjavanje nalaza i stručnog mišljenja stručnih radnika o opštoj podobnosti budućih hranitelja;
3) praćenje i uvid u ostvarivanje svrhe hraniteljstva;
4) podršku detetu i mladoj osobi i hraniteljskoj porodici tokom odvijanja hraniteljstva.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o hraniteljstvu („Službeni glasnik RS”, broj 36/08), osim odredaba čl. 61–64.
Sa celokupnim tekstom novog Pravilnika o hraniteljstvu možete se upoznati uvidom u tekst u pravnoj bazi „Propis Soft“.
Podsećamo, članom 110. Porodičnog zakona (“Sl. glasnik RS”, broj 18/2005, 72/2011-dr. zakon i 6/2015) je propisano:
„Hraniteljstvo se zasniva odlukom organa starateljstva.
Organ starateljstva može zasnovati i povremeno hraniteljstvo.
Ministar nadležan za porodičnu zaštitu propisuje bliže uslove za zasnivanje hraniteljstva.“
Izvor: Izvod iz propisa preuzet iz pravne baze „Propis Soft“, Redakcija Profi Sistem Com